Prijeđi na sadržaj

Razgovor sa suradnikom:Tomec

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija

Dobrodošlica

[uredi kôd]
Wikipedijin
uvodni tečaj
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Sestrinski projekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.


Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
  • Wikiusvajanje − pronađite mentora koji će vam pomoći u snalaženju na Wikipediji
  • Izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
  • Slikeobvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:


Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić ili na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:vaše ime") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).


Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.


If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia

Još jednom, dobro došli! SpeedyGonsales 20:03, 17. prosinca 2010. (CET)[odgovori]

Prikaži

[uredi kôd]

Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na Wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici uporabite tipku Prikaži kako će izgledati! koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogreške. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno! Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju.--Braco dbk 18:48, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Prikaži kako će izgledati, opet

[uredi kôd]

Molimo vas da upotrebljavate tipku Prikaži kako će izgledati! Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju nedavne promjene, čime otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene. Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! Hvala na razumijevanju.--Roberta F. 00:08, 4. veljače 2011. (CET)[odgovori]

Tomec, može, ali kao što je već napisano, s razlogom molimo suradnike da smanje količinu nepotrebnih snimanja. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 00:14, 4. veljače 2011. (CET)[odgovori]

Carigradski hipodrom

[uredi kôd]

Oprosti na preusmjeravanju. Naime, nakon što sam napisao članak "Konstantinov hipodrom" otkrio sam tvoj "Carigradski hipodrom" i ne razmišljajući o izvornom autoru, samo sam uklopio tvoj članak u svoj koji je bio potpuniji, mjesto da uradim obratno, što sam sada i učinio i vratio na tvoj članak, dopunjen mojim. Oprosti još jednom i hvala na suradnji. --Prof saxx (razgovor) 21:39, 9. ožujka 2011. (CET)[odgovori]

Arsakidi

[uredi kôd]

OK, sam članak Arsakidi staviti ću na razdvojbu, a preusmjeravanje na Partsko Carstvo jer to je ipak glavni članak (omjer "Arsakida" i "Partskog Carstva" na ostalim Wikipedijama je približno 1:1), a ove manje kavkaške su mlađe, manje značajne, te proizlaze iz te partske. --Orijentolog (razgovor) 19:00, 27. ožujka 2011. (CEST)[odgovori]

Brisanje stranica...

[uredi kôd]

...kao u slučaju Razgovor:Tropska klima: nemoj uklanjat sadržaj onako kako si ti napravio, već stavi predložak {{bris}} pa će netko od administratora izbrisati stranicu. ;) --MaGa 19:29, 2. travnja 2011. (CEST)[odgovori]

1200.

[uredi kôd]

Ne znam odakle ti podatak da je Bosna postala kraljevstvom oko 1200. godine, prvi bosanski kralj bio je Tvrtko I., a okrunio se 1377. godine. I za većinu ostalog što si dodao za tu godinu nisam baš siguran je li to baš tako i zato je uklonjeno. Flopy razgovor 21:24, 10. travnja 2011. (CEST)[odgovori]

To je krivo i to sam ispravio, prvi bosanski kralj bio je Tvrtko I. Kotromanić, a okrunio se 1377. --Flopy razgovor 09:32, 14. travnja 2011. (CEST)[odgovori]

1205.

[uredi kôd]

Tomec, pobogu, osam izmjena u nešto više od sat i po? Zašto riskiraš?--MaGa 15:50, 2. svibnja 2011. (CEST)[odgovori]

Razumio, ali ako se zaleti crvendać, onda kriv admin. --MaGa 12:50, 3. svibnja 2011. (CEST)[odgovori]
Govorim iz svojih (nedavnih) iskustava, ništa drugo. ;)--MaGa 12:54, 3. svibnja 2011. (CEST)[odgovori]
Vidili od naših (vrlih) političara. Nema veze, sve ide u rok službe. --MaGa 13:02, 3. svibnja 2011. (CEST)[odgovori]

Seres/Ser

[uredi kôd]

Zanima me ova izmjena. Gdje si našao da je ispravno Ser, a ne Seres? --Flopy razgovor 22:12, 2. svibnja 2011. (CEST)[odgovori]

Da, znam i ja da je tako. U nedoumici sam zbog toga jer mjesto je Seres, a u povijesnoj literaturi za srednji vijek je Ser. --Flopy razgovor 09:04, 4. svibnja 2011. (CEST)[odgovori]

Nepotrebne izmjene

[uredi kôd]

Tomec, molim te nemoj raditi ovakve izmjene. One se mogu odraditi botovima (programski), ali ručno ih nije potrebno raditi. Kada dopunjavaš neki članak, možeš i ne moraš točku premjestiti. Svi se suradnici mole da točku pišu untar poveznica, ali na starim člancima to ne moramo nužno ispravljati. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 15:12, 14. srpnja 2011. (CEST)[odgovori]

Tomec, pišem o ovoj konkretnoj izmjeni u članku, gdje je promijenjen jedino položaj točke s vanjske strane poveznica na unutarnju. Ponovno ti pišem, takve izmjene zaista nisu potrebne. Lijep pozdrav --Roberta F. 15:22, 14. srpnja 2011. (CEST)[odgovori]

Prosvjed hr wiki protiv cenzure internetskih sadržaja

[uredi kôd]

Imaš poveznicu na vrhu svake stranice hr wiki. U boj protiv cenzure Interneta! SpeedyGonsales 12:38, 17. siječnja 2012. (CET)[odgovori]

Bok Tomec,

Glede ove izmjene:

Na razgovor:Khíos sam objasnio zašto je članak o otoku pod naslovom Khíos.

Time je lijepo načinjeno razlikovanje otoka, grada na otoku i prefekture.

Tako je puno smislenija rečenica, (primjer, nema veze s nekim posebnim događajem): Događaj koji je stavio Hios na zemljokaz Khíosa slavi se kao obljetnica u cijelom Hiju.

Nije sve kao u primjeru grčki: Rhodoslat. Rhǒdushrv. Rod. Niti se može sve izvoditi iz jednoga primjera (slučaja).

Ako je tebi bilo potrebno, moglo se načiniti preusmjeravanje HijKhíos, ali se za premještanje članaka treba pogledati stranica za razgovor te obrazložiti premještanje na stranici za razgovor odnosno u sažetku izmjene (misli se na izmjenu kojom se premješta članak).

Vjerojatno je članak Teopomp iz Hija tražio Hij.

Naravno, možda je bolje perfekturu nazvati Khíos, ali su izvori presudili tako kako je dosad bilo. Trebalo bi zvati Hijáde u pomoć. . Lijep pozdrav, -- Bugoslav (razg.) 24. svibnja 2012., 18:35 (CEST)

Antun Barac je rekao:
»Mnoštvo različitih oblika u književnom jeziku znači prednost samo onda, kada je uza nj vezana i jača moć izražaja, i kad se različitim oblicima ne kazuje jedno isto. Razumije se, da se tim mnoštvom vješt stilist – koji ujedno mora osjećati živo bilo svoga narodnog jezika – mora služiti tako, da se iz njegovih spisa osjeti, kako je to bogatstvo oblika pametno iskoristio, a nije se njime razbacivao bez smisla i reda.«
»Čovjek, koji svoj jezik osjeća, ne pozna sinonima.«
Nakon tih navoda, Babić zaključuje, ovako:
»Prema tome mišljenje da su istoznačnice zapravo jezično bogatstvo proistječe iz velikoga nepoznavanja naravi književnoga jezika, jer njegovo bogatstvo nije u tome da za jedan pojam imamo više izraza, nego da svaki pojam ima svoj standardni izraz. Ako ih se za jedan pojam javi više, onda oni u izgrađenom i stabiliziranom književnom jeziku ne mogu svi biti standardni, nego samo jedan. Ako tako nije, onda tome vode standardizacijski procesi, spontani ili svjesni. Lingvistika je utvrdila da istoznačnice, ako to doista jesu, mogu postojati samo kao privremeno stanje, one prije ili poslije razjednače svoja značenja, upotrebna područja, ili jedna postane stilski obilježena, nestandardna ili dospije na rub književne upotrebe, a mnoge s vremenom i nestanu iz jezika.«
 Komentar: Zaista bi bilo dobro pročitati cijelo to poglavlje, 9. Standardizacija – stabilizacija književnoga jezika (str. 257. – 269.), osobito primjere, jedan od primjera: 2. Sedmica, nedjelja, tjedan (str. 263.).
Bok Tomec,
Odgovaram na tvoju izmjenu koju si mi uputio na nepripadajućem mjestu. Naime, pročitaj: Wikipedija:Stranice za razgovor#Kako održavati dvosmjerni razgovor čitljivim.
Pitanje Ako si se želio obratiti izravno meni? te me pitati za moje osobno mišljenje? to si mogao učiniti i na mojoj suradničkoj stranici za razgovor.
Glede tvojih primjedaba.
  • (a) Enciklopedija : opća i nacionalna : u 20 knjiga sadržava koristan sadržaj, te ju zasigurno mnogi rabe u svom radu.
  • (b) Moje mišljenje o prethodno navedenoj enciklopediji nije presudno, niti bitno.
  • (c) Bitno je samo, jesu li pogriješili prigodom imenovanja članka u Leksikografskomu zavodu »Miroslav Krleža«, dok su sastavljali Hrvatski obiteljski leksikon, koji sam leksikon naveo kao svoj prvi izvor.
  • (d) Nije se samo uzimalo, zdravo za gotovo, način na koji je članak o otoku imenovan u tiskopisu: Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija
  • (e) Khíos nije grčki oblik. Tvrdnju da je Khíos grčki oblik treba potkrijepiti izvorom. Izvori se traže kako bi se potkrijepile činjenice, a ne kako bi se pokazivalo da nešto nije činjenično točno. Dakle, Khíos je hrvatski oblik kao i Hios, grčki je grčki: Χίος – "Hios". Nigdje ne piše da je Hij preporučeniji oblik, već kako se baš u slučajima naziva otoka poštuje i odbacivanje grčkoga nastavka, ali i oblik s nastavkom.
  • (f) Svašta bi bilo bolje, a najbolje je objasniti svoje premještanje.
  • (g) " Titov Vršac", razgovor: jastog, razgovor: konavle, razgovor: moldova#Moldavija. I Hrvatski pravopis i Hrvatski jezični savjetnik i mnoge druge izvore, treba uzeti s rezervom. To znači, primjerima rečeno, kako se zbog nekih navodnih grešaka ne može cjelokupno djelo uzimati kao ne vjerodostojno.
Tomec, vidim i kako je članak Teopomp iz Hija premješten na naslov Teopomp.
  • Nadnevka 25. svibnja 2012. u 11:05:21‎ (1141 bajtova) ‎ . . (Orijentolog je premjestio stranicu Teopomp iz Hija na Teopomp: Sve enciklopedije daju prednost znanstveniku u odnosu na spartanskog kralja)
Uostalom, ponudio sam kompromisno rješenje glede prefekture, a vidim kako se na to kompromisno rješenje ne poziva. Lijep pozdrav, -- Bugoslav (razg.) 28. svibnja 2012., 16:09 (CEST)

Arsakidi

[uredi kôd]

Tomec, nisam baš sklon da imamo članak Arsakidi (Iran) ako je to već primarno značenje koje vodi na Partsko Carstvo (širi pojam; monarhija) o kojem se može napisati puno više i o rodoslovlju, politici, kulturi, itd. Također, već imamo Parte kao narod, te Partiju kao drevnu regiju. Sasanidi preusmjeravaju na Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Medijci ne preusmjeravaju na Medijsko Carstvo jer se radi o narodu, a Ahemenidi su izdvojeni iz Ahemenidskog Perzijskog Carstva jer je samo po sebi golemo, ali sadržaj iz tog članka uglavnom je kronološkog karaktera pa ga planiram prebaciti u Kronologija starovjekovnog Irana (nedostaje mi partsko i sasanidsko razdoblje) pa staviti preusmjeravanje na glavni. --Orijentolog (razgovor) 23:04, 28. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

P.S. Napravio sam članak Seleukija i uskladio razdvojbenu stranicu, to se ime neusporedivo češće spominje u literaturi i enciklopedijama što je razumljivo s obzirom da potječe od grčkog, a ne latinskog imena. --Orijentolog (razgovor) 02:52, 29. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Pitao sam te iz praktičnih razloga, jer ako imamo članak Partsko Carstvo (na koji i vodi preusmjeravanje Arsakidi) onda se o dinastiji može pisati isključivo o rodoslovlju, a to je puno praktičnije posložiti u Popis partskih vladara. Vidio sam i da radiš greške poput mijenjanja poveznice carstva u dinastiju [1] iako je očito da je kontekst povijesna politička granica. Analogija s Habsburgovcima i Austrijom baš i ne stoji jer je Austrijom vladalo više dinastija, a Partskim (Arsakidskim) Carstvom samo jedna - partska tj. arsakidska. Također, ako ćemo pisati na dva članka o identičnoj temi onda je to gubitak vremena, a to ne želim ni tebi ni sebi. Slobodno reci svoju ideju.

Što se tiče Seleukije, ono što si napisao nikako ne stoji. Prva stvar, Google nije nimalo relevantan za jezikoslovna i faktografska pitanja - npr. više ćeš rezultata naći za "devet planeta" (677.000) nego "osam planeta" (640.000). Tražilice su samo alat, ništa više. Vjerodostojni izvori za ta pitanja nalaze se u enciklopedijama na hrvatskom jeziku, a prema Općoj i nacionalnoj enciklopediji [2][3][4][5][6][7] i Hrvatskom obiteljskom leksikonu [8] vidljivo je da se koristi isključivo Seleukija. Međutim, meni je poznato da se u literaturi ponekad zalomi i Seleucija pa sam u razdvojbu stavio i jedan takav primjer - autor je Anto Mišić, svećenik i prof. dr. sc. humanističkih znanosti. Onaj link koji si ti postavio (IKA) je medijskog karaktera i nikako se ne može uzimati kao ozbiljan izvor. Idući put posluži se s tražilicama dviju priloženih enciklopedija, a vrlo kvalitetna stvar je i Hrvatski jezični portal [9]. Ako kojim slučajem nema rezultata, onda se preporuča pronaći neki znanstveni rad. Druga stvar, ne povodi se onim indukcijama poput Cipra ("ako je jedan, onda su svi"). Yao Ming je dvometraš + Yao Ming je Kinez = milijardu Kineza su dvometraši. Nisu. Ako pregledaš ove tri enciklopedijske tražilice naći ćeš isključivo samo Cipar. Međutim, ako potražiš Liciju naći ćeš i nju i Likiju. Isto kao npr. Ciliciju i Kilikiju. Ponekad se preferiraju grecizmi a ponekad latinizmi, ne postoji opće uvriježeno pravilo. Za Seleukiju me ne čudi jer recimo imena svih tih gradova proizlaze iz grčkog, a čak se i ona tema (bizantska pokrajina) naziva Seleukijom jer je tad službenim jezikom opet bio grčki. Što se Bazilija tiče, neka ostane pod tim imenom jer tad je prevladavao latinski. Treća stvar, zamolio bi te da se držiš prvog pravila hrvatske Wikipedije koji glasi da je službeni jezik hrvatski, a ne latinski (postoji Vicipaedia). Govorim o ovom [10] gdje se hrvatski zamjenjuje latinskim oblicima, a pravilo je da se sva grčka imena prevode. Uskladio sam stranicu Seleukija (razdvojba) i to ne prema onom starijom već bitno dorađenom obliku. Naime, ono što su izvele naše kolege s engleske Wikipedije nema veze sa zdravim mozgom - od prastare literature, stvaranja višestrukih članaka o identičnim gradovima, pa zatim više članaka za više pretpostavki (i to zastarjelih) o neidentificiranim gradovima, itd.

Ovo sve nemoj shvaćati kao opasku jer ništa što si uradio nije "totalni promašaj", štoviše tvoj opći rad je za svaku pohvalu. Moje i Bugoslavove primjedbe za literaturu shvati kao prijateljske savjete i ništa više. Ti si također ispravljao neke moje starije greške [11], ja i Bugi smo se ispravljali međusobno na desetke puta, itd. Od nikog među nama se ne očekuje da nikad ne pogriješi. Lijep pozdrav. --Orijentolog (razgovor) 07:54, 30. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Članak Partsko Carstvo zamišljen je zapravo kao članak o dinastiji Arsakida, a imenovan je tako s obzirom da se radi o širem pojmu i uključuje sve ono što si nabrojao: kontekst dolaska, ostanka i povratka na vlast, pregledni prikaz cjelokupnog trajanja te dinastije, politika koju su vodili, koji su krajevi, društveni slojevi, plemena, obitelji bili njihov oslonac i neprijatelj, itd. Također, članak bi trebao sadržavati i odlomke o religiji, arhitekturi, gospodarstvu, kulturi i drugom što nije izravno vezano uz dinastiju već državu. Usporedba s Grcima i Grčkom opet ne stoji, jer partska je država nosila isti naziv kao i ranija ahemenidska, kasnija sasanidska, samanidska, ilhanidska, safavidska, afšaridska, kadžarska, a država s tim imenom postoji i danas. Iranisti iransku povijest ne dijele na klasična povijesna razdoblja (stari, srednji, novi vijek) već po dinastijama, a taj princip slijedio sam i ja na Wikipediji. Pokušaj zamisliti samo što bi se dogodilo da članke Medijsko Carstvo, Ahemenidsko Perzijsko Carstvo, Partsko Carstvo i Sasanidsko Perzijsko Carstvo spojimo pod "Starovjekovni Iran" - dobili bi nešto od 1000 kb i to u najboljem slučaju. O tim sam problemima razgovarao s Flopyjem još prije tri godine. Ukratko, loše je spajati Parte (narod), Partiju (pokrajinu), Partsko Carstvo (državu) u jedan članak kao što se radi na 99% Wikipedija, ali isto tako je nepotrebno stvarati još i zaseban članak o dinastiji ako za istu već postoji predviđen članak. Popis arsakidskih vladara je već nešto drugo, to bi bilo vrlo korisno napraviti - ako hoćeš, mogu i sam kroz ovaj tjedan. --Orijentolog (razgovor) 10:20, 6. lipnja 2012. (CEST)[odgovori]

Ne brini, nisam "napadao" članak, predlagao ga za brisanje, preusmjeravanje, itd. Neka stoji. Kad se jednom aktivnije prihvatim te dinastije onda ćemo detaljnije. Ti samo naprijed, još samo 17 Parta i imat ćemo sve starovjekovne iranske vladare. :) Nema baš puno Wikipedija (a ni tiskanih enciklopedija) koje se time mogu pohvaliti. --Orijentolog (razgovor) 10:41, 6. lipnja 2012. (CEST)[odgovori]

Trenutno pokrajina tj. preciznije regija (Medija) vodi na državu Medijsko Carstvo, znam. Nije dobro rješenje, ali nisam to još popravljao jer treba se još dodatno poigrati s poveznicama kojih ima na desetke. --Orijentolog (razgovor) 14:05, 11. lipnja 2012. (CEST)[odgovori]

Nizanje nepostojećih poveznica

[uredi kôd]

Pozdrav! Uklonio sam tvoju izmjenu na članku "Satelitska država" jer je nepotrebno stavljati poveznice na nepostojeće članake. Općenito ne treba zatrpavati članke s toliko poveznica, nego se stave samo najosnovnije. Molim te, nemoj to više raditi. LP! --Culo-sija 16:09, 18. lipnja 2012. (CEST)[odgovori]

Nije bitno što je na drugim wikipedijama. Poveznica na članak koji još nije napisan na hr.wiki nikome ne pomaže. Kada se napiše članak, može se postaviti poveznica. U ovom slučaju, bilo je više teksta u vanjskim poveznicama nego o samoj temi u članku. --Culo-sija 16:15, 18. lipnja 2012. (CEST)[odgovori]

To što si naveo su poveznice unutar članka, koje imaju veze sa člankom i njegov su dio. Ono što si ti napravio je nizanje poveznica koje nisu dio članka i ne utjeću na njegov sadržaj. To su dvije različite stvari, ne možeš to uspoređivat. I da, taj članak ima previše crvenih poveznica, to ću riješit. --Culo-sija 16:38, 18. lipnja 2012. (CEST)[odgovori]

Možeš to stavit samo ako misliš te članke uskoro napisat. --Culo-sija 16:52, 18. lipnja 2012. (CEST)[odgovori]

Grčko-baktrijsko kraljevstvo

[uredi kôd]

Kolega Tomec, naravno da imam ambiciju pisati o tome isto kao i o svemu vezanom uz povijest tog područja, ali nažalost ne mogu je ostvariti u kratkom roku. Ne mogu garantirati da će biti sastavljeno kroz dvije godine i zato je bolje da (ako imaš u planu) sastaviš članak s elementarnim sadržajem. --Orijentolog (razgovor) 10:07, 28. veljače 2013. (CET)[odgovori]

Haloooo!!! :)

[uredi kôd]

Haloooo, Tomec! Jesi li se naspavao? :)--Dean72 (razgovor) 20:50, 28. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]