Socijalno tržišno gospodarstvo: razlika između inačica
Nova stranica: '''Socijalno tržišno gospodarstvo''' (njemački ''Soziale Marktwirtschaft'') je gospodarski sustav s ciljem "spajanja [[tržišno gospodarstvo|tržišnog ... |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 21: | Redak 21: | ||
Pojam "socijalno tržišno gospodarstvo" je još uvijek čest Ekonomska osnova većine političkih stranaka u Njemačkoj. Opredjeljenje za jedan oblik socijalne tržišne ekonomije bio je prisutan i u [[ustav]]u u [[EU|Europske unije]] ali projekt koji je napušten 2005. nakon negativnih ishoda [[referendum]]a u Francuskoj i Nizozemskoj. |
Pojam "socijalno tržišno gospodarstvo" je još uvijek čest Ekonomska osnova većine političkih stranaka u Njemačkoj. Opredjeljenje za jedan oblik socijalne tržišne ekonomije bio je prisutan i u [[ustav]]u u [[EU|Europske unije]] ali projekt koji je napušten 2005. nakon negativnih ishoda [[referendum]]a u Francuskoj i Nizozemskoj. |
||
Za razliku u slobodnog tržišnog gospodarstva država nije pasivna, već aktivno sudjeluje regulativnim mjerama. Neki elementi, kao što su mirovinsko osiguranje, opće [[zdravstvo|zdravstveno]] osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti su dio sustava socijalne sigurnosti. Ta osiguranja se financiraju kombinacijom doprinosa zaposlenika, [[doprinosa]] poslodavaca i državnih [[subvencija]]. |
Za razliku u slobodnog tržišnog gospodarstva država nije pasivna, već aktivno sudjeluje regulativnim mjerama. Neki elementi, kao što su mirovinsko osiguranje, opće [[zdravstvo|zdravstveno]] osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti su dio sustava socijalne sigurnosti. Ta osiguranja se financiraju kombinacijom doprinosa zaposlenika, [[doprinosa]] poslodavaca i državnih [[subvencije|subvencija]]. |
||
[[Kategorija:Gospodarstvo]] |
[[Kategorija:Gospodarstvo]] |
||
Inačica od 14. veljače 2012. u 20:28
Socijalno tržišno gospodarstvo (njemački Soziale Marktwirtschaft) je gospodarski sustav s ciljem "spajanja tržišnog gospodarstva na temelju konkurentnog gospodarstva i slobodnog poduzetništva s socijalnom državom".
Državne regulacije (intervencije) usmjerene su na
- uspostavu poštenog tržišnog natjecanja,
- održavanje ravnoteže između visoke stope gospodarskog rasta i niske stope inflacije,
- niske razine nezaposlenosti,
- dobrih uvjeta rada, socijalne skrbi i javne službe,
Sadrži sljedeće značajke: zaštitu privatne imovine, natjecanje bez monopola, slobodno formiranje cijene, gospodarstvena neovisnost i odgovornost poduzetnika, ograničene ekonomske funkcije države.
Privatno vlasništvo je preduvjet za natjecanje i slobodno formiranje cijena, kao za rezultate poslovanja poduzetnika.
Preduvjet za funkcioniranje tržišnog gospodarstva je socijalna stabilnost kao i određena monetarna politika. Podrazumijeva protivljenje uporabu inflacije za financiranje deficita i politiku pune zaposlenosti. Državna gospodarska aktivnost usmjerena je na pružanje potpore tržišnim i gospodarskiim organizacijama.
Socijalno tržišno gospodarstvo je opisano od strane nekih autora kao "treći put" između kapitalizma i socijalizma ili takozvani "treći način".
Odnosi se na ekonomski poredak Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije
Važni pojedinci u razvoju koncepta su Walter Eucken, Wilhelm Röpke Alexandre Rüstow, Franz Bohm, Franz Oppenheimer, i Alfred Müller-Armack, koji je izvorno skovao pojam Soziale Marktwirtschaft.
Pojam "socijalno tržišno gospodarstvo" je još uvijek čest Ekonomska osnova većine političkih stranaka u Njemačkoj. Opredjeljenje za jedan oblik socijalne tržišne ekonomije bio je prisutan i u ustavu u Europske unije ali projekt koji je napušten 2005. nakon negativnih ishoda referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj.
Za razliku u slobodnog tržišnog gospodarstva država nije pasivna, već aktivno sudjeluje regulativnim mjerama. Neki elementi, kao što su mirovinsko osiguranje, opće zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti su dio sustava socijalne sigurnosti. Ta osiguranja se financiraju kombinacijom doprinosa zaposlenika, doprinosa poslodavaca i državnih subvencija.