Donja Zdenčina: razlika između inačica
Redak 38: | Redak 38: | ||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
26. listopada 1562. Zdenčina se prvi put spominje u naselbenoj ispravi kojom ban Petar II Erdödy odobrava da se plemići Juraj, Petar, Nikola, i Juraj stariji Šimanović nasele u šumovitom mjestu |
26. listopada 1562. Zdenčina se prvi put spominje u naselbenoj ispravi kojom hrvatski ban Petar II. Erdödy odobrava da se plemići Juraj, Petar, Nikola, i Juraj stariji Šimanović nasele u šumovitom mjestu Zdenčini, Erdődyjevu posjedu, gdje su bili močvarni [[hrast]]ovi [[lug]]ovi. Na taj su se način [[seobe Hrvata iz Pounja u 16. st.|naseljile]] hrvatske plemićke obitelji iz Bihaća ([[Orlović]]i (Orlovčići) i dr.).<ref>Hrvatski leksikon L-Ž, natuknica '''Orlovići (Orlovčići)''', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 210.</ref> |
||
20. svibnja 1593., Hrustan beg sa 3000 konjanika i 200 pješaka provalio je sve do [[Jastrebarsko]]ga, popalivši na putu Zdenčinu i druga sela.<br>1863. do 1865.- izgradnjom željezničke pruge Zagreb – Karlovac sagrađena je i željeznička stanica Zdenčina koja je bila jedna od ukupno četiri stanice na toj dionici (uz Zagreb južni kolodvor, Jasku i Karlovac) |
|||
1931. - izgradnja pučke škole u Zdenčini |
1931. - izgradnja pučke škole u Zdenčini |
||
1961. - župa Sv. Marije pod Okićem je podijeljena i mještani Zdenčine, potpomognuti pojedincima iz okolnih sela koja pripadaju novoj župi, počinju izgradnju nove crkve |
1961. - župa Sv. Marije pod Okićem je podijeljena i mještani Zdenčine, potpomognuti pojedincima iz okolnih sela koja pripadaju novoj župi, počinju izgradnju nove crkve |
||
==Poznate osobe== |
==Poznate osobe== |
Inačica od 24. ožujka 2012. u 23:30
Donja Zdenčina | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Zagrebačka županija |
Općina/grad | Klinča Sela |
Površina | 29,1 km2 [1] |
Visina | 130 mnm |
Koordinate | 45°40′01″N 15°46′01″E / 45.667°N 15.767°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 934 [2] |
– gustoća | 32 st./km2 |
Poštanski broj | 10450 Jastrebarsko |
Autooznaka | ZG |
Donja Zdenčina na zemljovidu Hrvatske |
Donja Zdenčina je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Zemljopis
Administrativno je u sastavu općine Klinča Sela. Naselje se proteže na površini od 29,49 km². Nalazi se 16 km jugozapadno od Zagreba, između Okića i Kupe. Najbliže naseljeno mjesto Ornitološkom rezervatu Crnoj Mlaci od kojeg je udaljeno svega 5 km.
Društvene djelatnosti
DVD Donja Zdenčina
LU ZEC Kupinec-Zdenčina
Udruga šumoposjednika "Zdenčina"
Udruga za očuvanje prirode i kulturno-povjesne baštine ZDENČINA 1562
Nogometni klub "Zdenčina"
Povijest
26. listopada 1562. Zdenčina se prvi put spominje u naselbenoj ispravi kojom hrvatski ban Petar II. Erdödy odobrava da se plemići Juraj, Petar, Nikola, i Juraj stariji Šimanović nasele u šumovitom mjestu Zdenčini, Erdődyjevu posjedu, gdje su bili močvarni hrastovi lugovi. Na taj su se način naseljile hrvatske plemićke obitelji iz Bihaća (Orlovići (Orlovčići) i dr.).[3]
20. svibnja 1593., Hrustan beg sa 3000 konjanika i 200 pješaka provalio je sve do Jastrebarskoga, popalivši na putu Zdenčinu i druga sela.
1863. do 1865.- izgradnjom željezničke pruge Zagreb – Karlovac sagrađena je i željeznička stanica Zdenčina koja je bila jedna od ukupno četiri stanice na toj dionici (uz Zagreb južni kolodvor, Jasku i Karlovac)
1931. - izgradnja pučke škole u Zdenčini
1961. - župa Sv. Marije pod Okićem je podijeljena i mještani Zdenčine, potpomognuti pojedincima iz okolnih sela koja pripadaju novoj župi, počinju izgradnju nove crkve
Poznate osobe
Dražan Jerković, (Šibenik, 6. kolovoza 1936. - Zagreb, 9. prosinca 2008.) u Zdenčini je živio najbolji strijelac svjetskog nogometnog prvenstva 1962. godine u Čileu.
Jasenko Houra, rođen 3. lipnja 1960. u Virovitici, frontmen glazbenog sastava Prljavo kazalište živio je u Zdenčini.
Ivan Kirin (Ico), rodjen 4. lipnja 1911. u Zdenčini, za vrijeme NDH bio je ustaski pukovnik UNS (Ustaska nadzorna sluzba), Zapovjednik Poglavnikovog osiguranja. Strijeljan 24. siječnja 1947. u Zagrebu.
Richard G. „Dick“ Crum [4],(08.12.1928.-12.12.2005.), bio je istaknuti međunarodni folklorni plesač i učitelj, boravio je 1954. godine u Zdenčini i notno zabilježio "Drmeš iz Zdenčine", ples koji se izvodi na smotrama folklora u SAD-u.
Petar II. Erdody,(1504.–1567.), hrvatski ban od 1557. do 1567., stolovao na Okićgradu, 26. listopada 1562. darovao dio svog posjeda u Zdenčini za naseljavanje hrvatskih plemićkih obitelji iz Bihaća.
Stanovništvo
Stanovništvo je u jednom dijelu domicilno (oko 400 stanovnika), dok je ostalo stanovništvo rezultat migracije u 20. stoljeću iz okolnih mjesta (Kupinec, Poljanica, Drežnik, Žumberak, Beter, Pavučnjak) u Zdenčinu, zbog povoljne prometne povezanosti sa Zagrebom. Zapaženo je veće doseljavanje stanovništva u Zdenčinu, naročito blizu željezničke postaje, a tek je manji broj iselio, uglavnom zbog ekonomskih razloga.
Specifični govor domicilnog stanovništva, kajkavska ikavica, zadržao se od daleke prošlosti, a pretpostavlja se da su ga donijeli Hrvati iz Bišća, baš kao i u Horvate te jugozapadni dio Zagreba (Horvati, Trešnjevka). U doba Zrinskih i Frankopana je slična kajkavska ikavica na prostoru od Istre do Međimurja bila službeni javni govor hrvatske plemićke elite, tj. nesuđeni prethodnik kasnijega književnog standarda.
Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Donjoj Zdenčini živi 966 stanovnika i to u 284 kućanstva. Gustoća naseljenosti iznosi 32,76 st./km².
1849. godine u Zdenčini je živjelo 328 stanovnika u 22 obiteljske zajednice.
broj stanovnika | 303 | 319 | 302 | 435 | 443 | 701 | 863 | 722 | 588 | 712 | 763 | 882 | 905 | 937 | 966 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. |
- Napomena:U 1910. i 1921. naselja Donja Zdenčina i Gornja Zdenčina iskazana su zajedno pod imenom Zdenčina. Odgovarajući podaci za to bivše naselje stavljeni su u naselje Donja Zdenčina. U 1910. i 1921. sadrži podatke za naselje Crna Mlaka, grad Jastrebarsko.
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Hrvatski leksikon L-Ž, natuknica Orlovići (Orlovčići), Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 210.
- ↑ [1]
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr