Inkunabula: razlika između inačica

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 1.030 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
No edit summary
No edit summary
[[Datoteka:Gutenberg Bible (page).JPG|mini|180px200px|[[Johannes Gutenberg|Gutenbergova]] [[Biblija]]]]
[[Datoteka:Druckorte Inkunabeln.svg|thumb|420px|Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to [[Senj]] i [[Kosinj]].]]
'''Inkunabula''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Incunabulum'', kolijevka, početak nečega) je naziv za [[knjiga|knjige]] [[tisak|tiskane]] u [[Europa|Europi]] do [[1501.]] godine. Nakon izuma [[Johannes Gutenberg|Gutenbergovog]] tiskarskog stroja, jedanog od najvećih i najvažnijih čovjekovih otkrića počinje tiskanje prvih knjiga, inkunabula. Prva tiskana knjiga je Gutenbergovova [[Biblija]] tiskana [[1455.]] godine u dvjestotinjak primjeraka. Primjerci inkunabula su izuzetno dragocjeni. Danas nam je poznato oko 40 tisuća primjeraka inkunabula tiskanih u oko 1200 tiskara.
 
Prva upotreba ove riječ u vezi sa tiskanjem zabilježena je u brošuri [[Bernhard von Mallinckrodt|Bernharda von Mallinckrodta]] ''De ortu et progressu artis typographicae'' (O usponu i napretku umjetnosti tipografije, [[Köln]], [[1639]].), u kojoj se nalazi izraz ''prima typographicae incunabula'', rano djetinjstvo tiskarstva, koje po piščevom mišljenju završava [[1500.]] godine. Do te godine u Njemačkoj je poznato šezdesetak tiskarskih radionica. Mada je [[tiskarstvo]] otkriveno u [[Njemačka|Njemačkoj]], po ljepoti i umjetničkoj i kulturnoj vrijednosti inkunabula osobito je poznata [[Italija]], a europsko tiskarsko središte postaje [[Venecija]].
 
== Slavenske inkunabule ==
[[Hrvatska|Hrvatski]] prvotisak, [[Misal po zakonu rimskog dvora]], tiskan je [[1483.]] godine, točnije, [[22. veljače]] [[1483.]], kada je, prema podatcima tiskanje bilo završeno. Unatoč svim nagađanjima, za naš Prvotisak, koji je ujedno i prvi Misal u Europi koji nije tiskan [[latinica|latinicom]] i [[latinski jezik|latinskim jezikom]], ne možemo sa sigurnošću reći gdje je bio tiskan. U početku se mislilo da je tiskan u [[Venecija|Veneciji]], ali u današnje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatski prvotisak tiskan na hrvatskome tlu.
 
Na [[Slavenski jezici|slavenskim jezicima]] inkunabule su tiskane samo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Ukrajina|Ukrajini]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Zanimljiva je pri tome činjenica da je u Češkoj tiskano 60 inkunabula, dok je u Hrvatskoj, koja je po broju inkunabula druga u [[Slaveni|slavenskim zemljama]], tiskano devet inkunabula, od čega je pet tiskano [[glagoljica|glagoljicom]]. Glagoljicu su u tiskarstvo i uveli [[Hrvati]]. Naime, hrvatski su glagoljaši bili prvi koji su tiskali glagoljicom, a time i prvi koji su načinili odljeve glagoljičkih slova. Budući da su hrvatske inkunabule tiskane i [[latinica|latinicom]], Hrvati su jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima.<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/senj3.html#2 Inkunabulistika]</ref>
 
== Hrvatske inkunabule ==
 
Hrvatski su glagoljaši bili prvi koji su tiskali glagoljicom, a time i prvi koji su načinili odljeve glagoljičkih slova. Budući da su hrvatske inkunabule tiskane i [[latinica|latinicom]], Hrvati su jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima.
 
[[Hrvatska|Hrvatski]] prvotisak, [[Misal po zakonu rimskog dvora]], tiskan je [[1483.]] godine, točnije, [[22. veljače]] [[1483.]], kada je, prema podatcima tiskanje bilo završeno. Unatoč svim nagađanjima, za naš Prvotisak, koji je ujedno i prvi Misal u Europi koji nije tiskan [[latinica|latinicom]] i [[latinski jezik|latinskim jezikom]], ne možemo sa sigurnošću reći gdje je bio tiskan. U početku se mislilo da je tiskan u [[Venecija|Veneciji]], ali u današnje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatski prvotisak tiskan na hrvatskome tlu.<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/senj3.html#2 Inkunabulistika]</ref>
 
== Pregled hrvatskih inkunabula ==
=== Glagoljične ===
1. Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483., mjesto tiska nepoznato, sačuvano 11 potpunih ili gotovo potpunih primjeraka</br>
2. Brevijar po zakonu rimskoga dvora, 1491., Kosinj, sačuvan jedan potpun primjerak</br>
3. Ispovid, 1492., mjesto tiska nepoznato, nije sačuvan ni jedan primjerak</br>
4. Baromićev brevijar, 1493., Mleci, sačuvano pet primjeraka, jedan potpun</br>
5. Senjski misal, 1494., Senj, sačuvan jedan potpuni i dva nepotpuna primjerka</br>
6. Spovid općena, 1496., Senj, sačuvan samo jedan potpuni primjerak
 
=== Latinične ===
1. Molitvenik, 1490., mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo jedan primjerak</br>
2. Oficij, 1490., mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo jedan primjerak</br>
3. Lekcionar Bernardina Splićanina, 1495., Mleci, sačuvana dva potpuna primjerka
 
== Izvori ==
285

uređivanja

Navigacijski izbornik