Obična bukva: razlika između inačica
m r2.7.3) (robot Uklanja: sr:Буква |
|||
Redak 59: | Redak 59: | ||
[[Kategorija:Bukovke]] |
[[Kategorija:Bukovke]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
{{Link FA|de}} |
{{Link FA|de}} |
||
{{Link FA|ru}} |
{{Link FA|ru}} |
||
[[an:Fagus sylvatica]] |
|||
[[ar:زان أوروبي]] |
|||
[[az:Meşə fıstığı]] |
|||
[[be:Бук лясны]] |
|||
[[be-x-old:Бук лясны]] |
|||
[[bg:Обикновен бук]] |
|||
[[br:Faou]] |
|||
[[ca:Faig]] |
|||
[[co:Faiu]] |
|||
[[cs:Buk lesní]] |
|||
[[csb:Bùk]] |
|||
[[da:Almindelig Bøg]] |
|||
[[de:Rotbuche]] |
|||
[[dsb:Cerwjeny buk]] |
|||
[[en:Fagus sylvatica]] |
|||
[[eo:Eŭropa fago]] |
|||
[[es:Fagus sylvatica]] |
|||
[[eu:Pago arrunt]] |
|||
[[fi:Euroopanpyökki]] |
|||
[[fr:Hêtre commun]] |
|||
[[gl:Faia]] |
|||
[[hsb:Lěsny buk]] |
|||
[[hu:Európai bükk]] |
|||
[[it:Fagus sylvatica]] |
|||
[[lb:Routbuch]] |
|||
[[lmo:Fagus sylvatica]] |
|||
[[lt:Paprastasis bukas]] |
|||
[[lv:Eiropas dižskābardis]] |
|||
[[nl:Beuk (boom)]] |
|||
[[no:Bøk]] |
|||
[[oc:Fagus sylvatica]] |
|||
[[pcd:Hète]] |
|||
[[pl:Buk zwyczajny]] |
|||
[[pms:Fagus sylvatica]] |
|||
[[pt:Faia-europeia]] |
|||
[[qu:Iwrupa haya]] |
|||
[[ro:Fag]] |
|||
[[ru:Бук европейский]] |
|||
[[sh:Bukva]] |
|||
[[sk:Buk lesný]] |
|||
[[sl:Bukev]] |
|||
[[sv:Bok (träd)]] |
|||
[[tr:Avrupa kayını]] |
|||
[[uk:Бук лісовий]] |
|||
[[vec:Fagaro]] |
|||
[[vi:Dẻ gai châu Âu]] |
|||
[[zh:欧洲山毛榉]] |
Inačica od 11. ožujka 2013. u 06:27
Bukva | |
---|---|
Bukova šuma | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Fagales |
Porodica: | Fagaceae |
Rod: | Fagus |
Vrsta: | F. sylvatica |
Dvojno ime | |
Fagus sylvatica L. | |
Rasprostranjenost | |
Baze podataka | |
Bukva (Fagus sylvatica) bjelogorično je drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj.
Rasprostranjenost
Bukva raste na brdskim i planinskim položajima srednje, zapadne te jugoistočne Europe.
U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća. Raste na Macelju, Ivanščici, Medvednici, Papuku, Psunju, Samoborskom gorju, u Gorskom kotaru, na Dinari, Velebitu, Bilogori i Kalniku. U Jugoistočnoj Europi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma.
Iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 m. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom.
Izgled
Naraste do 40 m visine. Debljina debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. Krošnja je široko zaobljena.
Kora debla je siva, glatka i tanka. Pupovi su 2 cm dugi, vretenasti, otklonjeni od izbojka pod kutem od 45°. Srčika izbojka je trobrida. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List bukve u mladosti jee bogat vitaminom C. Cvjetovi su jednospolni u resastim, glavičastim cvatovima. Muški su u okruglim resama na dugoj stapki, ženski po dva cvijeta u kupuli, koja je obrasla končastim ljuskama.
Kupula ili zajednički ovoj, nastaje bujanjem cvjetne osi. Za cvjetanja kupula je sočna, poslije otvrdne i postane drvenasta, a njeni se listići pretvore u duge bodljike ili ljuske.
Bukva cvjeta iza listanja, u travnju ili svibnju. Muški i ženski cvjetovi su na ovogodišnjim izbojcima.
Po dva su ploda u kupuli, nazvana bukvice. Smeđi su, trokutasti, jestivi u nuždi. Dozrijevaju u rujnu ili početkom listopada, a otpadaju nakon prvih mrazeva u listopadu ili početkom studenoga. U 1 kg plodova ima 3600 do 6800 bukvica. Klijavost je kratkotrajna, oko 6 mjeseci, a iznosi prosječno oko 35 %.
Zrela kupula puca na 4 dijela. Bukvica ima dvije mesnate, bubrežaste supke. Prvi listovi su nasuprotni.
Bukva se oprašuje vjetrom. Punim urodom rađa svake 7. do 12. godine. Počinje imati plodove u starosti od 40 do 50 godina.
Ekološka svojstva
Bukove šume dolaze na svim matičnim supstratima (bazofilni, neutrofilni, acidofilni). Podnosi zasjenu najbolje od listopadnog drveća. Ponik je osjetljiviji na mraz i suncožar.
Kora je tanka, pa je osjetljiva na naglo osvjetljenje.
Dobro se zakorijenjuje, korijen se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla.