Krsto I. Frankapan Brinjski: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 4 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q672520 na Wikidati
m krivo navedeni redni broj pape
Redak 10: Redak 10:
U razdoblju 1514.-1519. boravio je u mletačkom zarobljeništvu, a poslije bijega iz zatvora ponovno je u vojnoj službi [[Habsburg]]ovaca. Godine [[1520]]. car [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] potvrdio mu je posjede i imenovao ga vojnim zapovjednikom [[Istra|Istre]].
U razdoblju 1514.-1519. boravio je u mletačkom zarobljeništvu, a poslije bijega iz zatvora ponovno je u vojnoj službi [[Habsburg]]ovaca. Godine [[1520]]. car [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] potvrdio mu je posjede i imenovao ga vojnim zapovjednikom [[Istra|Istre]].


Od [[1523]]. godine opet je boravio u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] gdje se zajedno s ocem pokušavao domoći [[Senj]]a i drugih obiteljskih posjeda koje je njegovu rodu oduzeo [[1469]]. kralj [[Matija Korvin]]. Iste je godine otišao kod [[papa|pape]] [[Hadrijan V.|Hadrijana V.]] u [[Rim]] da ga zamoli za pomoć Hrvatskoj u ratu protiv [[Turci|Turaka]].<ref name="hbl415">Hrvatski biografski leksikon, str. 415.</ref> U [[lipanj|lipnju]] [[1525]]. uspio je zaposjednutom Jajcu dopremiti hranu i pomoć, a općenito se angažirao u obrani Hrvatske od Turaka, našto mu je kralj [[Ludovik II. Jagelović|Ludovik II.]] podijelio naslov ''branitelja Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije''.
Od [[1523]]. godine opet je boravio u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] gdje se zajedno s ocem pokušavao domoći [[Senj]]a i drugih obiteljskih posjeda koje je njegovu rodu oduzeo [[1469]]. kralj [[Matija Korvin]]. Iste je godine otišao kod [[papa|pape]] [[Hadrijan VI.|Hadrijana VI.]] u [[Rim]] da ga zamoli za pomoć Hrvatskoj u ratu protiv [[Turci|Turaka]].<ref name="hbl415">Hrvatski biografski leksikon, str. 415.</ref> U [[lipanj|lipnju]] [[1525]]. uspio je zaposjednutom Jajcu dopremiti hranu i pomoć, a općenito se angažirao u obrani Hrvatske od Turaka, našto mu je kralj [[Ludovik II. Jagelović|Ludovik II.]] podijelio naslov ''branitelja Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije''.


Kada mu je kralj odbio vratiti Senj i imenovati ga za [[ban|hrvatskog bana]], što je zatražio hrvatski sabor 1525. godine, Krsto je na zasjedanju sabora u [[Križevci]]ma [[25. siječnja]] [[1526]]. predložio Habsburgovce za nove vladare Hrvatske.<ref name="hbl415"/>
Kada mu je kralj odbio vratiti Senj i imenovati ga za [[ban|hrvatskog bana]], što je zatražio hrvatski sabor 1525. godine, Krsto je na zasjedanju sabora u [[Križevci]]ma [[25. siječnja]] [[1526]]. predložio Habsburgovce za nove vladare Hrvatske.<ref name="hbl415"/>

Inačica od 30. svibnja 2013. u 10:20

Krsto Frankapan (1482-1527)
Krsto Frankapan na zagrebačkom Zrinjevcu

Krsto I. Frankapan Brinjski ili Ozaljski (Modruš?, 1482. - Martijanec, kraj Ludbrega, 27. rujna 1527.), hrvatski knez i ban iz velikaške obitelji Frankapana. Sin kneza Bernardina Ozaljskog i princeze Lujze Aragonske.

Životopis

Od 1505. godine bio je u vojnoj službi cara Maksimilijana I. Habsburga gdje se istaknuo kao vojskovođa zbog čega je 1510. dobio za nagradu Novigrad i neke posjede grada Postojne, a ujedno je imenovan carskim savjetnikom te kapetanom Postojne i Krasa.[1] Godine 1512. ratovao je s ocem protiv Mlečana u pokušaju da oslobodi nekadašnji obiteljski posjed, otok Krk. Tijekom 1513. i 1514. godine oduzeo je Mlečanima Monfalcone, Cividale del Friuli, Udine i gotovo cijelu Furlaniju, ali je uskoro gubi.[1]

U razdoblju 1514.-1519. boravio je u mletačkom zarobljeništvu, a poslije bijega iz zatvora ponovno je u vojnoj službi Habsburgovaca. Godine 1520. car Karlo V. potvrdio mu je posjede i imenovao ga vojnim zapovjednikom Istre.

Od 1523. godine opet je boravio u Hrvatskoj gdje se zajedno s ocem pokušavao domoći Senja i drugih obiteljskih posjeda koje je njegovu rodu oduzeo 1469. kralj Matija Korvin. Iste je godine otišao kod pape Hadrijana VI. u Rim da ga zamoli za pomoć Hrvatskoj u ratu protiv Turaka.[2] U lipnju 1525. uspio je zaposjednutom Jajcu dopremiti hranu i pomoć, a općenito se angažirao u obrani Hrvatske od Turaka, našto mu je kralj Ludovik II. podijelio naslov branitelja Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.

Kada mu je kralj odbio vratiti Senj i imenovati ga za hrvatskog bana, što je zatražio hrvatski sabor 1525. godine, Krsto je na zasjedanju sabora u Križevcima 25. siječnja 1526. predložio Habsburgovce za nove vladare Hrvatske.[2]

Poslije poraza ugarske vojske na Mohačkom polju i pogiblje Ludovika II. 1526. hrvatsko plemstvo imenovalo je Krstu na saboru u Koprivnici 23. rujna, "upraviteljem i vrhovnim braniteljem" (lat. nostro governatore et defensor generale).

Bilješke

  1. a b Hrvatski biografski leksikon, str. 414.
  2. a b Hrvatski biografski leksikon, str. 415.
Nedovršeni članak Krsto I. Frankapan Brinjski koji govori o osobi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.