Novigrad

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Novigrad. Za druga značenja, pogledajte Novigrad (razdvojba).
Novigrad
Novigrad (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Istarska
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 4.002[1] stan.
Gradonačelnik Anteo Milos
Poštanski broj 52466
Pozivni broj +385 052
Autooznaka PU
Zemljovid
Novigrad na karti Hrvatska
Novigrad
Novigrad
Novigrad na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°19′N 13°34′E / 45.32°N 13.56°E / 45.32; 13.56

Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Novigrad obuhvaća 5 naselja (stanje 2006.), to su: Antenal – Antenal, Bužinija – Businia, Dajla – Daila, Mareda – Mareda i Novigrad – Cittanova.

Novigrad

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se na zapadnoj obali Istarskog poluotoka, 25 kilometara od granice sa Slovenijom, te po 15 kilometara od najbližih gradskih središta - Umaga, Buja i Poreča. Gradsko se područje prostire od Dajle na sjeveru do ušća rijeke Mirne na jugu.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Nacionalna pripadnost[uredi VE | uredi]

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine[2]
Narod Broj
stanovnika
%
Hrvati 2.886 66,42%
Albanci 146 3,36%
Austrijanci 1 0,02%
Bošnjaci 39 0,90%
Bugari 1 0,02%
Crnogorci 9 0,21%
Česi 2 0,05%
Talijani 443 10,2%
Mađari 7 0,16%
Makedonci 5 0,12%
Nijemci 10 0,23%
Poljaci 1 0,02%
Rumunji 1 0,02%
Rusi 2 0,05%
Slovaci 4 0,09%
Slovenci 91 2,09%
Srbi 123 2,83%
Ukrajinci 4 0,09%
Vlasi 1 0,02%
Ostali1 10 0,23%
Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti2 7 0,16%
Regionalna pripadnost3 463 10,66%
Ne izjašnjavaju se5 85 1,96%
Nepoznato6 4 0,09%
Ukupno 4.345 100%
1Pripadnici naroda, koji ne pripadaju nacionalnim manjinama Republike Hrvatske

2Izjašnjavanje popisnika kao Musliman grupirano je kao vjerska pripadnost[3]

3Popisanici se izjasnili kao Hercegovci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Primorci, Slavonci, Međimurci,…[3]

5Popisanici, koji se nisu željeli nacionalno izjasniti

6Popisanici, nepoznate nacionalne pripadnosti

Maternji jezik[uredi VE | uredi]

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine[2]
Jezik Broj
stanovnika
%
Hrvatski 3.444 79,26%
Hrvatskosrpski 1 0,02%
Albanski 139 3,20%
Bosanski 22 0,51%
Crnogorski 2 0,05%
Češki 2 0,05%
Talijanski 542 12,47%
Mađarski 3 0,07%
Makedonski 4 0,09%
Njemački 13 0,3%
Rumunjski 1 0,02%
Ruski 2 0,05%
Slovački 6 0,14%
Slovenski 101 2,32%
Srpski 42 0,97%
Srpskohrvatski 13 0,30%
Ostali jezici 2 0,05%
Nepoznato 6 0,14%
Ukupno 4.345 100%

Religijska pripadnost[uredi VE | uredi]

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine[2]
Religija Broj
stanovnika
%
Katolici 3.516 80,92%
Pravoslavci 120 2,76%
Protestanti 10 0,23%
Ostali kršćani 8 0,18%
Muslimani 81 1,86%
Ostale religije, pokreti i svjetonazori 2 0,05%
Agnostici i skeptici 33 0,76%
Nisu vjernici i ateisti 352 8,10%
Ne izjašnjavaju se 214 4,93%
Nepoznato 5 0,12%
Ukupno 4.345 100%

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Kao stari antički grad, koji se svojevremeno nalazio i na samom rubu keltske migracije, Novigrad je tokom svoje povijesti bio na raskrižju burnih povijesnih događaja, o čemu svjedoče razni i mnogobrojni pisani i materijalni izvori, arheološki lokaliteti i spomenici, koji se još uvijek mogu pronaći u samom gradu i njegovom bogatom lapidariju. Ne samo da se spominje u spisima iz razdoblja rimske vladavine, već o njegovom značaju kao političkog, gospodarskog i vjerskog središta govori i činjenica da je pod imenom Neapolis još u 5. stoljeću postao središte biskupije pod čijom su se jurisdikcijom nalazili teritoriji između rijeka Dragonje i Mirne. Za vrijeme franačke vladavine (8./9. st.) i doba čuvene karolinške renesanse Novigrad doživljava svoj procvat postavši uporišna točka feudalizacije i kulturnog preporoda čitave oblasti. Tokom svoje burne povijesti često je padao u ruke raznih osvajača, napadan sa mora i kopna, ali i uništavan kugom, najvećom pošasti srednjeg vijeka, koja je u nekoliko navrata gotovo pobila cjelokupno stanovništvo. Kao kuriozitet može se spomenuti i da je do Novigrada, tokom kampanje koja je za svoj krajnji cilj imala zauzimanje Beča, stigao odred osmanskih konjanika i tom prilikom u zatočeništvo odveo veliki dio stanovništva Novigrada. Langobardi, Franci, Mlečani, Habsburgovci i Talijani, bili su samo neki od naroda koji su pod okrilje svojih carstava i država prisvajali ovaj grad i okolnu regiju. Otuda su nastajale i česte demografske izmjene i obilje kulturne raznolikosti koja predstavlja svojevrsni pečat i specifičnost Novigrada i čitave Istre uopće. U novijoj povijesti, nakon što je poslije Drugog svjetskog rata bio dio Okupacijske zone B, ulazi u sastav SFRJ, a time i u sastav Hrvatske.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Novigrad je u prošlosti poznat kao ribarski grad. 60-ih godina prošlog stoljeća Grad se okreće Industrijskom razvoju. Velik se broj ljudi počeo zapošljavati u tekstilnoj industriji te obližnjem kamenolomu, a kasnije i u poljoprivredi, posebice u vinogradarstvu i maslinarstvu. 70-ih godina prošloga stoljeća grad se naglo okreće turizmu, te se velik broj građana počinje zapošljavati u hotelima i restoranima. Turizam je i danas, uz ribarstvo, tekstilnu industriju te poljoprivredu najvažnija gospodarska grana.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Na području Grada Novigrada djeluje Osnovna škola Rivarela, smještena na ulasku u uže gradsko središte. Tu školu pohađaju učenici sa područja Grada Novigrada, te dijelom Općine Brtonigla. Dio učenika iz Dajle pohađa osnovnu školu u Umagu. U Novigradu nema srednje škole, tako da učenici srednju školu pohađaju u susjednim gradovima - Bujama i Poreču, a neki učenici pohađaju škole u Puli, Pazinu i Rijeci.

Kultura[uredi VE | uredi]

U Novigradu djeluje katedra Čakavskog sabora za glazbu. U Novigradu se svake godine u trajanju od tjedan dana održava skup darovite djece Hrvatske pod nazivom Novigradsko proljeće.

Šport[uredi VE | uredi]

  • Teniski klub Novigrad. Osnovan je 1994 godine. Danas broji preko 60 članova, ima organiziranu tenisku školu i sudjeluje u Županijskim ligama za djecu, seniore i veterane. Klub ima 4 teniska igrališta i klupske prostorije.
  • NK Novigrad. Član je 1. Županijske lige Istarske županije. Broji oko 130 članova, ima organiziranu školu nogometa, od početnika, prednatjecatelja, pionira (mlađih i starijih), juniora i seniora do zaključno veterana. Klub ima jedno od najljepših uređenih klupskih prostorija u Istri. Na njegovom stadionu igrala je i reprezentacija Hrvatske od 17 i 19 god.
  • Košarkaški klub Novigrad - 1994. pokrenuta je košarkaška sekcija ŠSD Osnovne škole "Rivarela" iz Novigrada, iz koje je dvije godine kasnije nastao KK Novigrad. Svoj najveći uspjeh dostiže u sezoni 2002./2003. kada osvaja 5. mjesto na poluzavršnom turniru državnog prvenstva.
  • Karate klub „Novigrad“ počeo je s radom još 1996. godine, kao ogranak Karate kluba „Buje“. Bilo je važno uvidjeti odaziv novih članova samom klubu. Budući da je broj novih članova bio veći od očekivanja, godine 1997. osnovan je Karate klub „Novigrad“, koji kao takav i dan danas postoji. Kao i u svim klubovima, bilo je tu uspona i padova ali entuzijazam ne popušta. Cilj kluba je učenje borilačkih vještina i ujedno same kulture, usmjeravanje djece u sport, druženje i odgovornost prema radu i ostalima.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Novigrad.


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Novigrad koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.