Kler: razlika između inačica
m Bot: Migrating 45 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q177826 (translate me) |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
Nasuprot klericima, svi ostali vjernici označavaju se imenom [[laik]] (ili '''puk'''). Član klera naziva se '''klerik'''; laik postaje klerikom kad primi prvu [[tonzura|tonzuru]]. Klerici su u katoličkoj crkvi podijeljeni u niže i više redove, a najviši red je [[episkopat]]. Svi klerici moraju biti '''inkardinirani''' (doslovno: "ustožereni", tj. moraju pripadati) u [[dijeceza|dijecezi]] ili [[red]]u. [[Kanonsko pravo]] određuje klericima razne dužnosti i prava. Politička i društvena koncepcija koja značaj klera proširuje i na svjetovno područje naziva se [[klerikalizam]]. |
Nasuprot klericima, svi ostali vjernici označavaju se imenom [[laik]] (ili '''puk'''). Član klera naziva se '''klerik'''; laik postaje klerikom kad primi prvu [[tonzura|tonzuru]]. Klerici su u katoličkoj crkvi podijeljeni u niže i više redove, a najviši red je [[episkopat]]. Svi klerici moraju biti '''inkardinirani''' (doslovno: "ustožereni", tj. moraju pripadati) u [[dijeceza|dijecezi]] ili [[red]]u. [[Kanonsko pravo]] određuje klericima razne dužnosti i prava. Politička i društvena koncepcija koja značaj klera proširuje i na svjetovno područje naziva se [[klerikalizam]]. |
||
Klerici kao poseban stalež postoje u [[katoličanstvo|katoličkim]], [[pravoslavlje|pravoslavnim]] i [[ |
Klerici kao poseban stalež postoje u [[katoličanstvo|katoličkim]], [[pravoslavlje|pravoslavnim]] i [[Monofizitizam|monofizitskim]] crkvama. [[Protestanti]] odbacuju pojam klera, držeći se [[Martin Luther|Lutherove]] nauke o općem svećenstvu svih vjernika. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
Inačica od 20. kolovoza 2013. u 17:41
Kler ima dva slična značenja:
- katoličko svećenstvo, pravoslavno sveštenstvo;
- hijerarhijski organizirano kršćansko svećenstvo bez obzira na crkvu kojoj pripada.[1]
Riječ kler (sinonim: klir) u Bibliji označava božju baštinu, izabrani (izraelski) narod. U grčkom riječ hleros znači ždrijeb, odnosno ždrijebom određenu stvar ili osobu (javni dužnosnici u grčkim demokracijama birani su ždrijebom). Otuda nastaje kasnolatinska riječ clerus, a u staroslavenskom riječ kliros označava zajednicu svećenika.
U ranokršćansko doba izraz kler označava čitavu zajednicu (općinu) vjernika. Svaka takva zajednica naziva se crkva. Postepeno, stvaranjem čvrste crkvene hijerarhije (pokornost biskupu koji vodi zajednicu kao što monarh vodi državu) i stvaranjem ideje jedne Crkve, pojam "kler" suzuje se na tzv. "duhovni stalež", svećenike (i one koje se pripremaju za svećenike) i redovnike i redovnice.
Nasuprot klericima, svi ostali vjernici označavaju se imenom laik (ili puk). Član klera naziva se klerik; laik postaje klerikom kad primi prvu tonzuru. Klerici su u katoličkoj crkvi podijeljeni u niže i više redove, a najviši red je episkopat. Svi klerici moraju biti inkardinirani (doslovno: "ustožereni", tj. moraju pripadati) u dijecezi ili redu. Kanonsko pravo određuje klericima razne dužnosti i prava. Politička i društvena koncepcija koja značaj klera proširuje i na svjetovno područje naziva se klerikalizam.
Klerici kao poseban stalež postoje u katoličkim, pravoslavnim i monofizitskim crkvama. Protestanti odbacuju pojam klera, držeći se Lutherove nauke o općem svećenstvu svih vjernika.