Obična bukva: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 51: | Redak 51: | ||
Dobro se zakorijenjuje, [[korijen (biljke)|korijen]] se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla. |
Dobro se zakorijenjuje, [[korijen (biljke)|korijen]] se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla. |
||
== Fitocenologija (biljne zajednice)== |
|||
Šuma bukve s bijelim šašem (As. ''Carici albae-Fagetum'' ), |
|||
Šuma bukve s dlakavim šašem (As. ''Carici pilosae-Fagetum''), |
|||
Šuma bukve s lazarkinjom (As. ''Asperulo odoratae-Fagetum''), |
|||
Šuma bukve s bjelkastom bekicom (As. ''Luzulo-Fagetum''), |
|||
Šuma bukve s rebračom (As. ''Blechno-Fagetum'') |
|||
==Poveznice== |
==Poveznice== |
||
* [[Karpatske bukove prašume]] |
* [[Karpatske bukove prašume]] |
Inačica od 20. ožujka 2014. u 13:44
Bukva | |
---|---|
Bukova šuma | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Fagales |
Porodica: | Fagaceae |
Rod: | Fagus |
Vrsta: | F. sylvatica |
Dvojno ime | |
Fagus sylvatica L. | |
Rasprostranjenost | |
Baze podataka | |
Bukva (Fagus sylvatica) bjelogorično je drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj.
Rasprostranjenost
Bukva raste na brdskim i planinskim položajima srednje, zapadne te jugoistočne Europe.
U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća. Raste na Macelju, Ivanščici, Medvednici, Papuku, Psunju, Samoborskom gorju, u Gorskom kotaru, na Dinari, Velebitu, Bilogori i Kalniku. U Jugoistočnoj Europi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma.
Iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 m. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom.
Izgled
Naraste do 40 m visine. Debljina debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. Krošnja je široko zaobljena.
Kora debla je siva, glatka i tanka. Pupovi su 2 cm dugi, vretenasti, otklonjeni od izbojka pod kutem od 45°. Srčika izbojka je trobrida. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List bukve u mladosti jee bogat vitaminom C. Cvjetovi su jednospolni u resastim, glavičastim cvatovima. Muški su u okruglim resama na dugoj stapki, ženski po dva cvijeta u kupuli, koja je obrasla končastim ljuskama.
Kupula ili zajednički ovoj, nastaje bujanjem cvjetne osi. Za cvjetanja kupula je sočna, poslije otvrdne i postane drvenasta, a njeni se listići pretvore u duge bodljike ili ljuske.
Bukva cvjeta iza listanja, u travnju ili svibnju. Muški i ženski cvjetovi su na ovogodišnjim izbojcima.
Po dva su ploda u kupuli, nazvana bukvice. Smeđi su, trokutasti, jestivi u nuždi. Dozrijevaju u rujnu ili početkom listopada, a otpadaju nakon prvih mrazeva u listopadu ili početkom studenoga. U 1 kg plodova ima 3600 do 6800 bukvica. Klijavost je kratkotrajna, oko 6 mjeseci, a iznosi prosječno oko 35 %.
Zrela kupula puca na 4 dijela. Bukvica ima dvije mesnate, bubrežaste supke. Prvi listovi su nasuprotni.
Bukva se oprašuje vjetrom. Punim urodom rađa svake 7. do 12. godine. Počinje imati plodove u starosti od 40 do 50 godina.
Ekološka svojstva
Bukove šume dolaze na svim matičnim supstratima (bazofilni, neutrofilni, acidofilni). Podnosi zasjenu najbolje od listopadnog drveća. Ponik je osjetljiviji na mraz i suncožar.
Kora je tanka, pa je osjetljiva na naglo osvjetljenje.
Dobro se zakorijenjuje, korijen se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla.
Fitocenologija (biljne zajednice)
Šuma bukve s bijelim šašem (As. Carici albae-Fagetum ), Šuma bukve s dlakavim šašem (As. Carici pilosae-Fagetum), Šuma bukve s lazarkinjom (As. Asperulo odoratae-Fagetum), Šuma bukve s bjelkastom bekicom (As. Luzulo-Fagetum), Šuma bukve s rebračom (As. Blechno-Fagetum)