Truba: razlika između inačica
m Bot: Migrating 91 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q8338 (translate me) |
m Manja dorada, lektura i vanjske poveznice |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Trumpet.jpg|mini|300px|desno|Truba]] |
[[Datoteka:Trumpet.jpg|mini|300px|desno|Truba]] |
||
'''Truba''' je |
'''Truba''' ili '''trublja''' je limeno [[Puhačka glazbala|puhačko]] [[Glazbala|glazbalo]] koje je u toj porodici izvodi najviše tonove, dakle više tonove od [[Tuba|tube]], [[Rog_(glazbalo)|roga]] i [[Trombon|trombona]]. Smatra se jednim od najstarijih glazbala, pa se tako spominje već u antici. |
||
Od davnina |
Od davnina se [[limena puhačka glazbala]] dijele na one sa "širokim zvonom" - danas porodica rogova i one s "užim zvonom" - danas porodica truba. Nekoć je truba bila ograničena samo na alikvotni niz, što ju je predodredilo za izvođenje signala i jednostavnijih melodija. Svoju ulogu u orkestru, a pogotovo u solističkoj svirci dobiva tek u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] primjenom ventila koji su bili najprije primijenjeni na [[Rog (glazbalo)|rog]]. Nakon što se truba afirmirala u klasičnoj glazbi, postaje naročito popularna u [[jazz]]u, gdje je najčešće jedan od vodećih instrumenata. |
||
Glazbala koja su srodna trubi su [[kornet]], [[krilnica]], [[prirodna truba]] i [[mala truba]]. |
|||
Značajniji trubači danas su [[Reinhold Friedrich]], [[Hakan Hardenberger]], [[Jouko Harjanne]], |
Značajniji trubači danas su [[Reinhold Friedrich]], [[Hakan Hardenberger]], [[Jouko Harjanne]], [[Eric Aubier]], [[Gabriel Cassone]], [[Ole Edvard Antonsen]], [[Nini Rosso]] te mnogi drugi. |
||
== Vanjske poveznice == |
|||
*[http://proleksis.lzmk.hr/49328/ Proleksis enciklopedija Online: Trublja] |
|||
*[http://www.hrleksikon.info/definicija/trublja.html Hrvatski leksikon: Trublja] |
|||
*[http://www.muzickiatelje.hr/truba.php Muzički atelje.hr – Truba] |
|||
{{Orkestralna glazbala}} |
{{Orkestralna glazbala}} |
Inačica od 26. ožujka 2014. u 15:25
Truba ili trublja je limeno puhačko glazbalo koje je u toj porodici izvodi najviše tonove, dakle više tonove od tube, roga i trombona. Smatra se jednim od najstarijih glazbala, pa se tako spominje već u antici. Od davnina se limena puhačka glazbala dijele na one sa "širokim zvonom" - danas porodica rogova i one s "užim zvonom" - danas porodica truba. Nekoć je truba bila ograničena samo na alikvotni niz, što ju je predodredilo za izvođenje signala i jednostavnijih melodija. Svoju ulogu u orkestru, a pogotovo u solističkoj svirci dobiva tek u 18. stoljeću primjenom ventila koji su bili najprije primijenjeni na rog. Nakon što se truba afirmirala u klasičnoj glazbi, postaje naročito popularna u jazzu, gdje je najčešće jedan od vodećih instrumenata.
Glazbala koja su srodna trubi su kornet, krilnica, prirodna truba i mala truba.
Značajniji trubači danas su Reinhold Friedrich, Hakan Hardenberger, Jouko Harjanne, Eric Aubier, Gabriel Cassone, Ole Edvard Antonsen, Nini Rosso te mnogi drugi.
Vanjske poveznice
|