Fonetika: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 2: | Redak 2: | ||
[[Datoteka:Places of articulation.svg|mini|250px|desno|Aktivna i pasivna mjesta artikulacije:<br />1, 2: usne<br />3: zubi<br />4: desni (alveole)<br />6: prednji dio tvrdoga nepca<br />7: tvrdo nepce (''palatum'')<br />8: meko nepce (''velum'')<br />9: resica (''uvula'')<br />10: ždrijelo<br />11: grkljan<br />13: korijen jezika<br />14: stražnji dio leđa jezika<br />15: srednji dio leđa jezika<br />16: prednji dio jezika<br />17: vrh jezika]] |
[[Datoteka:Places of articulation.svg|mini|250px|desno|Aktivna i pasivna mjesta artikulacije:<br />1, 2: usne<br />3: zubi<br />4: desni (alveole)<br />6: prednji dio tvrdoga nepca<br />7: tvrdo nepce (''palatum'')<br />8: meko nepce (''velum'')<br />9: resica (''uvula'')<br />10: ždrijelo<br />11: grkljan<br />13: korijen jezika<br />14: stražnji dio leđa jezika<br />15: srednji dio leđa jezika<br />16: prednji dio jezika<br />17: vrh jezika]] |
||
'''Fonetika''' (od [[Grčki jezik|grč.]] ''phōnētikós:'' glasovni ) ili '''glasoslovlje''' [[jezikoslovlje|jezikoslovna]] |
'''Fonetika''' (od [[Grčki jezik|grč.]] ''phōnētikós:'' glasovni ) ili '''glasoslovlje''' [[jezikoslovlje|jezikoslovna]] beskorisna je "znanstvena" disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i [[Akustika|akustičkih]] obilježja [[glas]]ova i [[govor]]a i ostalih pizdarija. |
||
Fonetika se može podijeliti na: |
Fonetika se može podijeliti na: |
Inačica od 27. travnja 2014. u 21:17
Fonetika (od grč. phōnētikós: glasovni ) ili glasoslovlje jezikoslovna beskorisna je "znanstvena" disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora i ostalih pizdarija.
Fonetika se može podijeliti na:
- artikulacijsku fonetiku
- akustičku fonetiku
- perceptivnu ili auditivnu fonetiku
Artikulacijska fonetika
Artikulacijska fonetika proučava djelovanje artikulacijskih organa tj. govornog prolaza. Pri proizvodnji govornih glasova razlikuju se mjesto i način izgovora. Stoga su za opis glasova uspostavljena tri kriterija: zvučnost, način artikulacije i mjesto artikulacije.
Akustička fonetika
Akustička fonetika proučava akustičke osobine glasova i govora. U glavne osobine govornih zvukova ubrajaju se: amplituda, frekvencija, trajanje i spektar.
Perceptivna fonetika
Perceptivna ili auditivna fonetika proučava načine tumačenja glasova i govora.
Primjeri:
- amplituda se percipira kao glasnoća
- frekvencija se percipira kao visina tona
- trajanje se percipira kao duljina glasa
Fonetska transkripcija
Govorni glasovi bilježe se pomoću fonetske transkripcije. Budući da slovopis i pravopis nisu prikladni za potpun prikaz izgovora fonetičari rabe specijalne sustave fonetskih simbola (npr. međunarodnu fonetsku abecedu).
Uobičajeno je označiti fonetsku transkripciju uglatim zagradama [ ].
Literatura
- Juraj Bakran: Zvučna slika hrvatskoga govora. Ibis grafika, Zagreb, 1996. ISBN 953-96577-2-5
- Ivo Škarić: Fonetika hrvatskoga književnog jezika, u: S. Babić i sur.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Nakladni zavod, Zagreb, 1991. ISBN 86-407-0014-1
Vanjske poveznice