Karačići (Srebrenica, BiH)

Za druga značenja pogledajte Karačići.

Karačići
Entitet	Republika Srpska
Općina/Grad	Srebrenica

Karačići su naselje u općini Srebrenica, Republika Srpska, BiH.

Seosko naselje Karačići smještena je u Južnom dijelu općine Srebrenica, jugoistočna od grada Srebrenice od kojeg je udaljeno oko 19,5 kilometra. S gradom Srebrenicom povezano je dijelom asfaltnog puta u dužini od 16,4 km, a drugi dio puta čini lošiji makadamski put u dužini od 3,1 km. Naselje je smještena na padinama brda Bukvice (932 m.n.v.) i brda Cura (915 m.n.v.), odnosno na zaravnjenim stepeničastim padinama koje vjerovatno predstavljaju fosilna klizišta. Dijelovi naselja nalaze se na različitim nadmorskim visinama, uglavnom, između 700 i 860 metara. Područje naselja Karačići oskudno je sa izvorima pitke vode, što je uvjetovano topografijom terena. Karačići su, s obzirom na veličinu, pripadali grupi malih naselja, a prema obliku pripadali su naseljima razbijenog tipa - imalo je dva zaseoka: Karačiće i Tihniće.

Povijest/historija

Područje naselja Karačići bilo je naseljeno .u srednjem vijeku, a vjerovatno i ranije. Na dva lokaliteta koja se nalaze na brdima iznad sela postoji 30 bošnjačkih nadgrobnih spomenika - stećaka.

Stanovništvo

• Popis stanovništva 1879. godine. Prema rezultatima ovog popisa u naselju bila su prisutna 172 stanovnika (86 osoba spola), svi bošnjačke nacionalnosti. U naselju su bile 22 kuće, ukupno 34 stana, u kojima je živjelo prosječno 7,8 osoba, odnosno 5,1 osoba pojednom stanu.
• Popis stanovništva 1885. godine. U međupopisnom periodu od 1879. do 1885. godine zabilježen je rast ukupnog prisutnog stanovništva naselja Karačići. Prisutna su bila 182 stanovnika (95 osoba muškog spola), što je za 5,8% više u odnosu na 1879. godinu. Stanovništvo je, kao i ranije bilo bošnjačko. U naselju je bilo 28 kuća, ukupno. 37 stanova, u kojima je živjelo prosječno 6,5 ili 4,9 osoba po jednom stanu. S obzirom na bračno stanje stanovništva struktura je bila sljedeća: neoženjeni (neudate) 107:osoba, oženjeni (udate) 64 osobe. U socio-ekonomskom pogledu struktura stanovništva je bila sljedeća: kmetovi - 51. osoba, slobodni seljaci - 4 osobe, pomoćni radnici. (nadničari} - 1 osoba i izdržavano stanovništvo (žene i djeca); 126 osoba.
• Popis stanovništva 1895. godine. U međupopisnom periodu od 1885,.do 1895. godine zabilježena je negativna promjena ukupnog prisutnog stanovništva naselja Karačići. Prisutna su .bila 162 stanovnika (87 osoba muškog spola), što je 11% manje u odnosu na 1885. godinu. Stanovništvo je bilo bošnjačko. U naselju su bile 32 kuće (7 nenastanjenih) u kojima su živjela 34 domaćinstva - prosječne veličine 4,8 članova. U jednoj kući živjelo je prosječno 6,5 osoba. S obzirom na socio-ekonomski status struktura stanovništva bila je sljedeća: slobodni seljaci - 15 domaćinstava s ukupno 55 članova, kmetovi - 1 domaćinstvo sa 4 člana, slobodni seljaci (ujedno i kmetovi)- 15 domaćinstava s ukupno 96 članova i ostali stanovnici koji se bave poljoprivredom - 1 domaćinstvo sa 7 članova. Cjelokupno stanovništvo ovog naselja živjelo je od privređivanja u poljoprivredi.
• Popis stanovništva 1910. godine.U ovom,posljednjem popisu stanovništva BiH iz vremena austrougarske vlasti, zabilježena je pozitivna promjena ukupnog prisutnog stanovništva naselja Karačići. Prisutna su bila 194 stanovnika (92 osobe muškog spola), što je za 19,8% više u odnosu na 1895. godinu. Stanovništvo je, kao i u prethodna tri popisa, bilo bošnjačko. U naselju su bile 32 kuće, sve nastanjene, u kojima su živjela 32 domaćinstva - prosječne veličine 6,1 član. Socio-ekonomska struktura stanovništva Karačića bila je sljedeća: slobodni seljaci - 30 domaćinstava s ukupno 184 člana i kmetovi - 2 domaćinstva s ukupno 10 članova. Cjelokupno stanovništvo ovog naselja živjelo je od privređivanja u poljoprivredi.
• Popis stanovništva 1921. godine.Prema ovom, prvom popisu stanovništva BiH u tzv. Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, u naselju Karačići bilo je prisutno 160 stanovnika (89 osoba muškog spola), što je za 17,5% manje u odnosu na 1910. godinu. Stanovništvo je bilo bošnjačko. U naselju je bilo 28 domaćinstava - prosječne veličine 5, 7 članova.
• Popis stanovništva 1948. godine.Prema ovom, prvom popisu stanovništva BiH u socijalističkoj Jugoslaviji, u naselju Karačići živjela su 224 stanovnika (114 osoba muškog spola), što je za 40% više u odnosu na 1921. godinu. U naselju je bilo 36 domaćinstava - prosječne veličine 6,2 člana.
• Popis stanovništva 1953. godine. U međupopisnom periodu od 1948. do 1953. godine zabilježena je pozitivna promjena ukupnog stanovništva naselja Karačići. U naselju je živjelo 237 stanovnika (114 osoba muškog spola), što je za 5,8% više u odnosu na 1948. godinu, kao i 36 domaćinstava - prosječne veličine 6,6 članova. Privređivanje stanovništva 1953. Od ukupno 118 privredno aktivnih stanovnika naselja Karačići, poljoprivredom se bavilo 112 osoba, industrijom 1 osoba, a kod 5 aktivnih osoba iz ovog naselja nije bila poznata djelatnost. Ukupno je izdržavano 119 osoba, uglavnom iz poljoprivredne djelatnosti, jer je gotovo cjelokupno stanovništvo Karačića - 235 osoba, ili 99,2%, bilo poljoprivredno. Pismenom stanovništvu, tj. osobama starijim .od. 10 godina koje su znale da čitaju i pišu, pripadalo je 59 osoba, ili 24,9% od ukupnog stanovništva naselja Karačići.
• Popis stanovništva 1961. godine. Rast ukupnog stanovništva Karačića nastavio se i u međupopisnom periodu od 1953. do 1961. godine. U naselju je živjelo 258 stanovnika (129 osoba muškog spola),.štoje za 8,9% više u odnosu na 1953. godinu.Pored Bošnjaka, kao većinskog stanovništva - 256 osoba, bile su još dvije osobe koje su se izjasnile kao Slovenac, odnosno Jugoslaven. U Karačićima je živjelo 35 domaćinstava prosječne veličine 7,4 člana.
• Popis stanovništva 1971. godine. Pozitivan trend rasta ukupnog stanovništva naselja Karačići bio je i u međupopisnom periodu od 1961. do 1971. godine. U naselju su živjela 303 stanovnika (144 osobe muškog spola), što je za 17,4% više odnosu na 1961. godinu, kao i 48 domaćinstava - prosječne veličine 6,3 člana. Svi stanovnici Karačića bili su bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bilo 48 kuća (stanova).
• Popis stanovništva 1981. godine.Pozitivan rast ukupnog stanovništva naselja Karačići zabilježen je u međupopisnom periodu od 1971. do 1981. godine, iznosio je 23,4% više u odnosu na 1981. godinu. U naselju su živjela 374 stanovnika (185 osoba muškog spola) kao ,55 domaćinstava - prosječne veličine 6,8 članova. Svi stanovnici ovog naselja bili su Bošnjaci. U Karačićima su bile 62. kuće (stana), što je za 29,2% više u odnosu na popis stanovništva 1971. godine.
• Popis stanovništva 1991. godine. U međupopisnom periodu od 1981. do 1991. godine zabilježena je pozitivna promjena Ukupnog stanovništva naselja Karačići. U naseljuje živjelo 410 stanovnika (215 osoba muškog spola), što je za 9,6% više u odnosu na 1981. godinu, svi bošnjačke nacionalnosti. U Karačićima su bile 74 kuće (stana) u kojima je živjelo 67 domaćinstava - prosječne veličine 6,1 u periodu od 1879. do 1991. godine stanovništvo Karačića porasla je 2,4 puta, što je neznatno manje od ukupnog rasta stanovništva općine Srebrenica koje je u istom periodu porasla 2, 7 puta, a u periodu od 1948. do 1991. godine porasla je 83%. Ovo naselje pripada manjem broju naselja u općini Srebrenica gdje je stanovništvo od 1879. do 1991. godine bilo isključivo bošnjačko. U odnosu na ukupan rast stanovništva Karačića, ukupan rast broja domaćinstava bio je nešto manji u periodu od 1895. do 1991. godine iznosio je 97% a prosječna veličina domaćinstava povećala se sa 4.8 članova (1895. g.) na 6,1 član (1991. g.). Najveći rast zabilježen je kod broja kuća (stanova) koji je u od 1897. do 1991. godine porastao 3,4 puta.
• Do kraja 2005. godine u ovo naselje se vratilo 19 domaćinstava s ukupno 39 članova, a obnovljeno je kuća. Za povratak u 2006. godini prijavila su se 34 prognanika

Obitelji/familije i prezimena

Na području naselja Karačići živjelo je 12 bošhjačkih familija koje su bile raspoređene u 67 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 410 članov.a. To su sljedeće familije: Bečići, Bektići, Čamdžići. Hasanovići, lbiševići, Jusufovići, Kabilovići, Kadrići, Kahrići, Mehanovići, Ramići i Zukići.

-Bečići- porijeklom su iz općine Zvornik. Bilo je jedno obiteljsko, četveročlano, domaćinstvo. Članovi ove obitelji iselili su se u Holandlju. -Bektići - bilo je 17 domaćinstava koja su ukupno imala 107 članova U Karačićima je živjelo 15 domaćinstava s 98 članova, a u zaseoku Tihnići živjela su dva domaćinstva s 9 članova.Početkom agresije na nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu ubijene su dvije osobe muškog spola (r. 1967. 1971. g.), a jedna žena s dvogodišnjim djetetom ostala je udovica. U toku zločina genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola, prosječne starosti 44,5 godina, a iza ubijenih ostalo je 9 hudovica i devetero djece siročadi, prosječne 10, 7 godina. Do 2008. godine u Ka račiće su se vratile, samo 3 osobe iz ove familije. Neki od preživjelih članova porodiča iz familije Bektić naselili su se na području sljedećih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine: Banovići,. Gračanica, Gradačac, Hadžići, Sarajevo, Novf Grad, Srebrenik, Tuzla, Vogošća i Živinice. Blizu 50 osoba iz ove familije iselilo se iz BiH, uglavnom u SAD-a, i manji broj u Australiju i Englesku.

-Čamdžići- bilo je 9 obiteljskih domaćinstava koja su ukupno imala 47.članova. Početkom agresije na BiH ubijene su 4 osobe muškog spola, presječne starosti 25,0 godina, a iza ubijenih ostale su dvije udovice i 6-ero djece siročadi, prosječne starosti 4,5 godina.Među ubijenima su tri brata i njihov bliži rođak u toku zločina genocida ubijeno je 10 osoba muškog spola, prosječne starosti 30,8 godina, među kojima su i četiri brata, odnosno dvije porodice s po dva brata. Iza ubijenih ostalo je 7 udovica i 11-ero djece siročadi,prosječne starosti 8,3 godine. Do 2008. godine u Karačiće su se vratile,samo 2 osobe iz ove familije. Dio preživjelih članova iz familije Čamdžić naselio se na području sljedećih općina u FBiH: Gradačac, llijaš, Lukavac, Novi Grad Sarajevo, Srebrenik i Živinice. Više od 10 osoba iz ove familije iselio se iz BiH, uglavnom u Njemačku i SAD-a. -Hasanovići - porijeklom su iz Rađenovića, a živjeli su glavnom dijelu naselja Karačići. Bilo je jedno prošireno obiteljsko, sedmeročlano, domaćinstvo. U toku genocida ubijena je jedna osoba muškog spola (r.1956. g.), sin od osnivača ove familije u ovom naselju. Iza ubijenog ostala je udovica i troje djece siročadi, prosječne starosti 14,0 godina. Roditelji ubijenog danas žive u općini Lukavac, a supruga i djeca žive u Podlugovima, općina Ilijaš.

-lbiševići - živjeli su u Karačićima, a bilo je 5 obiteljskih domaćinstava koja su ukupno imala 35 članova, uključujući i jednu stariju žensku osobu prezimena Alić. Dakle, ukupno su bile 34 osobe iz obitelji lbišević. U prvoj, odnosno drugoj godini agresije na RBiH ubijene su 4 osobe iz ove familije, prosječne starosti 25,5 godina, među kojima su i mlađi supružnici iza kojih je ostalo dvoje malodobne djece - potpuna siročad. O ovoj djeci brinuli su se djed i nena, a nastanjeni su u Turiji koja pripada općini Lukavac. U toku zločina genocida ubijene su 4 osobe muškog spola: tri brata i sin od srednjeg brata, prosječne starosti 46,8 godina. Iza ubijenih ostale su 4 udovice i 4-ero djece siročadi, prosječne starosti 12,0 godina. Do 2008. godine u Karačiće se vratila, samo jedna starija osoba ženskog spola. Oko 10 osoba iz ove familije iselilo se u SAD-a, a ostali preživjeli i prognani nastanili su se u općinama Lukavac i Srebrenik.

-Jusufovići- bilo je 10 obiteljskih domaćinstava koja su imala ukupno 68 članova. Dva porodična domaćinstva s ukupno 9 članova, osnovali otac i sin, živjela su u zaseoku Tihnići, a ostali dio ove obitelji živio je u Karačićima. U prvoj godini agresije na državu Bosnu i Hercegovinu ubijene su dvije osobe muškog spola, prosječne starosti 30,5 godina, a iza starije ubijene osobe ostala je udovica i troje djece siročadi, prosječne starosti 14,7 godina. U toku zločina genocida ubijeno je 10 osoba muškog spola iz ove obitelji, prosječne starosti 38,6 godina, među kojima su otac i dva sina, odnosno 4 brata, kao i jedna maloljetna osoba. Iza ubijenih ostalo je 7 udovica 113.:ero djece siročadi, prosječne starosti 11,2 godine. S po troje djece siročadi ostale su 3 hudovice, a s po dvoje siročadi ostale su dvije udovice, žrtve genocida. Do 2008. godine u Karačiće su se vratile, samo tri osobe iz ove familije - članovi jedne obitelji. Dio preživjelih i prognanih članova ove obitelji nastanio se na području sljedećeih općina FBiH: Gradačac, Kalesija, Srebrenik i Živinice. Više od 20 osoba iz ove obitelji iselilo se iz BiH, uglavnom u Francusku,Holandiju, SAD-a i Švedsku.

-Kabilovići -.živjeli u Karačićima, a bilo je 8 obiteljskih domaćinstava koja.su ukupno imala 43 člana. Početkom agresije na nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu su 4 osobe muškog spola, prosječne starosti 21,0 godina.U toku zločina genocida ubijeno je 5 osoba muškog spola iz ove obitelji, prosječne starosti 42,8 godina. Iza ubijenih ostale su 4 udovice i 5-ero djece siročadi, prosječne starosti 8,4 godine. Dio preživjelih i prognanih članova ove familije nastanilo se na području sljedećeih općina FBiH: Banovići,Gračanica, llidža, llijaš i Vogošća. Oko 20 osoba iselilo se izvan BiH, uglavnom u SAD-a, zatim u Holandiju i Švedsku. -Kadrići - živjeli su u zaseoku Tihnići, a ukupno je bilo 5 obiteljskih domaćinstava koja su zajedno imala 35 članova. U toku zločina genocida ubijeno je .9 osoba muškog spola iz ove familije, prosječoe starosti:.37,7 godina, među kojima su dva oca s po dva sina. iza ubijenih ostale su 4 udovice i 7-ero djece siročadi, prosječne starosti 7,0 godina. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Karačiće iz ove obitelji. Manji broj preživjelih i prognanih osoba nastanio se u općinama Srebrenik, Tuzla i Živinice, a veći broj članova ove obitelji iselio se iz BiH, uglavnom u Holandiju, zatim SAD-a i Švedsku. -Kahrići -živjeli su u zaseoku Tihnići, a bilo je 5 obiteljskih domaćinstava koja su imala ukupno 28 članova. U drugoj godini agresije na RBiH ubijena je jedna starija sredovječna osoba muškog spola (r. 1937. g.). U toku zločina genocida ubijeno je 7 osoba muškog spola iz ove obitelji, prosječne starosti 35,3 godine, među kojima su otac i 4 sina, kao i dva brata. Iza ubijenih ostalo je 6 udovica i 8-ero djece siročadi, prosječne starosti 6,8 godina. Do 2008. godine u Karačiće su se vratile, samo dvije osobe iz ove familije. Preživjeli i prognani članovi porodica iz familije Kahrić nastanili su se u sljedećim općinama FBiH: Gradačac, Srebrenik, Vogošća, Zenica i Živinice.

-Mehanovići - živjeli su u Karačićima, a bila su 3 obiteljska domaćinstva koja su imala ukupno 16 članova. U toku zločina genocida ubijene su dvije osobe muškog spola, dva brata, prosječne starosti 31,0 godina, a dvije žene (jetrve) ostale su udovice sa šestero djece siročadi, prosječne starosti 6,2 godine; svaka udovica s po tri djeteta siročeta. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Karačiće iz ove obitelji. Većina preživjelih i prognanih članova iz ove familije nastanila se u općini Živinice, a dio njih se iselio u Švedsku - jedna peteročlana porodica. -Ramići- živjeli su u Karačićima, a bilo je jedno obiteljsko, deveteročlano, domaćinstvo. Na početku agresije na RBiH ubijena je jedna mlađa osoba muškog spola, najstariji sin iz ove porodice (r. 1971.g.). U toku zločina genocida ubijeni su otac (r. 1951. g.) i sin (r. 1974. g.), a supruga je postala udovica s petero djece siročadi, prosječne starosti 13,2 godine. Dakle, tokom agresije i genocida ubijene su tri osobe muškog spola, otac i dva sina. Do 2008. godine u Karačiće se vratila,samo jedna osoba iz ove obitelji. Preživjeli članovi ove obitelji nastanili su se u općini Tuzla. -Zukići- živjeli su u Karačićima, a bila su dva obiteljska domaćinstva, osnovala dva brata, koja su imala ukupno 11 članova. U toku zločina genocida ubijen je mlađi brat (r. 1961. g.), a iza njega ostala je udovica i dvoje malodobne djece siročadi, prosječne starosti 6,0 godina. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Karačiće iz ove obitelji. Većina preživjelih i prognanih članova iz ove obitelji nastanila se u općini Srebrenik, a dio njih se iselio u SAD-a.

izvori

• Stanovništvo i naselja opštine Srebrenica,Alija Suljić. prof