Katarina Aleksandrijska: razlika između inačica
m zamjena predloška |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 31: | Redak 31: | ||
Maksimin Daia, koji je došao na vlast u [[stari Rim|rimskim]] afričkim provincijama naslijedivši rođaka Galerija, zaljubio se u Katarinu tako jako da je odlučio rastaviti se od svoje žene te oženiti Katarinu. Mlada ga je kršćanka najodlučnije odbila. On ju je tada suočio s pedesetoricom [[filozofija|filozofa]] s namjerom da je oni uvjere kako Krist, jer je umro na križu, ne može biti Bog. No Katarina, služeći se govorničkom vještinom, a još više dobrim poznavanjem [[filozofija|filozofije]] i [[teologija|teologije]], pridobila je na svoju stranu mudrace koji, rasvijetljeni milošću, prionuše uz kršćanstvo. U očima pogana dvostruko poraženi, zadobiše mučeničku krunu jer ih je Maksimin stavio na muke i pogubio. |
Maksimin Daia, koji je došao na vlast u [[stari Rim|rimskim]] afričkim provincijama naslijedivši rođaka Galerija, zaljubio se u Katarinu tako jako da je odlučio rastaviti se od svoje žene te oženiti Katarinu. Mlada ga je kršćanka najodlučnije odbila. On ju je tada suočio s pedesetoricom [[filozofija|filozofa]] s namjerom da je oni uvjere kako Krist, jer je umro na križu, ne može biti Bog. No Katarina, služeći se govorničkom vještinom, a još više dobrim poznavanjem [[filozofija|filozofije]] i [[teologija|teologije]], pridobila je na svoju stranu mudrace koji, rasvijetljeni milošću, prionuše uz kršćanstvo. U očima pogana dvostruko poraženi, zadobiše mučeničku krunu jer ih je Maksimin stavio na muke i pogubio. |
||
Ne mogavši Maksimin slomiti Katarinu, razbjesnio se i dao načiniti posebno mučilo: kotač s bodežima, koji će je sasjeći. No to se mučilo raspalo. Tada je mučenica odvedena izvan grada |
Ne mogavši Maksimin slomiti Katarinu, razbjesnio se i dao načiniti posebno mučilo: kotač s bodežima, koji će je sasjeći. No to se mučilo raspalo. Tada je mučenica odvedena izvan grada pa joj je odrubljena glava. |
||
== Kult == |
== Kult == |
||
Prema kasnijoj legendi anđeli su tijelo sv. Katarine prenijeli na [[Sinaj]] i ondje ga |
Prema kasnijoj legendi anđeli su tijelo sv. Katarine prenijeli na [[Sinaj]] i ondje ga pokopali. U blizini toga mjesta podignut je kasnije poslije [[manastir]] sv. Katarine koji postoji još i danas, a Katarinini ostaci prenijeti su u pripadajuću crkvu. |
||
Oskudni izvještaji o Katarininu životu kroz povijest su bacali sumnju na njezino stvarno postojanje, pa je to vidljivo i u bogoslužju [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], koja je spomen svete Katarine [[1969]]. isključila iz liturgijskog kalendara, da bi ga onamo vratila [[2002]]. godine. |
Oskudni izvještaji o Katarininu životu kroz povijest su bacali sumnju na njezino stvarno postojanje, pa je to vidljivo i u bogoslužju [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], koja je spomen svete Katarine [[1969]]. isključila iz liturgijskog kalendara, da bi ga onamo vratila [[2002]]. godine. |
||
Spomendan joj se slavi [[25. studenog]] u Katoličkoj Crkvi, a u [[pravoslavlje|pravoslavlju]] slavi se [[24. studenog]], što je [[7. prosinca]] u gregorijanskom kalendaru |
Spomendan joj se slavi [[25. studenog]] u Katoličkoj Crkvi, a u [[pravoslavlje|pravoslavlju]] slavi se [[24. studenog]], što je [[7. prosinca]] u gregorijanskom kalendaru ako se primjenjuje julijanski kalendar. |
||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
Inačica od 30. lipnja 2015. u 13:19
Katarina Aleksandrijska | |
---|---|
Michelangelo Merisi da Caravaggio: Sveta Katarina Aleksandrijska (1595.-1596.); zbirka Thyssen-Bornemisza, Madrid
| |
djevica i mučenica | |
Rođena | oko 282. Aleksandrija Egipat |
Preminula | oko 307. Aleksandrija Egipat |
Službenica Božja | prije tridentinskog doba |
Beatificirana | prije tridentinskog doba |
Kanonizirana | prije tridentinskog doba |
Slavi se u | u: katoličkoj Crkvi, pravoslavnim Crkvama, anglikanskoj Crkvi, luteranskoj zajednici |
Spomendan | 25. studenog |
Simboli | kruna, mač, palma, kotač, prsten |
Zaštitnica | đaka, studenata, pravnika, teologa, znanstvenika, djevojaka i dr. |
Zaštitnica gradova, krajeva i država | Wallis i glavni grad Sion, kanton i gradovi Steinau an der Straße, Freiburg (Švicarska), Freistadt (Austrija), Kuldīga (Letonija) i Działdowo (Poljska) |
Zaštitnica zanimanja | znanosti, teologije, filozofije, brusača, automehaničara |
Svetišta | grob u samostanu na gori Sinaj |
Portal o kršćanstvu |
Sveta Katarina Aleksandrijska (oko 282.- Aleksandrija oko 307.), nazivana još i Katarina Sinajska smatra se sveticom i mučenicom u istočnoj i u zapadnoj Crkvi. Štovanje joj iskazuju također anglikanci i luterani.
Životopis
Osim godine rođenja (koja ipak nije sasvim sigurna) i podatka da je 304. podnijela mučeništvo u Aleksandriji, malo se znade o Katarininu životu, a stvarne podatke teško je razlučiti o legende.
Prema predaji, Katarina je bila lijepa mlada Egipćanka koja je, u trenutku kad je upravitelj Maksimin Daja preuzimao vlast u Aleksandriji, bila pozvana na svečanost koja je uključivala i pogansko žrtvovanje životinja. Katarina je odbila u tome sudjelovati zbog svoje kršćanske vjere.
Legendarni izvještaj o mučeništvu
Maksimin Daia, koji je došao na vlast u rimskim afričkim provincijama naslijedivši rođaka Galerija, zaljubio se u Katarinu tako jako da je odlučio rastaviti se od svoje žene te oženiti Katarinu. Mlada ga je kršćanka najodlučnije odbila. On ju je tada suočio s pedesetoricom filozofa s namjerom da je oni uvjere kako Krist, jer je umro na križu, ne može biti Bog. No Katarina, služeći se govorničkom vještinom, a još više dobrim poznavanjem filozofije i teologije, pridobila je na svoju stranu mudrace koji, rasvijetljeni milošću, prionuše uz kršćanstvo. U očima pogana dvostruko poraženi, zadobiše mučeničku krunu jer ih je Maksimin stavio na muke i pogubio.
Ne mogavši Maksimin slomiti Katarinu, razbjesnio se i dao načiniti posebno mučilo: kotač s bodežima, koji će je sasjeći. No to se mučilo raspalo. Tada je mučenica odvedena izvan grada pa joj je odrubljena glava.
Kult
Prema kasnijoj legendi anđeli su tijelo sv. Katarine prenijeli na Sinaj i ondje ga pokopali. U blizini toga mjesta podignut je kasnije poslije manastir sv. Katarine koji postoji još i danas, a Katarinini ostaci prenijeti su u pripadajuću crkvu.
Oskudni izvještaji o Katarininu životu kroz povijest su bacali sumnju na njezino stvarno postojanje, pa je to vidljivo i u bogoslužju Katoličke Crkve, koja je spomen svete Katarine 1969. isključila iz liturgijskog kalendara, da bi ga onamo vratila 2002. godine.
Spomendan joj se slavi 25. studenog u Katoličkoj Crkvi, a u pravoslavlju slavi se 24. studenog, što je 7. prosinca u gregorijanskom kalendaru ako se primjenjuje julijanski kalendar.