Gracijan Raspudić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
fra '''Gracijan Raspudić''', '''Gracian Raspudić''' ([[Lipno]] kod [[Ljubuški|Ljubuškoga]], [[25. veljače]] [[1911.]] – [[Chicago]], [[7. svibnja]] [[1989.]]), jedan od poznatijih i kontroverznijih [[Hrvati|hrvatskih]] pisaca u egzilu. Studirao filozofiju u Beču, doktorirao teologiju u Lyonu. Radio većinom kao svećenik i pedagog, u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/raspudicbracagolemci matica.hr], Braća Golemci; Za stolom od kamena; Djevojka Drina, pristupljeno 26. lipnja 2011.</ref> Bio je i urednikom [[Hrvatski katolički glasnik|Hrvatskoga katoličkog glasnika]] u Chicagu. Jednim je od potpisnika [[Apel hrvatskih književnika i pisaca u emigraciji|Apela hrvatskih književnika i pisaca u emigraciji]] od 30. travnja 1967. godine. |
fra '''Gracijan Raspudić''', '''Gracian Raspudić''' ([[Lipno]] kod [[Ljubuški|Ljubuškoga]], [[25. veljače]] [[1911.]] – [[Chicago]], [[7. svibnja]] [[1989.]]), jedan od poznatijih i kontroverznijih [[Hrvati|hrvatskih]] pisaca u egzilu. Studirao filozofiju u Beču, doktorirao teologiju u Lyonu. Radio većinom kao svećenik i pedagog, u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/raspudicbracagolemci matica.hr], Braća Golemci; Za stolom od kamena; Djevojka Drina, pristupljeno 26. lipnja 2011.</ref> Bio je i urednikom [[Hrvatski katolički glasnik|Hrvatskoga katoličkog glasnika]] u Chicagu. Jednim je od potpisnika [[Apel hrvatskih književnika i pisaca u emigraciji|Apela hrvatskih književnika i pisaca u emigraciji]] od 30. travnja 1967. godine. |
||
Do 1990. bio je na posebnoj potjernici saveznoga SUP-a.<ref name="Vijenac">Zvonko Pandžić: [http://www.matica.hr/vijenac/548/Op%C4%87ehrvatski%20karakter%20kulture%20bosanskohercegova%C4%8Dkih%20Hrvata/ Onkraj rasprave Srećka M. Džaje i Ivana Lovrenovića u Vijencu. Općehrvatski karakter kulture bosanskohercegovačkih Hrvata], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] br. 548 - 5. ožujka 2015., Matica hrvatska</ref> Raspudić i fra Ljudevit Rupčić su autori prvog prijevoda Novoga zavjeta poslije rata na hrvatski jezik; prijevod je objavljen Sarajevu i Mostaru 1960., a u tisak ga je „progurao“ fra Karlo Karin.<ref name="Vijenac"/> |
Do 1990. bio je na posebnoj potjernici saveznoga SUP-a.<ref name="Vijenac">Zvonko Pandžić: [http://www.matica.hr/vijenac/548/Op%C4%87ehrvatski%20karakter%20kulture%20bosanskohercegova%C4%8Dkih%20Hrvata/ Onkraj rasprave Srećka M. Džaje i Ivana Lovrenovića u Vijencu. Općehrvatski karakter kulture bosanskohercegovačkih Hrvata], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] br. 548 - 5. ožujka 2015., Matica hrvatska</ref> Raspudić i fra [[Ljudevit Rupčić]] su autori prvog prijevoda Novoga zavjeta poslije rata na hrvatski jezik; prijevod je objavljen Sarajevu i Mostaru 1960., a u tisak ga je „progurao“ fra Karlo Karin.<ref name="Vijenac"/> |
||
== Djela == |
== Djela == |
||
Inačica od 19. prosinca 2015. u 23:11
fra Gracijan Raspudić, Gracian Raspudić (Lipno kod Ljubuškoga, 25. veljače 1911. – Chicago, 7. svibnja 1989.), jedan od poznatijih i kontroverznijih hrvatskih pisaca u egzilu. Studirao filozofiju u Beču, doktorirao teologiju u Lyonu. Radio većinom kao svećenik i pedagog, u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.[1] Bio je i urednikom Hrvatskoga katoličkog glasnika u Chicagu. Jednim je od potpisnika Apela hrvatskih književnika i pisaca u emigraciji od 30. travnja 1967. godine. Do 1990. bio je na posebnoj potjernici saveznoga SUP-a.[2] Raspudić i fra Ljudevit Rupčić su autori prvog prijevoda Novoga zavjeta poslije rata na hrvatski jezik; prijevod je objavljen Sarajevu i Mostaru 1960., a u tisak ga je „progurao“ fra Karlo Karin.[2]
Djela
- Franjevačka Biblija (SZ Silvije Grubišić), Naša ognjišta, Tomislavgrad; Kršćanska sadašnjost, Zagreb; Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-11-0574-3
- Braća Golemci; Za stolom od kamena; Djevojka Drina, Matica hrvatska, Čitluk, 2001., ISBN 9958-9442-0-0
- Novi zavjet, prijevod s grčkoga izvornika s tumačem. Zagreb – Sarajevo – Mostar, 1987.
- Braća Golemci : pripovijest iz hercegovačkog života, Duvno, 1975.
- Za stolom od kamena, Madrid, 1964.
- Djevojka Drina : roman, Madrid, 1951.
Izvori
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Vanjske poveznice
- * Kronika događaja (Čitluk) // Vijenac, br. 204., 27. prosinca 2001., pristupljeno: 15. studenoga 2013.