Georg Simon Ohm: razlika između inačica

	Georg Simon Ohm
	;
Rođenje	16. ožujka 1787.; Erlangen, Bavarska, Njemačka
Smrt	6. srpnja 1854.; München, Bavarska, Njemačka
Državljanstvo	Nijemac
Polje	Fizika
Institucija	Sveučilište u Münchenu
Alma mater	Sveučilište u Erlangenu i Nürnbergu
Poznat po	Ohmov zakon ;
Istaknute nagrade	Copleyeva medalja (1841.)
	Portal o životopisima

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 3. lipnja 2017. u 10:36

Prolaskom električne struje kroz bilo koji otpornik ili električni vodič, na tom otporniku ili vodiču nastaje pad napona jednak umnošku jakosti električne struje i električnog otpora među mjernim točkama.

Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. ožujka 1787. - München, 6. srpnja 1854.), njemački fizičar. Studirao u Erlangenu, isprva radio kao predavač matematike u Kölnu, Berlinu i Nürnbergu, a od 1849. bio je profesor na Sveučilištu u Münchenu. Poznat je po svojem djelu Galvanski lanac, matematički obrađen (njem. Die galvanische Kette, mathematisch bearbeitet, 1827.), u kojem je teorijski obradio fenomenološku teoriju električne struje i prvi nakon R. Kirchhoffa matematički formulirao zakonitosti električne struje. Bavio se i akustikom (definirao je čisti ton kao sinusoidni oblik vala), linearnom polarizacijom svjetlosti i njezinom interferencijom pri prolasku kroz jednoosne kristale, i drugo. ^[1]

Mjerna jedinica om (Ω) kojom se iskazuje vrijednost električnog otpora nazvana je po njemu.

Doprinosi

Ohmov zakon

Podrobniji članak o temi: Ohmov zakon

Ohmov zakon je zakon prema kojemu je jakost električne struje I u električnom vodiču, pri konstantnoj temperaturi, određena kao omjer električnoga napona U koji električnu struju prouzročuje i električnoga otpora R:

I={\frac {U}{R}}

I ostali oblici tog oblika zakona također se nazivaju po Ohmu:

U=I\cdot R

R={\frac {U}{I}}

I=U\cdot G

gdje je:

I - jakost električne struje kroz strujni krug u amperima (A);
U - električni napon izvora u voltima (V);
R - ukupan električni otpor strujnog kruga (otpor trošila + otpor električnih vodova + unutarnji otpor izvora struje) u omima (Ω). Om se može napisati i kao volt/amper (V/A).
G - električna vodljivost, pa i neki izvedeni oblici, na primjer za vodiče pri različitim temperaturama. ^[2]

Ohmov zakon je jedan od temeljnih zakona elektrotehnike. Ohmov zakon vrijedi za metale i vodljive otopine. Takvi se vodiči zovu omski vodiči. Za neke materijale Ohmov zakon ne vrijedi a takvi se vodiči zovu neomski.

Djela

Grundlinien zu einer zweckmäßigen Behandlung der Geometrie als höheren Bildungsmittels an vorbereitenden Lehranstalten (Erlangen : Palm und Enke, 1817. - XXXII, 224 S., II Faltbl. : graph. Darst.)
Die galvanische Kette : mathematisch bearbeitet (Berlin : Riemann, 1827. - 245 S. : graph. Darst.)
Elemente der analytischen Geometrie im Raume am schiefwinkligen Coordinatensysteme (Nürnberg : Schrag, 1849. - XII, 590 S.)
Grundzüge der Physik als Compendium zu seinen Vorlesungen (Nürnberg : Schrag, 1854. - X, 563 S. : Ill., graph. Darst. Erschienen: Abth. 1. 1853. - 2. 1854.)

Izvori

↑ Ohm, Georg Simon, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
↑ Ohmov zakon, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.

Vanjske poveznice

(en) Enciklopedija Britannica, članak "Georg Simon Ohm"

[1] Ohm, Georg Simon, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.

[2] Ohmov zakon, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.

[1]

[2]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+{{Znanstvenik
-[[Datoteka:Ohm3.gif|mini|Georg Simon Ohm]]
+| ime                     = Georg Simon Ohm
-'''Georg Simon Ohm''' ([[Erlangen]], [[16. ožujka]] [[1787]]. - [[München]], [[7. srpnja]] [[1854]].), [[Njemačka|njemački]] fizičar. Istaknuo se radovima s područja [[elektricitet]]a i [[magnetizam|magnetizma]]. Formulirao je zakon prema kojem je [[jakost struje]] koja prolazi vodičem proporcionalna [[napon]]u i obrnuto proporcionalan [[Električni otpor|otporu]] ([[Ohmov zakon]]).<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=28498 Enciklopedija LZMK, članak "Ohm, Georg Simon"] (pristupljeno 16. prosinca 2013.)</ref> Proučavao je nastajanje topline u [[Električni vodič|vodiču]] kojim protječe [[struja]], a bavio se različitim problemima s područja [[akustika|akustike]].
+| slika                   = Ohm3.gif
+| slika_širina            = 200px
+| naslov                  =
+| datum_rođenja           = [[16. ožujka]] [[1787]].
+| mjesto_rođenja          = [[Erlangen]], [[Bavarska]], [[Njemačka]]
+| datum_smrti             = [[6. srpnja]] [[1854]].
+| mjesto_smrti            = [[München]], [[Bavarska]], [[Njemačka]]
+| prebivalište            =
+| državljanstvo           = [[Nijemci|Nijemac]]
+| narodnost               =
+| etnicitet               =
+| polje                   = [[Fizika]]
+| radna_institucija       = Sveučilište u [[München]]u
+| alma_mater              = Sveučilište u [[Erlangen]]u i [[Nürnberg]]u
+| doktorski_mentor        =
+| doktorski_studenti      =
+| poznat_po               = [[Ohmov zakon]] <br>
+| autor_kratica_bot       =
+| autor_kratica_zoo       =
+| nagrade                 =  [[Copleyeva medalja]] (1841.)
+| religija                =
+| fusnote                 =
+}}
+[[datoteka:Pad napona2.jpg|mini|desno|300px|Prolaskom [[električna struja|električne struje]] kroz bilo koji [[otpornik]] ili [[električni vodič]], na tom otporniku ili vodiču nastaje pad [[napon]]a jednak umnošku [[jakost električne struje|jakosti električne struje]] i [[električni otpor|električnog otpora]] među mjernim točkama.]]
-[[SI izvedene jedinice|Mjerna jedinica]] [[Ohm]] ('''Ω''') kojom se iskazuje vrijednost [[električni otpor|električnog otpora]] nazvana je po njemu. Istraživao je i u području akustike, [[optika|optike]], [[metal]]a i [[matematika|matematike]].
+'''Georg Simon Ohm''' ([[Erlangen]], [[16. ožujka]] [[1787]]. - [[München]], [[6. srpnja]] [[1854]].), [[Njemačka|njemački]] [[fizičar]]. Studirao u Erlangenu, isprva radio kao predavač matematike u [[Köln]]u, [[Berlin]]u i [[Nürnberg]]u, a od 1849. bio je profesor na Sveučilištu u [[München]]u. Poznat je po svojem djelu ''Galvanski lanac, matematički obrađen'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Die galvanische Kette, mathematisch bearbeitet'', 1827.), u kojem je teorijski obradio fenomenološku teoriju [[električna struja|električne struje]] i prvi nakon [[Gustav Robert Kirchhoff |R. Kirchhoffa]] matematički formulirao zakonitosti električne struje. Bavio se i [[akustika|akustikom]] (definirao je čisti [[ton]] kao [[sinus]]oidni oblik [[val]]a), linearnom [[polarizacija|polarizacijom]] [[svjetlost]]i i njezinom [[interferencija|interferencijom]] pri prolasku kroz jednoosne [[kristal]]e, i drugo. <ref> '''Ohm, Georg Simon''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=44870] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>
-== Životopis ==
-{{stilska dorada}}
-{{izvor}}
-Georg Simon Ohm rođen u protestantskoj obitelji u Erlangenu, Brandenburg-Bayreuth (tada dio Svetog Rimskog Carstva), sin Johanna Wolfganga Ohma, bravara i Marije Elizabeth Beck, kći krojača u Erlangenu. Iako su njegovi roditelji nisu bili formalno obrazovani, Ohmov otac je bio ugledan čovjek koji se sam školovao na visokoj razini, te je bio u mogućnosti da njegovim sinovima pruži izvrsnu edukaciju svojim vlastitim učenjem. Od sedmero djece iz obitelji samo su troje preživjeli do odrasle dobi: Georg Simon, njegov mlađi brat Martin, koji je kasnije postalo poznati matematičar, i njegova sestra Elizabeth Barbara. Majka mu je umrla kad je imao deset godina.
-Od ranog djetinjstva, Georg i Martin su učili od svog oca koji ih je doveo do visokog standarda iz matematike, fizike, kemije i filozofije.
+[[SI izvedene jedinice|Mjerna jedinica]] [[om]] (Ω) kojom se iskazuje vrijednost [[električni otpor|električnog otpora]] nazvana je po njemu.
-Ohmov otac, zabrinut što mu sin troši svoje edukacijske mogućnosti, poslan Ohm u Švicarsku. Tu je u rujna 1806 Ohm prihvatio poziciju kao učitelj matematike u školi u Gottstadt bei Nidau.
-Karl von Langsdorf Christian napustio Sveučilište u Erlangenu početkom 1809 uzeti jedan post na Sveučilištu u Heidelbergu i Ohm bi volio da su otišli s njim u Heidelbergu za ponovno pokretanje njegov matematički studij. Langsdorf, međutim, preporuča Ohmu da nastavi sa svojim studijama matematike na svoje, savjetovanje Ohm za čitanje djela Euler, Laplace i Lacroix. Umjesto nevoljko Ohm uze njegov savjet, ali on je napustio svoju dužnost u nastavno Gottstadt bei Nydau ožujka 1809 postati privatni učitelj u Neuchâtel. Za dvije godine provodi njegove dužnosti kao učitelj, a on je potom Langsdorf savjet i nastavio svoj privatni studij matematike. Tada je u travnja 1811 vratio na Sveučilištu u Erlangenu.
-== Zakoni ==
+== Doprinosi ==
-'''Akustični zakon'''
+=== Ohmov zakon ===
-Ohmov akustični zakon, ponekad zvan zakon akustične faze ili jednostavno Ohmov zakon, navodi da se glazbeni zvuk percipira na uho kao skup niza konstitutivnih čistih harmonijskih tonova. To je dobro poznato da se nije sasvim točno
+{{Glavni|Ohmov zakon}}
+'''Ohmov zakon''' je zakon prema kojemu je [[jakost električne struje]] ''I'' u [[električni vodič|električnom vodiču]], pri [[Konstanta|konstantnoj]] [[temperatura|temperaturi]], određena kao omjer [[električni napon|električnoga napona]] ''U'' koji električnu struju prouzročuje i [[električni otpor|električnoga otpora]] ''R'':
-== Radovi ==
+:<math>I = \frac{U}{R} </math>
-Grundlinien zu einer zweckmäßigen Behandlung der Geometrie als höheren Bildungsmittels an vorbereitenden Lehranstalten / entworfen (Guidelines for an appropriate treatment of geometry in higher education at preparatory institutes / notes)
-Erlangen : Palm und Enke, 1817. - XXXII, 224 S., II Faltbl. : graph. Darst. (PDF, 11.2 MB)
+I ostali oblici tog oblika zakona također se nazivaju po Ohmu:
-Die galvanische Kette : mathematisch bearbeitet (The Galvanic Circuit Investigated Mathematically)
-Berlin : Riemann, 1827. - 245 S. : graph. Darst.
+:<math> U = I  \cdot R </math>
-Elemente der analytischen Geometrie im Raume am schiefwinkligen Coordinatensysteme (Elements of analytic geometry concerning the skew coordinate system)
-Nürnberg : Schrag, 1849. - XII, 590 S. - (Ohm, Georg S.: Beiträge zur Molecular-Physik ; 1)
+:<math> R = \frac{U}{I} </math>
-Grundzüge der Physik als Compendium zu seinen Vorlesungen (Fundamentals of physics: Compendium of lectures)
-Nürnberg : Schrag, 1854. - X, 563 S. : Ill., graph. Darst. Erschienen: Abth. 1 (1853) - 2 (1854)
+:<math> I = U \cdot G </math>
+gdje je:
+* ''I'' - [[jakost električne struje]] kroz [[strujni krug]] u [[amper]]ima (A);
+* ''U'' - [[električni napon]] [[Električni izvor|izvora]] u [[volt]]ima (V);
+* ''R'' - ukupan [[električni otpor]] strujnog kruga (otpor [[trošilo|trošila]] + otpor [[električni vod|električnih vodova]] + unutarnji otpor [[Električni izvor|izvora struje]]) u [[om]]ima (Ω). Om se može napisati i kao [[volt]]/[[amper]] (V/A).
+* ''G'' - [[električna vodljivost]], pa i neki izvedeni oblici, na primjer za vodiče pri različitim [[temperatura]]ma. <ref> '''Ohmov zakon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44871] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>
+Ohmov zakon je jedan od temeljnih zakona [[elektrotehnika|elektrotehnike]]. Ohmov zakon vrijedi za [[metali|metale]] i [[elektrolit|vodljive otopine]]. Takvi se vodiči zovu omski vodiči. Za neke materijale Ohmov zakon ne vrijedi a takvi se vodiči zovu neomski.
+== Djela ==
+* ''Grundlinien zu einer zweckmäßigen Behandlung der Geometrie als höheren Bildungsmittels an vorbereitenden Lehranstalten'' (Erlangen : Palm und Enke, 1817. - XXXII, 224 S., II Faltbl. : graph. Darst.)
+* ''Die galvanische Kette : mathematisch bearbeitet'' (Berlin : Riemann, 1827. - 245 S. : graph. Darst.)
+* ''Elemente der analytischen Geometrie im Raume am schiefwinkligen Coordinatensysteme'' (Nürnberg : Schrag, 1849. - XII, 590 S.)
+* ''Grundzüge der Physik als Compendium zu seinen Vorlesungen'' (Nürnberg : Schrag, 1854. - X, 563 S. : Ill., graph. Darst. Erschienen: Abth. 1. 1853. - 2. 1854.)
 == Izvori ==
@@ Redak 33: / Redak 66: @@
 == Vanjske poveznice ==
-* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44870 Hrvatska enciklopedija, članak "Ohm, Georg Simon"]
 *{{jezikk|en}} [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/426058/Georg-Simon-Ohm Enciklopedija Britannica, članak "Georg Simon Ohm"]
-{{Mrva-biog-znan}}
 {{GLAVNIRASPORED:Ohm, Georg Simon}}