Kabul: razlika između inačica
m uklonjena kategorija Zemljopis Afganistana; dodana kategorija Gradovi u Afganistanu uz pomoć dodatka HotCat |
tokom -> tijekom |
||
Redak 171: | Redak 171: | ||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
Kabul je kroz povijest bio dio mnogih država koje su vladale prostorom srednje Azije i često je potpadao pod razne vjerske i kulturne utjecaje. Povijest grada se može pratiti oko 3500 godina kada je tamo postojalo svetište [[Perzija|perzijske]] vjere [[Zoroastrizam|zoroastrizma]], a u kasnijem razdoblju se širi [[budizam]] i [[hinduizam]]. Pokraj grada je |
Kabul je kroz povijest bio dio mnogih država koje su vladale prostorom srednje Azije i često je potpadao pod razne vjerske i kulturne utjecaje. Povijest grada se može pratiti oko 3500 godina kada je tamo postojalo svetište [[Perzija|perzijske]] vjere [[Zoroastrizam|zoroastrizma]], a u kasnijem razdoblju se širi [[budizam]] i [[hinduizam]]. Pokraj grada je tijekom osvajanja prošao [[Aleksandar Makedonski]], ali nema izvještaja o njegovoj vlasti. Nakon Aleksandra su tim prostorom vladali [[Seleukidi]] i indijska država [[Maurya]]. U 2. st. pr.Kr. je grad postao dio [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo|Grčko-Baktrijskog Kraljevstva]], a u 1. st. pr. Kr. dio [[Kušansko Kraljevstvo|Kušanskog Kraljevstva]]. 230. godine je postao dio perzijske dinastije [[Sasanidi|Sasanida]], a 642. je potpao pod islamsku vlast. Nakon toga je prostor grada postao nezavisan. U kasnijem razdoblju su gradom vladali [[Samanidi]], [[Gaznavidi]], [[Guridi]], [[Hidžidi]], [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]], [[Timuridi]] i [[Mogulsko Carstvo|Moguli]]. Kabul je postao jedan od najvažnijih gradova Mogulskog Carstva. [[Babur]], osnivač Mogulskog Carstva i jedan od najvažnijih mogulskih kraljeva je jako volio Kabul i zatražio da u njemu bude sahranjen, te do danas postoji njegova grobnica u tzv. Baburovim vrtovima pokraj Kabula. |
||
1747. je Kabul osvojio osnivač Afganistana [[Ahmad Shah Durrani]]. Krajem 19. st. su grad više puta napadali [[Velika Britanija|Britanci]] |
Godine 1747. je Kabul osvojio osnivač Afganistana [[Ahmad Shah Durrani]]. Krajem 19. st. su grad više puta napadali [[Velika Britanija|Britanci]] tijekom britansko-afganistanskih ratova. Tijekom kraljeva [[Amanullah Khan]]a i [[Zahir Shah]]a u 20. st. se grad razvija i grade škole, moderne palače i prometna infrastruktura. 1932. je otvoreno Sveučilište. Tijekom 20. st. je sagrađen moderan grad. |
||
Nakon državnog udara 1978. i [[Sovjetsko-afganistanski rat|sovjetske intervencije]] 1979. počinje dugotrajni rat |
Nakon državnog udara 1978. i [[Sovjetsko-afganistanski rat|sovjetske intervencije]] 1979. počinje dugotrajni rat tijekom kojeg je Kabul prilično razrušen. Do 1989. su u gradu postojale sovjetske postrojbe i često je bio pod napadom pobunjenika. 1996. su zavladali [[Talibani]] i uveli strog islamistički režim. Početkom 2002. je međunarodna koalicija pod vodstom NATO saveza srušila Talibane i uspostavila vlast demokratski izabranog predsjednika Afganistana [[Hamid Karzai|Hamida Karzaija]]. Iako i dalje vlada nesigurnost, u novije vrijeme se grad obnavlja i modernizira. Od 2002. do 2007. je broj stanovnika narastao 7 puta (s 500.000 na 3.500.000) zbog povratka afganistanskih izbjeglica i doseljenja stanovništva iz dijelova Afganistana gdje još traju sukobi. |
||
Međunarodna koalicija pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a u novije vrijeme mnogo ulaže u modernizaciju grada. Arhitekt [[Hisham N. Ashkouri,]] je izradio projekt razvoja i modernizacije grada (Grad svjetla) kojim afganistanska vlada želi sagraditi moderan grad. |
Međunarodna koalicija pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a u novije vrijeme mnogo ulaže u modernizaciju grada. Arhitekt [[Hisham N. Ashkouri,]] je izradio projekt razvoja i modernizacije grada (Grad svjetla) kojim afganistanska vlada želi sagraditi moderan grad. |
||
==Zemljopis== |
==Zemljopis== |
||
Kabul je smješten u dolini rijeke [[Kabul (rijeka)|Kabul]] okruženoj planinama. Jedan je od najviših glavnih gradova na svijetu. Rijeka Kabul se ulijeva u rijeku [[Ind]]. |
Kabul je smješten u dolini rijeke [[Kabul (rijeka)|Kabul]] okruženoj planinama. Jedan je od najviših glavnih gradova na svijetu. Rijeka Kabul se ulijeva u rijeku [[Ind]]. Tijekom sušne sezone nije veća od potoka, ali nakon topljenja ledenjaka u proljeće nabuja i vodostaj poraste nekoliko puta, te postaje plovna i čini afganistansku plovnu vezu s Indijskim oceanom preko rijeke Ind. |
||
Klima je [[stepa|stepska]] s malo padalina. Zbog kontinentalnosti su velike godišnje razlike temperature (zimske temperature oko -15 do -20 °C, a ljetne do 30 °C). |
Klima je [[stepa|stepska]] s malo padalina. Zbog kontinentalnosti su velike godišnje razlike temperature (zimske temperature oko -15 do -20 °C, a ljetne do 30 °C). |
||
Redak 192: | Redak 192: | ||
==Znamenitosti== |
==Znamenitosti== |
||
Značajan je Afganistanski nacionalni muzej u kojem postoje arheološki nalazi iz brojnih kultura koje su vladale Afganistanom, ali su |
Značajan je Afganistanski nacionalni muzej u kojem postoje arheološki nalazi iz brojnih kultura koje su vladale Afganistanom, ali su tijekom rata mnogi izlošci ukradeni. U gradu postoje brojne džamije (džamija Abdula Rahmana, Id Gah, Pul-e Khishti i Shah-Do Shamshira) i mauzoleji (grobnica [[Timur Shah Durrani]]ja, [[Abdur Rahman Khan]]a, [[Zahir Shah]]a, [[Nadir Shah]]a i [[Jamal-al-Din al-Afghani]]ja). Bivša kraljeva palača Darul Aman je u ruševinama, ali se planira obnoviti. U blizini grada su značajni Baburovi vrtovi s grobnicom [[Babur]]a, osnivača Mogulske dinastije. |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
Inačica od 1. listopada 2017. u 12:27
Kabul کابل | |
---|---|
Koordinate: 34°32′N 69°10′E / 34.533°N 69.167°E | |
Država | Afganistan |
Pokrajina | Kabul |
Vlast | |
- Gradonačelnik | Muhammad Yunus Nawandish |
Površina | |
- Urbano područje | 275 km² |
- Metropolitansko područje | 425 km² |
Stanovništvo (2012.) | |
- Grad | 3.289.000 |
Vremenska zona | UTC +4:30 (UTC+4:30) |
- Ljeto (DST) | ne primjenjuje se (UTC+4:30) |
Zemljovid | |
Kabul, glavni i najveći grad Afganistana sa stanovništvom od oko tri milijuna ljudi. Dobio je ime po rijeci na kojoj leži.
Kulturno je i ekonomsko središte smješteno na 1800 m nadomorske visine, smješten između planine Hindukuš i rijeke Kabul.
Povijest
Kabul je kroz povijest bio dio mnogih država koje su vladale prostorom srednje Azije i često je potpadao pod razne vjerske i kulturne utjecaje. Povijest grada se može pratiti oko 3500 godina kada je tamo postojalo svetište perzijske vjere zoroastrizma, a u kasnijem razdoblju se širi budizam i hinduizam. Pokraj grada je tijekom osvajanja prošao Aleksandar Makedonski, ali nema izvještaja o njegovoj vlasti. Nakon Aleksandra su tim prostorom vladali Seleukidi i indijska država Maurya. U 2. st. pr.Kr. je grad postao dio Grčko-Baktrijskog Kraljevstva, a u 1. st. pr. Kr. dio Kušanskog Kraljevstva. 230. godine je postao dio perzijske dinastije Sasanida, a 642. je potpao pod islamsku vlast. Nakon toga je prostor grada postao nezavisan. U kasnijem razdoblju su gradom vladali Samanidi, Gaznavidi, Guridi, Hidžidi, Mongoli, Timuridi i Moguli. Kabul je postao jedan od najvažnijih gradova Mogulskog Carstva. Babur, osnivač Mogulskog Carstva i jedan od najvažnijih mogulskih kraljeva je jako volio Kabul i zatražio da u njemu bude sahranjen, te do danas postoji njegova grobnica u tzv. Baburovim vrtovima pokraj Kabula.
Godine 1747. je Kabul osvojio osnivač Afganistana Ahmad Shah Durrani. Krajem 19. st. su grad više puta napadali Britanci tijekom britansko-afganistanskih ratova. Tijekom kraljeva Amanullah Khana i Zahir Shaha u 20. st. se grad razvija i grade škole, moderne palače i prometna infrastruktura. 1932. je otvoreno Sveučilište. Tijekom 20. st. je sagrađen moderan grad.
Nakon državnog udara 1978. i sovjetske intervencije 1979. počinje dugotrajni rat tijekom kojeg je Kabul prilično razrušen. Do 1989. su u gradu postojale sovjetske postrojbe i često je bio pod napadom pobunjenika. 1996. su zavladali Talibani i uveli strog islamistički režim. Početkom 2002. je međunarodna koalicija pod vodstom NATO saveza srušila Talibane i uspostavila vlast demokratski izabranog predsjednika Afganistana Hamida Karzaija. Iako i dalje vlada nesigurnost, u novije vrijeme se grad obnavlja i modernizira. Od 2002. do 2007. je broj stanovnika narastao 7 puta (s 500.000 na 3.500.000) zbog povratka afganistanskih izbjeglica i doseljenja stanovništva iz dijelova Afganistana gdje još traju sukobi.
Međunarodna koalicija pod vodstvom SAD-a u novije vrijeme mnogo ulaže u modernizaciju grada. Arhitekt Hisham N. Ashkouri, je izradio projekt razvoja i modernizacije grada (Grad svjetla) kojim afganistanska vlada želi sagraditi moderan grad.
Zemljopis
Kabul je smješten u dolini rijeke Kabul okruženoj planinama. Jedan je od najviših glavnih gradova na svijetu. Rijeka Kabul se ulijeva u rijeku Ind. Tijekom sušne sezone nije veća od potoka, ali nakon topljenja ledenjaka u proljeće nabuja i vodostaj poraste nekoliko puta, te postaje plovna i čini afganistansku plovnu vezu s Indijskim oceanom preko rijeke Ind.
Klima je stepska s malo padalina. Zbog kontinentalnosti su velike godišnje razlike temperature (zimske temperature oko -15 do -20 °C, a ljetne do 30 °C).
Stanovništvo
Stanovništvo Kabula se brzo povećava. Od svrgavanja Talibana 2002. do 2007. je grad narastao 7 puta. Točan broj stanovnika nije poznat, te se pretpostavlja da ima oko 3.500.000 stanovnika. Stanovništvo je izrazito multietničko i multijezično, te su izmješane sve afganistanske etničke skupine. National Geographic procjenjuje da 45% stanovništva čine Tadžici, 25% Hazari, 25% Paštuni, 2% Uzbeci, 1% Baluči, 1% Turkmeni i 1% Hindusi. [1]
Gospodarstvo
Afganistan je jedna od najsiromašnijih država svijeta, ali se gospodarstvo u novije vrijeme brzo razvija, posebno u Kabulu u koji dolaze mnoge međunarodne investicije. Grade se i moderni hoteli i trgovački centri.
Znamenitosti
Značajan je Afganistanski nacionalni muzej u kojem postoje arheološki nalazi iz brojnih kultura koje su vladale Afganistanom, ali su tijekom rata mnogi izlošci ukradeni. U gradu postoje brojne džamije (džamija Abdula Rahmana, Id Gah, Pul-e Khishti i Shah-Do Shamshira) i mauzoleji (grobnica Timur Shah Durranija, Abdur Rahman Khana, Zahir Shaha, Nadir Shaha i Jamal-al-Din al-Afghanija). Bivša kraljeva palača Darul Aman je u ruševinama, ali se planira obnoviti. U blizini grada su značajni Baburovi vrtovi s grobnicom Babura, osnivača Mogulske dinastije.
Izvori
- ↑ ["2003 National Geographic Population Map" (PDF). Thomas Gouttierre, Center For Afghanistan Studies, University of Nebraska at Omaha; Matthew S. Baker, Stratfor. National Geographic Society. November 2003. Retrieved 2010-06-27.]