Đakovačka katedrala: razlika između inačica

Koordinate: 45°18′29″N 18°24′40″E / 45.308081482348°N 18.411090968857°E / 45.308081482348; 18.411090968857
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Orgulje - izvor je već naveden (Damjanović, Dragan, Prve i druge orgulje današnje đakovačke katedrale, "Arti musices", br. 38/2, Zagreb, 2007., str. 233 – 258.)
Nema sažetka uređivanja
Redak 33: Redak 33:
U kripti katedrale grobnica je biskupa Strossmayera.
U kripti katedrale grobnica je biskupa Strossmayera.


== Orulje ==
== Orgulje ==
Franc Jenko je izgradio orgulje đakovačke katedrale 1936. godine. Danas glazbalo ima ovu dispoziciju (2007): <ref> [http://hrcak.srce.hr/file/28632 Damjanović, Dragan, Prve i druge orgulje današnje đakovačke katedrale, "Arti musices", br. 38/2, Zagreb, 2007., str. 233 – 258.] (pristupljeno 15. listopada 2017.)</ref>
Franc Jenko je izgradio orgulje đakovačke katedrale 1936. godine. Danas glazbalo ima ovu dispoziciju (2007): <ref> [http://hrcak.srce.hr/file/28632 Damjanović, Dragan, Prve i druge orgulje današnje đakovačke katedrale, "Arti musices", br. 38/2, Zagreb, 2007., str. 233 – 258.] (pristupljeno 15. listopada 2017.)</ref>



Inačica od 16. prosinca 2017. u 01:23

Đakovačka katedrala
Đakovačka katedrala
Đakovačka katedrala
Đakovačka katedrala
Lokacija Đakovo, Hrvatska
Koordinate 45°18′29″N 18°24′40″E / 45.308081482348°N 18.411090968857°E / 45.308081482348; 18.411090968857
Arhitekt Karl Rösner, Friedrich von Schmidt, Hermann Bollé
Godine izgradnje 1866.1882.
Religija Katoličanstvo
Patron sv. Petar
Fasada cigla
Arhitektonski stil neoromanika

Đakovačka katedrala Svetog Petra u neoromaničkom stilu stolna je crkva Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Povijest

Pripreme za gradnju nove đakovačke katedrale koja je trebala zamijeniti staru i prilično skromnu barokiziranu srednjovjekovnu građevinu koja je stajala iza biskupskog dvora započele su već krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Ponajprije zbog nedostatka sredstava sagrađena je tek između 1866. i 1882. godine. Glavni inicijator podizanja ove građevine jeste đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. Strossmayer je već početkom 50-ih godina 19. stoljeća započeo s prvim koracima u gradnji svoje nove stolne crkve. Stupio je u kontakt s bečkim arhitektom Karlom Rösnerom koji 1854. završava svoj prvi projekt za Đakovo. Ovaj projekt naposljetku neće biti realiziran ponovno uslijed nedostatka sredstava te premišljanja biskupa Strossmayera o stilskom rješenju katedrale. Rösner će na izradi novog projekta za đakovačku katedralu biti angažiran 1865. Te je godine izradio svoju drugi i treći projekt za Đakovo. Po trećem projektu započet će izgradnja katedrale 1866. godine. Rösner umire 1869., nakon čega ga, u rujnu 1870. kao glavni arhitekt naslijeđuje Friedrich von Schmidt koji će voditi radove sve do 1882., odnosno posvete katedrale.

Između 1876. i 1882., pa i kasnije, na izradi projekata za opremu đakovačke katedrale Schmidtu će pomagati arhitekt Hermann Bollé. Oslikavanje katedrale Strossmayer je namjeravao povjeriti njemačkome nazarenskom slikaru Johannu Friedrichu Overbecku, no on je prije smrti uspio izraditi samo kartone za freske po kojima će tek djelomično oslik biti relaiziran. Oslikavanje katedrale izveli su otac i sin Alexander Maximilian i Lodovico Seitz, sljedbenici nazarenskih slikara iz Rima. Hrvatski kipari Vatroslav Donegani i Ivan Rendić autori su najvećeg dijela skulptura na oltarima te reljefa u katedrali.

U kripti katedrale grobnica je biskupa Strossmayera.

Orgulje

Franc Jenko je izgradio orgulje đakovačke katedrale 1936. godine. Danas glazbalo ima ovu dispoziciju (2007): [1]

I. manual C–a3
Tibija 16′
Principal 16′
Dolce 8′
Unda maris 8′
Harm. flöte 8′
Gamshorn 8′
Kopula 8′
Gamba 8′
Diapason 8′
Keraulofon 4′
Tibija minor 4′
Oktave 4′
Blockflöte 2′
Superoktav 2′
Kornet 8′
Mixtura IV 2 2/3′
Cimbal 1 1/3′
Fagot 16′
Tuba 8′
II. manual C–a3
Burdon 16′
Viola d'amor 16′
Principal 8′
Koncertna viola 8′
Kvintadena 8′
Gedackt 8′
Flavta 8′
Prestant 4′
Rohrflöte 4′
Trav. flöte 4′
Kvinta 2 2/3′
Terca 1 3/5′
Superoktava 2′
Pikolo 1′
Mixtura 2 2/3′
Klarinet 8′
Harm. truba 8′
III. manual C–a3
Lieblichgedeckt 16′
Viol. principal 8′
Eolina 8′
Vox coelestis 8′
Konc. flavta 8′
Dulciana 8′
Nachthorn 8′
Fugara 8′
Dolce 4′
Flavta amabile 4′
Principalino 4′
Nazard 2 2/3′
Flautica 2′
Siflöte 1′
Tercian 1 3/5′ + 1 1/3′
Harm. aethera 2 2/3′
Oboa 8′
Vox humana 8′
Tremulant
Pedal C–f1
Grand bourdon 32′
Bourdonbas 16′
Salicetbas 16′
Principalbas 16′
Violonbas 16′
Kvintbas 10 2/3′
Burdonalbas 8′
Oktavbas 8′
Violoncelo 8′
Koralbas 4′
Superoktava 2′
Kornet 5 1/3′
Bombarda 32′
Tuba 16′
Pozauna 8′
Klarina 4′

Spojevi:
II-I, III-I, III-II, I-P, II-P, III-P.
Sup II-I, Sup III-I, Sup III-II, Sup III, Sup II, Sup III-P, Sup I-P.
Sub II-I, Sub III-I, Sub III-II.
Kolektivi: P, MF, Grand Jeu, F, FF, Pleno.
Pomagala: dvije slobodne kombinacije, isklopka jezičnih registara, valjak za crescendo, papuča za rebrenice za III. manual (žaluzije), melodija u basu, autom. pianopedal, isklopka 32′+16′, isklopka registara.

Vidi još

Izvori

Unutrašnjost katedrale.


Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Đakovačka katedrala

Mrežna sjedišta


Nedovršeni članak Đakovačka katedrala koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
  1. Damjanović, Dragan, Prve i druge orgulje današnje đakovačke katedrale, "Arti musices", br. 38/2, Zagreb, 2007., str. 233 – 258. (pristupljeno 15. listopada 2017.)