Demokratska Federativna Jugoslavija: razlika između inačica
m dodao sam nedostajući podatak |
m uklonjena promjena suradnika Sl4ven (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika ZuriPolako685 Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 9: | Redak 9: | ||
== Politika == |
== Politika == |
||
[[KPJ]] je odmah nakon kreiranja ove države revolucionarnim putem preuzela svu realnu vlast i ubrzo eliminirala sve građanske političare iz političkog života. Za vrijeme rata i poraća 1945. sustavno su se provodila masovna ubojstva s elementima genocida nad protivnicima KPJ ([[Pokolj u Bleiburgu|Bleiburg]] i [[Križni put (1945.)|Križni put]]),<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/na-livadi-crvenoj-od-krvi-lezali-su-vojnici-zene-djeca-starci-i-konji-1005924 Večernji list] 'Na livadi crvenoj od krvi ležali su vojnici, žene, djeca, starci i konji', 17. svibnja 2015.</ref> protjerivanja stanovništva (ponajviše njemačke manjine), teroriziranja religijskih zajednica (najpoznatiji je slučaj [[Alojzije Stepinac|Stepinac]] |
[[KPJ]] je odmah nakon kreiranja ove države revolucionarnim putem preuzela svu realnu vlast i ubrzo eliminirala sve građanske političare iz političkog života. Za vrijeme rata i poraća 1945. sustavno su se provodila masovna ubojstva s elementima genocida nad protivnicima KPJ ([[Pokolj u Bleiburgu|Bleiburg]] i [[Križni put (1945.)|Križni put]]),<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/na-livadi-crvenoj-od-krvi-lezali-su-vojnici-zene-djeca-starci-i-konji-1005924 Večernji list] 'Na livadi crvenoj od krvi ležali su vojnici, žene, djeca, starci i konji', 17. svibnja 2015.</ref> protjerivanja stanovništva (ponajviše njemačke manjine), teroriziranja religijskih zajednica (najpoznatiji je slučaj [[Alojzije Stepinac|Stepinac]]), nacionalizacija imovine i općenito ukidanje bitnih elemenata [[Demokracija|demokracije]]. |
||
== Upravna podjela == |
== Upravna podjela == |
Inačica od 19. prosinca 2017. u 16:15
Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7. ožujka do 29. studenoga 1945., iako se taj naziv spominje i u vrijeme konstituiranja federalnih država koje će kasnije biti nazvane narodnim republikama.
Ime se pojavljuje nakon što je kralj Petar II. Karađorđević pristao na formiranje kraljevskog namjesništva, koje zatim daje mandat Josipu Brozu Titu za formiranje privremene vlade, u koju su ušli članovi NKOJ-a i šest istaknutih građanskih političara.
Nova vlada nije prisegnula "kralju i narodu", kako su prisezale vlade Kraljevine Jugoslavije, nego samo "narodu". Ime države promijenjeno je, iako monarhija (makar službeno) nije ukinuta. Ostala je na snazi odluka AVNOJ-a o zabrani povratka kralja u zemlju, te dogovoreno da će se to pitanje riješiti demokratskim putem po završetku rata. Istaknuto je federativno uređenje. Hrvatska je konstituirana kao Federalna Država Hrvatska (FDH, kraće Federalna Hrvatska), nasuprot postojanju Nezavisne Države Hrvatske.
Ustavotvorna skupština je 29. studenoga 1945. donijela odluku o ukidanju monarhije, te ime države promijenila u Federativna Narodna Republika Jugoslavija; novo je ime postalo službeno tek Ustavom od 31. siječnja 1946., a donijela su ga oba doma Ustavotvorne skupštine tj. Savezna skupština Ustavotvorne skupštine te Skupština naroda Ustavotvorne skupštine.
Politika
KPJ je odmah nakon kreiranja ove države revolucionarnim putem preuzela svu realnu vlast i ubrzo eliminirala sve građanske političare iz političkog života. Za vrijeme rata i poraća 1945. sustavno su se provodila masovna ubojstva s elementima genocida nad protivnicima KPJ (Bleiburg i Križni put),[1] protjerivanja stanovništva (ponajviše njemačke manjine), teroriziranja religijskih zajednica (najpoznatiji je slučaj Stepinac), nacionalizacija imovine i općenito ukidanje bitnih elemenata demokracije.
Upravna podjela
Wikizvor
- ↑ Večernji list 'Na livadi crvenoj od krvi ležali su vojnici, žene, djeca, starci i konji', 17. svibnja 2015.