Demokratska Federativna Jugoslavija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7. ožujka do 29. studenoga 1945., iako se taj naziv spominje i u vrijeme konstituiranja federalnih država koje će kasnije biti nazvane narodnim republikama.

Ime se pojavljuje nakon što je kralj Petar II. Karađorđević pristao na formiranje kraljevskog namjesništva, koje zatim daje mandat Josipu Brozu Titu za formiranje privremene vlade, u koju su ušli članovi NKOJ-a i šest istaknutih građanskih političara.

Nova vlada nije prisegnula "kralju i narodu", kako su prisezale vlade Kraljevine Jugoslavije, nego samo "narodu". Ime države promijenjeno je, iako monarhija (makar službeno) nije ukinuta. Ostala je na snazi odluka AVNOJ-a o zabrani povratka kralja u zemlju, te dogovoreno da će se to pitanje riješiti demokratskim putem po završetku rata. Istaknuto je federativno uređenje. Hrvatska je konstituirana kao Federalna Država Hrvatska (FDH, kraće Federalna Hrvatska), nasuprot postojanju Nezavisne Države Hrvatske.

Ustavotvorna skupština je 29. studenoga 1945. donijela odluku o ukidanju monarhije, te ime države promijenila u Federativna Narodna Republika Jugoslavija; novo je ime postalo službeno tek Ustavom od 31. siječnja 1946., a donijela su ga oba doma Ustavotvorne skupštine tj. Savezna skupština Ustavotvorne skupštine te Skupština naroda Ustavotvorne skupštine.

Politika[uredi VE | uredi]

KPJ je odmah nakon kreiranja ove države revolucionarnim putem preuzela svu realnu vlast i ubrzo eliminirala sve građanske političare iz političkog života. Za vrijeme rata i poraća 1945. sustavno su se provodila masovna ubojstva s elementima genocida nad protivnicima KPJ (Bleiburg i Križni put),[1] protjerivanja stanovništva (ponajviše njemačke manjine), teroriziranja religijskih zajednica (najpoznatiji je slučaj Stepinac), nacionalizacija imovine i općenito ukidanje bitnih elemenata demokracije.

Upravna podjela[uredi VE | uredi]

Wikizvor[uredi VE | uredi]


P history.svg

Nedovršeni članak Demokratska Federativna Jugoslavija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  1. Večernji list 'Na livadi crvenoj od krvi ležali su vojnici, žene, djeca, starci i konji', 17. svibnja 2015.