Kvant

Prikaz fotoelektričnog učinka.

U pojednostavljenom Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n=2). Prikazana je emisija svjetlosti. Prijelaz elektrona prestavlja H-alfa, prvu liniju Balmerove serije, valne duljine 656 nm.

Ovo je glavno značenje pojma Kvant. Za ruski fizičko-matematički časopis za učenike i studente pogledajte Kvant (časopis).

Kvant (od lat. quantum: koliko) je određeni najmanji iznos neke veličine za koji se, prema kvantnoj teoriji, ta mjerna veličina može promijeniti. Pojam je uveo Max Planck 1900. izbjegavajući ultraljubičastu katastrofu u objašnjenju raspodjele energije zračenja crnoga tijela. Pretpostavio je da energija harmoničkog oscilatora može poprimiti samo diskretne (određene) iznose:

$E=n\cdot h\cdot \nu$

gdje je: n = 0, 1, 2 …, h - Planckova konstanta, ν - frekvencija, h∙ν - minimalni iznos energije za koji se energija oscilatora može promijeniti. Albert Einstein je 1905. pretpostavkom o kvantu energije protumačio fotoelektrični učinak, a Niels Bohr je 1913. objasnio opažene vodikove spektre.

Kvant je najmanja količina energije koja se može emitirati određenom frekvencijom. Energija se predaje ili prima samo u iznosima koji su cijeli broj kvanta. Energija kvanta (E) iznosi

$E={\frac {hf}{e^{\frac {hf}{kT}}-1}}$

gdje je

• h: Planckova konstanta s vrijednošću 6,626 068 96(33)·10⁻³⁴ Js
• f: frekvencija elektromagnetskog zračenja.

Izvori

Nedovršeni članak Kvant koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.