Zlatna Horda: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m redaktura teksta, izvori, poveznice
Redak 64: Redak 64:
}}
}}
[[Datoteka:Golden Horde 1389.svg|350px|desno|mini|Zlatna horda, 1389.]]
[[Datoteka:Golden Horde 1389.svg|350px|desno|mini|Zlatna horda, 1389.]]
'''Zlatna Horda''' (''Ulus džudži'') je srednjovjekovna [[Mongoli|mongolska]] [[država]] osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva [[Džingis-kan]]a († 1227.). Postojala od [[13. stoljeće|13.]] do [[15. stoljeće|15. stoljeća]].
'''Zlatna Horda''' (''Ulus džudži'') je srednjovjekovna [[Mongoli|mongolska]] [[država]] osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva [[Džingis-kan]]a († 1227.). Postojala je od [[13. stoljeće|13.]] do [[15. stoljeće|15. stoljeća]].


== Etimologija ==
== Etimologija ==
Podrijetlo imena države nije u potpunosti razjašnjeno. Mišljenja variraju od toga da se izraz [[zlato|zlatna]] koristio zbog bogatstva vladara ili njegova zlatnog vladarskog šatora, a riječ ''horda'' ("ordu") mogla bi označavati [[palača|palaču]].

Izvorište naziva države Zlatna Horda nije u potpunosti razjašnjeno, no postoje mišljenja koja variraju od toga da se izraz [[zlato|zlatna]] koristio zbog bogatstva vladara ili njegova zlatnog vladarskog šatora, a riječ ''horda'' ("ordu") mogla biti označavati [[palača|palaču]].


== Povijest ==
== Povijest ==
Državu ''Zlatna Horda'' osnovao je [[Batu-kan]] († 1255.), unuk [[Džingis-kan|Džingis-kana]], na teritoriju ulusa svoga oca Džučija. Poslije očeve smrti, Batu-kan je proširio carstvo vojnim pohodima<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/51049/ Proleksis enciklopedija Online]</ref>, tako da se prostiralo na području rijeke [[Volga|Volge]], [[Krim]]a, sjevernog [[Kavkaz]]a do [[Baku]]a i rijeke [[Sir Darja|Sir Darje]] u [[Azija|Aziji]]. Glavni grad je bio [[Saraj]]. Premda je vladarski sloj bio mongolski, većinu stanovništva činili su [[turkijski narodi]] koji su činili kanove pomoćne vojne čete.


Batu-kan je [[1240.]] godine osvojio [[Kijev]] i srušio [[Kijevska Rus'|kijevsku državu]] te prislio preostale [[Rusija|ruske kneževine]] na potčinjenost i plaćanje [[danak|danka]]. Jedino je ruska plemićka republika Novgorod zadržala neovisnost. Godine [[1241.]] Batu-kanovi [[Tatari]] provalili su i u [[Ugarska|Ugarsku]], porazili ugarsku vojsku u [[bitka na rijeci Šaju|bitci na rijeci Šaju]] i prodrli do [[Jadransko more|mora]], ali su ih unutrašnji mongolski sukobi prisilili da se povuku.<ref>Povijest svijeta, drugi dio, str. 368</ref>
Državu ''Zlatna Horda'' osnovao je [[Batu kan]] († 1255.), unuk Džingis-kana, na teritoriju ulusa svoga oca Džučija. Poslije smrti svoga oca, Batu kan je proširio svoje carstvo vonim pohodima<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/51049/ Proleksis enciklopedija Online]</ref>, tako da se prostiralo se na području rijeke [[Volga|Volge]], [[Krim]]a, sjevernog [[Kavkaz]]a do [[Baku]]a i rijeke [[Sir Darja|Sir Darje]] u [[Azija|Aziji]]. Glavni grad je bio Saraj. Premda je vladarski sloj bio mongolski, većinu stanovništva činili su [[turkijski narodi]] koji su činili kanove pomoćne vojne čete.


Batu-kanov mlađi brat i neizravni nasljednik [[Berke kan|Berke]] (1257.-1266.) prihvatio je [[islam]], te je u savezu s [[egipat]]skim [[mameluci]]ma ratovao od [[1262.]] godine protiv mongolske države [[Ilkanat|Ilkanida]]. Zlatna Horda je dosegla vrhunac moći u vrijeme kana Uzbeka (1313.-1341.) kada je prevlast unutar države preuzela turkijska aristokracija.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/51049/ Proleksis enciklopedija online]</ref>
Batu kan je [[1240.]] godine osvojio [[Kijev]] i srušio [[Kijevska Rus'|kijevsku državu]] te prislio preostale [[Rusija|ruske kneževine]] na potčinjenost i plaćanje [[danak|danka]]. Jedino je ruska plemićka republika Novgorod zadržala neovisnost. Godine[[1241.]] Batu kanovi [[Tatari]] provalili su i u [[Ugarska|Ugarsku]], porazili ugarsku vojsku u [[bitka na rijeci Šaju|bitci na rijeci Šaju]] i prodrijeli do [[Jadransko more|mora]], ali su ih unutrašnji mongolski sukobi prisilili da se povuku<ref>Povijest svijeta, drugi dio, str. 368.</ref>


Batu kanov mlađi brat i neizravni nasljednik [[Berke kan|Berke]] (1257.-1266.) prihvatio je [[islam]], te je u savezu s [[egipat]]skim [[mameluci]]ma ratovao od [[1262.]] godine protiv mongolske države [[Ilkanat|Ilkanida]]. Zlatna Horda je dosegla vrhunac moći u vrijeme kana Uzbeka (1313.-1341.) kada je prevlast unutar države preuzela turkijska aristokracija.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/51049/ Proleksis enciklopedija Online]</ref>
Slabljenju carstva pridonjela je [[crna smrt|velika epidemija kuge]] [[1340-ih]] i osobito, međusobne borbe mongolskih velmoža u razdoblju od [[1357.]] do [[1381.]] godine. [[Moskva|Moskovski]] veliki knez [[Dimitrije Donski]] (1359.-1389.) iz dinastije [[Rjurikoviči]]a porazio je Mongole na Kulikovom polju [[1380]] godine. Mongolske velmože su se ponovo okupile te su pod vodstvom kana Tohtamiša († 1405.) napale i spalile [[Moskva|Moskvu]] [[1382.]]<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/51049/ Proleksis enciklopedija online]</ref>, ali su se zbog zime i snijega morali povući na jug.


Godine [[1395.]] [[Tatari]] pod vodstvom [[Timurlenk]]a napali su i opljačkali Zlatnu Hordu, od čega se ona nikada nije oporavila. Poslije Tohtamišove smrti [[1405.]] godine, započele su stalne borbe oko središnje vlasti. Iz Zlatne Horde se [[1437]]. izdvaja [[Krimski kanat]], [[1449]]. stvoren je samostalni [[Kazanski kanat]], a [[1466.]] [[Astrahanski kanat]]. Zadnji pokušaj kana Ahmeda (1459.-1481.) da ujedini Mongole završio je neuspješno.
Slabljenju carstva pridonjela je [[crna smrt|velika epidemija kuge]] [[1340-ih]] i osobito, međusobne borbe između mongolskih velmoža u razdoblju od [[1357.]] do [[1381.]] godine. [[Moskva|Moskovski]] veliki knez [[Dimitrije Donski]] (1359.-1389.) iz dinastije [[Rjurikoviči]]a porazio je Mongole na Kulikovom polju [[1380]] godine. Mongolske velmože su se ponovo okupile te su pod vodstvom kana Tohtamiša († 1405.) napale i spalile [[Moskva|Moskvu]] [[1382.]]<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/51049/ Proleksis enciklopedija Online]</ref>, ali su se zbog zime i snijega morali povući na jug.

Godine [[1395.]] [[Tatari]] pod vodstvom [[Timurlenk]]a napali su i opljačkali Zlatnu hordu, od čega se ona nikada nije oporavila. Poslije Tohtamišove smrti [[1405.]] godine, započele su stalne borbe oko središnje vlasti.

Iz Zlatne horde se [[1437]]. izdvaja [[Krimski kanat]], [[1449]]. stvoren je samostalni [[Kazanski kanat]], a [[1466.]] [[Astrahanski kanat]]. Zadnji pokušaj kana Ahmeda (1459.-1481.) da ujedini Mongole završio se neuspješno.


Mongoli su [[1480]]. pokušali na rijeci [[Ugra (rijeka)|Ugri]] napasti [[Rusi|Ruse]], no mjesecima se ni jedna vojska nije usuđivala napasti drugu. Na kraju su se Mongoli povukli s bojnog polja, a ova godina se računa kao prekretnica u oslobođenju [[Rusija|Rusije]] od mongolske vlasti. Zlatna Horda je konačno propala [[1502.]] godine, kada je njene posljednje dijelove osvojio Krimski kanat.
Mongoli su [[1480]]. pokušali na rijeci [[Ugra (rijeka)|Ugri]] napasti [[Rusi|Ruse]], no mjesecima se ni jedna vojska nije usuđivala napasti drugu. Na kraju su se Mongoli povukli s bojnog polja, a ova godina se računa kao prekretnica u oslobođenju [[Rusija|Rusije]] od mongolske vlasti. Zlatna Horda je konačno propala [[1502.]] godine, kada je njene posljednje dijelove osvojio Krimski kanat.


== Bilješke ==
==Izvori==
{{izvori}}
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://proleksis.lzmk.hr/51049/ Proleksis enciklopedija Online] {{hr icon}}


[[Kategorija:Povijest Mongolije]]
[[Kategorija:Povijest Mongolije]]

Inačica od 25. ožujka 2018. u 10:39

Зүчийн улс
Ulus Džudži

1226. – 1502.

Zastava

Zastava Zlatne Horde

Lokacija
Lokacija
Zlatna Horda oko 1300. godine
Glavni grad Saraj
Jezik/ci mongolski
Religija islam
Vlada Monarhija
Povijest srednji vijek
 - uspostavljena 1226.
 - ukinuta 1502.
Zlatna horda, 1389.

Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.

Etimologija

Podrijetlo imena države nije u potpunosti razjašnjeno. Mišljenja variraju od toga da se izraz zlatna koristio zbog bogatstva vladara ili njegova zlatnog vladarskog šatora, a riječ horda ("ordu") mogla bi označavati palaču.

Povijest

Državu Zlatna Horda osnovao je Batu-kan († 1255.), unuk Džingis-kana, na teritoriju ulusa svoga oca Džučija. Poslije očeve smrti, Batu-kan je proširio carstvo vojnim pohodima[1], tako da se prostiralo na području rijeke Volge, Krima, sjevernog Kavkaza do Bakua i rijeke Sir Darje u Aziji. Glavni grad je bio Saraj. Premda je vladarski sloj bio mongolski, većinu stanovništva činili su turkijski narodi koji su činili kanove pomoćne vojne čete.

Batu-kan je 1240. godine osvojio Kijev i srušio kijevsku državu te prislio preostale ruske kneževine na potčinjenost i plaćanje danka. Jedino je ruska plemićka republika Novgorod zadržala neovisnost. Godine 1241. Batu-kanovi Tatari provalili su i u Ugarsku, porazili ugarsku vojsku u bitci na rijeci Šaju i prodrli do mora, ali su ih unutrašnji mongolski sukobi prisilili da se povuku.[2]

Batu-kanov mlađi brat i neizravni nasljednik Berke (1257.-1266.) prihvatio je islam, te je u savezu s egipatskim mamelucima ratovao od 1262. godine protiv mongolske države Ilkanida. Zlatna Horda je dosegla vrhunac moći u vrijeme kana Uzbeka (1313.-1341.) kada je prevlast unutar države preuzela turkijska aristokracija.[3]

Slabljenju carstva pridonjela je velika epidemija kuge 1340-ih i osobito, međusobne borbe mongolskih velmoža u razdoblju od 1357. do 1381. godine. Moskovski veliki knez Dimitrije Donski (1359.-1389.) iz dinastije Rjurikovičia porazio je Mongole na Kulikovom polju 1380 godine. Mongolske velmože su se ponovo okupile te su pod vodstvom kana Tohtamiša († 1405.) napale i spalile Moskvu 1382.[4], ali su se zbog zime i snijega morali povući na jug.

Godine 1395. Tatari pod vodstvom Timurlenka napali su i opljačkali Zlatnu Hordu, od čega se ona nikada nije oporavila. Poslije Tohtamišove smrti 1405. godine, započele su stalne borbe oko središnje vlasti. Iz Zlatne Horde se 1437. izdvaja Krimski kanat, 1449. stvoren je samostalni Kazanski kanat, a 1466. Astrahanski kanat. Zadnji pokušaj kana Ahmeda (1459.-1481.) da ujedini Mongole završio je neuspješno.

Mongoli su 1480. pokušali na rijeci Ugri napasti Ruse, no mjesecima se ni jedna vojska nije usuđivala napasti drugu. Na kraju su se Mongoli povukli s bojnog polja, a ova godina se računa kao prekretnica u oslobođenju Rusije od mongolske vlasti. Zlatna Horda je konačno propala 1502. godine, kada je njene posljednje dijelove osvojio Krimski kanat.

Izvori