Oleg, veliki knez Kijeva: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 29. lipnja 2019. u 18:47

Oleg Mudri ili Oleg Vrhovni (ukr. Олег Віщий - Oleg Viščij, rus. Олег Вещий - Oleg Veščej, norv. Helgi) (? - 912./913.), srednjovjekovni novgorodski (od 879.) i kijevski knez (od 882.) varjaškog porijekla. Bio je regent i vojskovođa u službi vladarske dinastije Rjurikoviča.^[1]

Životopis

Naslijedio je 879. godine novgorodskog kneza Rjurika, u ime njegovog maloljetnog sina Igora. Godine 882., u savezništvu s ukrajinskim plemenom Poljanima, započeo je objedinjavanje istočnoslavenskih plemena središnje Ukrajine sa slavenskim plemenima u okolici Novgoroda te je osvojio Kijev i onamo preselio prijestolnicu, utemeljivši Kijevsku kneževinu.

Oleg je kao slobodan ratni plaćenik u doticaju s Poljanima stvorio političko savezništvo s kojim je kao vrhovni knez namjeravao objediniti sva istočnoslavenska plemena na prostoru današnje Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije. Nakon uspostave Kijevske Rusi, vodio je u razdoblju od 883. do 885. godine niz ratova protiv Drevljane, Severjane i Radimiče koje je pokorio svoj vlasti, a zauzeo je i područja Vjatiča, Hrvata, Duljeba i Tiveraca. Uspješno je ratovao i protiv Hazara.^[2]

Godine 907. dopro je brodovima sve do Carigrada, da bi 911. godine uspio zaključiti povoljan trgovački ugovor s Bizantom.^[3] Vladao je do 912. godine kada ga je naslijedio Rjurikov sin Igor (912.-945.), poznat i kao «Ingvar», koji je nastavio Olegovu politiku objedinjavanja slavenskih područja u savezništvu s Poljanima.

Bilješke

Literatura

Vasiliev, A.; ‘The Second Russian Attack on Constantinople,’ Dumbarton Oaks Papers, 6 (1951.)
The Russian Primary Chronicle: Laurentian Text, trans and ed S. H. Cross and O. P. Sherbowitz-Wetzor (Cambridge, Mass, 1953.)
Sakharov, A.; Diplomatiia drevnei Rusi: IX–pervaia polovina X v. (Moscow, 1980.)
Pritsak, O.; The Origin of Rus’. Old Scandinavian Sources Other than the Sagas (Cambridge, Mass 1981.)
Gregoire, H.; 'Le "Glozel' khazare." Revue des Études Byzantines 12, (1937.)
Golb, Norman and Omeljan Pritsak; Khazarian Hebrew Documents of the Tenth Century. (Ithaca: Cornell Univ. Press, 1982.)
Kloss, B.M.; "Letopis' Novgorodskaja pervaja". Slovar' Kniznikov i Knizhnosti Drevnej Rusi, vol. 1. (Leningrad, 1987.)

Vanjske poveznice

Prethodnik:	Novgorodski knez	Nasljednik:
Rjurik (870.-879.)	Novgorodski knez	Igor I. (912.-945.)

Prethodnik:	Kijevski knez	Nasljednik:
Askold i Dir (do 882.)	Kijevski knez	Igor I. (912.-945.)

Nedovršeni članak Oleg, veliki knez Kijeva koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Oleg Mudri - Proleksis enciklopedija

[2] Oleg Mudri - Hrvatska enciklopedija

[3] Oleg Mudri - Hrvatska enciklopedija

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 6: / Redak 6: @@
 Naslijedio je [[879.]] godine novgorodskog kneza [[Rjurik]]a, u ime njegovog maloljetnog sina [[Igor I., veliki knez Kijeva|Igora]]. Godine [[882.]], u savezništvu s ukrajinskim plemenom [[Poljani]]ma, započeo je objedinjavanje istočnoslavenskih plemena središnje [[Ukrajina|Ukrajine]] sa slavenskim plemenima u okolici [[Novgorod]]a te je osvojio [[Kijev]] i onamo preselio prijestolnicu, utemeljivši [[Kijevska Rus'|Kijevsku kneževinu]].
-Oleg je kao slobodan ratni plaćenik u doticaju s Poljanima stvorio političko savezništvo s kojim je kao vrhovni knez namjeravao objediniti sva istočnoslavenska plemena na prostoru današnje [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i zapadne [[Rusija|Rusije]]. Nakon uspostave Kijevske Rusi, vodio je u razdoblju od [[883.]] do [[885.]] godine niz ratova protiv [[Drevljani|Drevljane]], [[Severjani|Severjane]] i [[Radimiči|Radimiče]] koje je pokorio svoj vlasti, a zauzeo je i područja [[Vjatiči|Vjatiča]], [[Belohrvati|Hrvata]], [[Duljebi|Duljeba]] i [[Tiverci|Tiveraca]]. Uspješno je ratovao i protiv [[Hazari|Hazara]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45008 Oleg Mudri - Hrvatska enciklopedija]</ref>
+Oleg je kao slobodan ratni plaćenik u doticaju s Poljanima stvorio političko savezništvo s kojim je kao vrhovni knez namjeravao objediniti sva istočnoslavenska plemena na prostoru današnje [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i zapadne [[Rusija|Rusije]]. Nakon uspostave Kijevske Rusi, vodio je u razdoblju od [[883.]] do [[885.]] godine niz ratova protiv [[Drevljani|Drevljane]], [[Severjani|Severjane]] i [[Radimiči|Radimiče]] koje je pokorio svoj vlasti, a zauzeo je i područja [[Vjatiči|Vjatiča]], [[Bijeli Hrvati|Hrvata]], [[Duljebi|Duljeba]] i [[Tiverci|Tiveraca]]. Uspješno je ratovao i protiv [[Hazari|Hazara]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45008 Oleg Mudri - Hrvatska enciklopedija]</ref>
 Godine [[907.]] dopro je brodovima sve do [[Istanbul|Carigrada]], da bi [[911.]] godine uspio zaključiti povoljan trgovački ugovor s [[Bizant]]om.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45008 Oleg Mudri - Hrvatska enciklopedija]</ref> Vladao je do 912. godine kada ga je naslijedio Rjurikov sin [[Igor I., veliki knez Kijeva|Igor]] (912.-945.), poznat i kao «Ingvar», koji je nastavio Olegovu politiku objedinjavanja slavenskih područja u savezništvu s [[Poljani]]ma.