Lašva: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 21: | Redak 21: | ||
'''Lašva''' je rijeka u [[srednja Bosna|srednjoj Bosni]] ([[BiH]]) i lijeva je pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. |
'''Lašva''' je rijeka u [[srednja Bosna|srednjoj Bosni]] ([[BiH]]) i lijeva je pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. |
||
Lašva nastaje od dvije "Lašvice", Karaulske i Komarske, koje se spajaju u [[Turbe]]tu. Izviru na [[Radalj|Radalj-planini]] i [[Komar|Komar-planini]].<ref name="HE"/> Lašva dalje protječe kroz [[Travnik]], od zapada prema istoku, a zatim i kroz [[Vitez (BiH)|Vitez]], a nakon ukupno 49,4 |
Lašva nastaje od dvije "Lašvice", Karaulske i Komarske, koje se spajaju u [[Turbe]]tu. Izviru na [[Radalj|Radalj-planini]] i [[Komar|Komar-planini]].<ref name="HE"/> Lašva dalje protječe kroz [[Travnik]], od zapada prema istoku, a zatim i kroz [[Vitez (BiH)|Vitez]], a nakon ukupno 49,4 km,<ref name="HE">[[August Kovačec]], gl. ur., ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]'', 6. sv. : Kn – Mak, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 2004., {{ISBN|953-6036-29-0}} (cjelina), {{ISBN|953-6036-36-3}} (6. sv.), str. 444.</ref> Lašva se južno od [[Zenica|Zenice]] kraj sela [[Lašva (Zenica, BiH)|Lašve]]<ref name="HE"/> ulijeva u rijeku Bosnu. Ima porječje površine 949,7 [[km²]].<ref name="HE"/> |
||
== Lašvanska dolina == |
== Lašvanska dolina == |
||
Dolina se rijeke Lašve (uobičajen je naziv: [[Lašvanska dolina]]) proteže od jugoistočnih padina planine [[Vlašić]] (iznad Travnika) do [[Busovača|Busovače]]. Ova se dolina formirala na 390 – 480 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Od [[sutjeska (reljef)|sutjeske]] Lašve poslije [[Travnik]]a, pa do sutjeske prije [[Kaonik]]a, [[Lašvansko polje]] dugo je oko 17 |
Dolina se rijeke Lašve (uobičajen je naziv: [[Lašvanska dolina]]) proteže od jugoistočnih padina planine [[Vlašić]] (iznad Travnika) do [[Busovača|Busovače]]. Ova se dolina formirala na 390 – 480 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Od [[sutjeska (reljef)|sutjeske]] Lašve poslije [[Travnik]]a, pa do sutjeske prije [[Kaonik]]a, [[Lašvansko polje]] dugo je oko 17 km, a širina mu je različita i iznosi prosječno 3 km. |
||
Zbog važnog geografskog položaja, dolina Lašve je uvijek bila frekventna prometnica, koja prirodno spaja dolinu Bosne na istoku, sa [[ |
Zbog važnog geografskog položaja, dolina Lašve je uvijek bila frekventna prometnica, koja prirodno spaja dolinu Bosne na istoku, sa [[vrbas]]kom dolinom na zapadu. Tako je i danas, iako kvaliteta prometnica danas ne odražava u potpunosti važnost ovog prometnog pravca. |
||
Tragovi naselja na prostoru Travnika sežu u daleku prošlost, kada su [[Kelti]], [[Iliri]] i [[Rimljani]] ispirali [[zlato]] iz Lašve. S Ilirima kao autohtonim stanovništvom, te s Rimljanima koji početkom naše ere osvajaju [[balkan]]ske prostore i lašvanski kraj ulazi u povijesni period i pod višestoljetni utjecaj rimske antičke civilizacije. Po sačuvanim ostacima vidi se da je ovaj kraj u antičko doba bio dobro naseljen i da već tada možemo računati s nastankom prvih gradskih naselja na ovom prostoru. |
Tragovi naselja na prostoru Travnika sežu u daleku prošlost, kada su [[Kelti]], [[Iliri]] i [[Rimljani]] ispirali [[zlato]] iz Lašve. S Ilirima kao autohtonim stanovništvom, te s Rimljanima koji početkom naše ere osvajaju [[balkan]]ske prostore i lašvanski kraj ulazi u povijesni period i pod višestoljetni utjecaj rimske antičke civilizacije. Po sačuvanim ostacima vidi se da je ovaj kraj u antičko doba bio dobro naseljen i da već tada možemo računati s nastankom prvih gradskih naselja na ovom prostoru. |
||
Redak 33: | Redak 33: | ||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{Izvori}} |
{{Izvori}} |
||
{{commons|Category:Lašva_River}} |
{{commons|Category:Lašva_River}} |
||
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] |
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] |
||
[[Kategorija:Porječje Bosne]] |
[[Kategorija:Porječje Bosne]] |
Inačica od 2. veljače 2020. u 14:06
Lašva | |
---|---|
Rijeka | |
Lašva u Travniku | |
Položaj | |
Naselja | Travnik, Vitez |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 49,4 km |
Tok rijeke | |
Izvor | Turbe (sutoka Karaulske i Komarske Lašve) |
• Koord. | 44°13'59,24158"N, 17°27'22,06706"E |
Ušće | južno od Zenice kraj sela Lašve[1] |
• Koord. | 44°8'20,55"N, 17°55'57,23"E |
Slijev | crnomorski |
Ulijeva se u | Bosnu |
Lašva je rijeka u srednjoj Bosni (BiH) i lijeva je pritoka Bosne.
Lašva nastaje od dvije "Lašvice", Karaulske i Komarske, koje se spajaju u Turbetu. Izviru na Radalj-planini i Komar-planini.[1] Lašva dalje protječe kroz Travnik, od zapada prema istoku, a zatim i kroz Vitez, a nakon ukupno 49,4 km,[1] Lašva se južno od Zenice kraj sela Lašve[1] ulijeva u rijeku Bosnu. Ima porječje površine 949,7 km².[1]
Lašvanska dolina
Dolina se rijeke Lašve (uobičajen je naziv: Lašvanska dolina) proteže od jugoistočnih padina planine Vlašić (iznad Travnika) do Busovače. Ova se dolina formirala na 390 – 480 m nadmorske visine. Od sutjeske Lašve poslije Travnika, pa do sutjeske prije Kaonika, Lašvansko polje dugo je oko 17 km, a širina mu je različita i iznosi prosječno 3 km.
Zbog važnog geografskog položaja, dolina Lašve je uvijek bila frekventna prometnica, koja prirodno spaja dolinu Bosne na istoku, sa vrbaskom dolinom na zapadu. Tako je i danas, iako kvaliteta prometnica danas ne odražava u potpunosti važnost ovog prometnog pravca.
Tragovi naselja na prostoru Travnika sežu u daleku prošlost, kada su Kelti, Iliri i Rimljani ispirali zlato iz Lašve. S Ilirima kao autohtonim stanovništvom, te s Rimljanima koji početkom naše ere osvajaju balkanske prostore i lašvanski kraj ulazi u povijesni period i pod višestoljetni utjecaj rimske antičke civilizacije. Po sačuvanim ostacima vidi se da je ovaj kraj u antičko doba bio dobro naseljen i da već tada možemo računati s nastankom prvih gradskih naselja na ovom prostoru.
Izvori
- ↑ a b c d e August Kovačec, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, 6. sv. : Kn – Mak, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 2004., ISBN 953-6036-29-0 (cjelina), ISBN 953-6036-36-3 (6. sv.), str. 444.