Busovača

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Busovača
Busovaca Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Središnja Bosna
Sjedište Busovača
Načelnik Asim Mekić
Površina 158 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

18.879 (1991.)
/km²

Busovača je grad i općina u Središnjoj Bosni u Bosni i Hercegovini.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Na putu Travnik-Sarajevo smješten je gradić Busovača, u kojem je glasovito svetište sv. Ante Padovanskog. Grad je smješten na dvije rijeke, Kozici i Ivančici. Planine koje okružuju grad su Vranica, Busovačka planina i Hum. Busovača je poznata po znamenitim i na šire poznatim izletištim Tisovac i Busovačke staje.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Busovača

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Busovača imala je 18.879 stanovnika raspoređenih u 47 naselja.

Stanovništvo općine Busovača

[1][2]

godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.
Hrvati 8.873 (49,54%) 9.093 (48,16%) 8.088 (49,65%) 7.646 (52,99%)
Bošnjaci 8.681 (48,47%) 8.451 (44,76%) 6.875 (42,20%) 5.896 (40,86%)
Srbi 205 (1,14%) 623 (3,29%) 625 (3,83%) 735 (5,09%)
Jugoslaveni 510 (2,70%) 399 (2,44%) 60 (0,41%)
ostali i nepoznato 151 (0,84%) 202 (1,06%) 302 (1,85%) 91 (0,63%)
ukupno 17.910 18.879 16.289 14.428

Busovača (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Busovača

[3][4]

godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 1.760 (45,13%) 1.327 (48,53%) 1.189 (51,25%)
Bošnjaci 1.486 (38,11%) 1.069 (39,10%) 933 (40,21%)
Srbi 153 (3,92%) 125 (4,57%) 119 (5,12%)
Jugoslaveni 376 (9,64%) 172 (6,29%) 45 (1,93%)
ostali i nepoznato 124 (3,18%) 41 (1,49%) 34 (1,46%)
ukupno 3.899 2.734 2.320

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Bare, Bukovci, Buselji, Busovača, Carica, Dobraljevo, Dolac, Donja Rovna, Gornja Rovna, Grablje, Granice, Gusti Grab, Hozanovići, Hrasno, Javor, Jazvine, Jelinak, Kaćuni, Kaonik, Katići, Kovačevac, Krčevine, Krvavičići, Kula, Kupres, Lončari, Mehurići, Merdani, Mihaljevići, Milavice, Nezirovići, Očehnići, Oselište, Podbare, Podjele, Podstijena, Polje, Prosje, Putiš, Ravan, Skradno, Solakovići, Strane, Stubica, Šudine, Turići i Zarače.

Uprava i politika[uredi VE | uredi]

Nositelj izvršne vlasti je načelnik. Trenutni načelnik općine Busovača je Asim Mekić iz Stranke demokratske akcije. Legislativni organ u općini je Općinsko vijeće koje ima 25 zastupnika.

Politika[uredi VE | uredi]

Na lokalnim izborima za Općinsko vijeće SDA osvojila je 11 mandata s 40,5% glasova. Druga stranka s najviše osvojenih mandata je HDZ BiH s 9 osvojenih mandata, odnosno 34,2% glasova. SDP BiH i Hrvatska demokratska zajednica 1990 osvojile su po dva mandata, s tim da je SDP imao 8,4%, a HDZ 1990 8,2% glasova.[5]

Na izborima za načelnika pobijedio je Asim Mekić iz SDA s 53,9% glasova, dok je njegov protukandidat Mladenko Čavara iz HDZ-a BiH osvojio 46,1% glasova.[6]

    stranka broj zastupnika trenutni broj zastupnika
2000. 2004. 2008. 2012.
  SDA
5 / 25
7 / 25
11 / 25
11 / 25
                     
  HDZ BiH
10 / 25
12 / 25
9 / 25
9 / 25
                     
  HDZ 1990
2 / 25
2 / 25
                     
  SDP BiH
7 / 25
3 / 25
2 / 25
2 / 25
                     
  SBB BiH
1 / 25
                     
Izvori:[7][8][9][5]

Povijest[uredi VE | uredi]

Župa Busovača nastala je odvajanjem od Fojnice 1840. godine kao mjesna kapelanija i od tog vremena vodi matice. Župom je formalno proglašena 1872. godine. Ime mjesta se prvi put spominje godine 1371.[10]

Godine 1844. franjevci su kupili skromnu kuću za župnika, koju je on koristio do 1848, kada je izgrađen udobniji župni stan. Taj je bio u upotrebi do izgradnje novoga 1896. godine.[10]

Sjedište župe, do pod konac osmanske vladavine, nalazilo se u mjestu Carica, odakle je preneseno u Busovaču. U župi je prvotno postojala drvena crkva posvećena Sv. Marku Evanđelistu. Godine 1881-85. izgrađena je sada postojeća crkva, na čijem se zvoniku nalaze četiri zvona (dva nabavljena po dovršetku gradnje, a druga dva god. 1931). Crkva je najprije bila posvećena Preobraženju Kristovu, a kasnije je kao glavni zaštitnik postao Sv. Anto Padovanski. Godine 1886. nad glavnim oltarom je postavljena slika Preobraženja Kristova, koju je darovalo Društvo bezgrešnog začeća Bl. Dj. Marije iz Beča. Sliku je godine 1881. naslikao slikar Freynberg (500x300 cm). Zidnim slikama crkvu je ukrasio Marko Antonini pod konac 19. ili početkom 20. stoljeća. Slike su tematski bile vezane za život Sv. Ante Padovanskoga. One nisu sačuvane. Dva sačuvana pobočna oltara (jedan je s kipom Sv. Ante) izradila je umjetnička tvrtka Ferdinanda Stuflessera iz Tirola. God. 1912. crkva je dobila orgulje (graditelj V. Holub). Sadašnje orgulje (24 registra) izgradio je Jenko 1981. godine ugradivši u njih svirale od prethodnih.[10]

Crkva je godine 1974. obnovljena izvana, a sljedeće godine iznutra po projektu J. Crnkovića. Tada je postavljena nova oltarna mramorna menza. Godine 1980. za crkvu je naslikao postaje križnoga puta slikar Josip Bifel iz Zagreba. Od istog slikara izvedena su 1987. dva vitraila: Rođenje i Uskrsnuće. U crkvi su i tri vitraila Vladimira Blažanovića: Sveti Anto (1999.), Krštenje na Jordanu i Golgota (2000.)[10]

U župi se nalazi podružna crkva u Kaćunima, izgrađena 1970-71. godine po projektu Antuna Barača. Posvećena je Sv. Nikoli Taveliću. Sliku tog sveca izradio je Lj. Lah. Put križa naslikao je Vladimir Blažanović (2002.). U župi također ima 13 grobalja s kapelicama.[10]

Postojeća župna kuća (izgr. 1896) proširena je god. 1968, a temeljito renovirana god. 1972-73. Godine 1986. kupljena je nova kuća, koje prizemlje služi za vjeronauk, a u ostalim su prostorijama sestre franjevke. Vjeronaučna dvorana izgrađena je početkom šezdesetih godina.[10]

Župa Busovača imala je 1877. godine 1.917 katolika, kojih se broj 1935. god. povećao na 4.230. Početkom sedamdesetih godina 19. stoljeća franjevci su osnovali pučku školu, koja je u početku, dok nije izgrađena posebna školska zgrada, bila smještena u župnoj kući.[10]

Župa Busovača imala je 1991. godine 8.160 katolika (1974: 7.470). Danas župa ima 7.752 vjernika. Župu tvore sljedeća naselja: Busovača, Bare, Bešići, Bojišće, Brdo, Bukovci, Buselji, Carica, Draga, Dusina, Gavrine kuće, Granice, Gusti grab, Javor, Jazvine, Kaćuni, Kaonik, Krčevine, Kula, Kupres, Lašva, Nezirovići, Oselište, Podjele, Polje, Putiš, Rasno, Rovna, Sajtovići, Skradno, Solakovići i Višnjica.[10]

Od 1993. u Busovači djeluje mjesna radio postaja Radio Busovača.[11] Godine 2008. Busovača je dobila multifunkcionalnu kinodvoranu u kojoj se prikazuju svi svjetski filmski, dokumentarni, europski i domaći filmovi, izvode amaterske kazališne predstave, javne tribine, prezentacije, seminari i dr.[12]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Iako relativno mali grad Busovača ima mnogo spomenika koji su od vrlo velike povijesne i kulturne važnosti. U Busovači i dan danas ponosno stoje stećci koji datiraju iz predosmanskog doba, a nalaze se na lokalitetu sela Ravan, na putu prema izletištu Tisovac.

U gradskom parku grada Busovače, nalazi se spomenik poginulim antifašistima iz Drugog svjetskog rata, dok na lokalitetu malog parka stoji fontana-spomenik u spomen na 500-tu obljetnicu administrativnog postojanja grada.

Ispred Mješovite srednje škole "Busovača" postavljen je 9. lipnja 2012. spomenik u spomen na poginulu djecu te općine. Stihove za spomenik napisala je mlada pjesnikinja Gloria Lujanović, studentica politologije iz Novog Travnika. Gloria i jedan učenik su otkrili spomenik. Zbog nepoznatog razloga nisu stavljeni pjesnikinjini inicijali.[13]


Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Mediji[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  2. internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
  3. Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  4. internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
  5. 5,0 5,1 Lokalni izbori 2012.: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Busovača. Izbori.ba, 6. studenog 2012. Pristupljeno 3. listopada 2013.
  6. Lokalni izbori 2012.: potvrđeni rezultati. Izbori za načelnika: Općina Busovača. Izbori.ba, 6. studenog 2012. Pristupljeno 3. listopada 2013.
  7. Općinski izbori 2000: izvor glasova. Izbori za općinsko vijeće: Općina Busovača. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. pristupljeno 22. ožujka 2014.
  8. Izbori 2004. godine: glasovi za kandidate. Izbori za općinsko vijeće: Općina Busovača. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. pristupljeno 22. ožujka 2014.
  9. Potvrđeni izborni rezultati: lokalni izbori 2008. Izbori za općinsko vijeće: Općina Busovača. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. pristupljeno 22. ožujka 2014.
  10. 10,0 10,1 10,2 10,3 10,4 10,5 10,6 10,7 Franjevačka provincija sv. Križa Bosne Srebrene Busovača – župa sv. Ante Padovanskoga (arhivirano 15. rujna 2016., pristupljeno 1. studenoga 2018.)
  11. 11,0 11,1 Izlog Radio Busovača (pristupljeno 13. travnja 2017.)
  12. 12,0 12,1 Izlog Kino Theatre d.o.o (pristupljeno 13. travnja 2017.)
  13. Daniela Dujo: http://www.drukciji.ba/drukcijaslova/gloria-lujanovic-moji-su-stihovi-ostali-bez-mene-na-spomen-ploci-u-busovaci-6986, Drukčiji radio, 4. srpnja 2014. Pristupljeno 2. studenoga 2016.
  14. KK Busovača

Napomena: Ovaj tekst ili njegov dio preuzet je sa stranica Bosna Srebrena. Vidi Dopusnicu Franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene za Wikipediju na hrvatskome jeziku.


Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Busovača koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Busovača treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.