Stil: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Rev. na 12. rujna 2017.
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1: Redak 1:
'''Stil''' ([[latinski|lat.]] ''stilus'' od [[grčki|gr.]] ''stylos'' — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih<ref>Eric Fernie, ''Art History and its Methods: A critical anthology'', Phaidon, London, 1995., str. 361. ISBN 978-0-7148-2991-3</ref>; tj. ukupnost odlika koje čine prepoznatljivim graditeljstvo, umjetnost, književnost itd. jednog vremena ili stvaratelja<ref name=HER>Hrvatski enciklopedijski rječnik</ref>.
'''Stil''' ([[latinski|lat.]] ''stilus'' od [[grčki|gr.]] ''stylos'' — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih<ref>Eric Fernie, ''Art History and its Methods: A critical anthology'', Phaidon, London, 1995., str. 361. {{ISBN|978-0-7148-2991-3}}</ref>; tj. ukupnost odlika koje čine prepoznatljivim graditeljstvo, umjetnost, književnost itd. jednog vremena ili stvaratelja<ref name=HER>Hrvatski enciklopedijski rječnik</ref>.


U širem smislu može označavati osobnu odliku („individualnost koja se očituje u ukusu i djelima neke osobe”<ref name=HER/>), vrstu izvedbe (npr. „slobodni stil”) ili određene sredine (npr. „rustikalni stil”).
U širem smislu može označavati osobnu odliku („individualnost koja se očituje u ukusu i djelima neke osobe”<ref name=HER/>), vrstu izvedbe (npr. „slobodni stil”) ili određene sredine (npr. „rustikalni stil”).
Redak 5: Redak 5:
==Umjetnički stil==
==Umjetnički stil==


U [[umjetnost]]i označava cjelokupnost karakteristika jednog [[umjetnik|umjetnika]] (njegov rukopis), umjetničke škole, pravca (za koji je i [[sinonim]], kao i „umjetnički smjer”) ili [[umjetničko razdoblje]]. Stil je povezan s idejnim sadržajem djela, s nazorom umjetnika i s razvitkom umjetničkog smjera nastalog u stanovitim socijalno-ekonomskim i literarno-povijesnim uvjetima<ref>[[Bratoljub Klaić]], ''Rječnik stranih riječi'', [[Matica Hrvatska]], [[Zagreb]], 1988. str. 1267. ISBN 86-401-0038-1</ref>. U kritičkoj analizi likovnog djela, stil je odredbena kategorija po sadržaju i temi djela, različita od [[ikonografija|ikonografije]].
U [[umjetnost]]i označava cjelokupnost karakteristika jednog [[umjetnik]]a (njegov rukopis), umjetničke škole, pravca (za koji je i [[sinonim]], kao i „umjetnički smjer”) ili [[umjetničko razdoblje]]. Stil je povezan s idejnim sadržajem djela, s nazorom umjetnika i s razvitkom umjetničkog smjera nastalog u stanovitim socijalno-ekonomskim i literarno-povijesnim uvjetima<ref>[[Bratoljub Klaić]], ''Rječnik stranih riječi'', [[Matica Hrvatska]], [[Zagreb]], 1988. str. 1267. {{ISBN|86-401-0038-1}}</ref>. U kritičkoj analizi likovnog djela, stil je odredbena kategorija po sadržaju i temi djela, različita od [[ikonografija|ikonografije]].


Odatle i izvedenice_
Odatle i izvedenice_
Redak 11: Redak 11:
* „stilizacija” - pojednostavljivanje oblika na najkarakterističnije crte.
* „stilizacija” - pojednostavljivanje oblika na najkarakterističnije crte.


Umjetnički stil (također i pravac ili smjer) bi nastao kada bi umjetnik (ili skupina umjetnika) rabili iste ili slične oblike i forme za prikazivanje više ili manje istih sadržaja. Imena mnogim stilovima su dali sami umjetnici (kao što su [[ekspresionizam]], [[orfizam]] ili [[suprematizam]]) ili [[povijest umjetnosti|povjesničari umjetnosti]] poslije samog stila kojega njegovi umjetnici nisu razumijeli u vrijeme trajanja. Neki su nastali kao oblik ismijavanja, uključujući stilove kao što su: [[gotika]], [[barok]], [[rokoko]], [[neoklasicizam]] i [[fovizam]]<ref>Hugh Honour i John Fleming, ''A World History of Art'', 7th edition, Laurence King Publishing, London, 2009., str. 13.-14. ISBN 978-1-85669-584-8</ref>.
Umjetnički stil (također i pravac ili smjer) bi nastao kada bi umjetnik (ili skupina umjetnika) rabili iste ili slične oblike i forme za prikazivanje više ili manje istih sadržaja. Imena mnogim stilovima su dali sami umjetnici (kao što su [[ekspresionizam]], [[orfizam]] ili [[suprematizam]]) ili [[povijest umjetnosti|povjesničari umjetnosti]] poslije samog stila kojega njegovi umjetnici nisu razumijeli u vrijeme trajanja. Neki su nastali kao oblik ismijavanja, uključujući stilove kao što su: [[gotika]], [[barok]], [[rokoko]], [[neoklasicizam]] i [[fovizam]]<ref>Hugh Honour i John Fleming, ''A World History of Art'', 7th edition, Laurence King Publishing, London, 2009., str. 13.-14. {{ISBN|978-1-85669-584-8}}</ref>.


==Književni stil==
==Književni stil==
Redak 26: Redak 26:
==Izvori==
==Izvori==
{{izvori}}
{{izvori}}
*W. Davis, ''Replications: Archaeology, Art History, Psychoanalysis'', [[Pennsylvania State University Press]], 1996. (Chapter on "Style and History in Art History", pp. 171-198.) ISBN 0-271-01524-1
*W. Davis, ''Replications: Archaeology, Art History, Psychoanalysis'', [[Pennsylvania State University Press]], 1996. (Chapter on "Style and History in Art History", pp.&nbsp;171–198.) {{ISBN|0-271-01524-1}}
* Erwin Panofsky, ''Three Essays on Style'', [[Cambridge]], [[The MIT Press]], 1995. ISBN 0-262-16151-6
* Erwin Panofsky, ''Three Essays on Style'', [[Cambridge]], [[The MIT Press]], 1995. {{ISBN|0-262-16151-6}}


[[Kategorija:Umjetnost]]
[[Kategorija:Umjetnost]]

Inačica od 2. veljače 2020. u 17:16

Stil (lat. stilus od gr. stylos — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih[1]; tj. ukupnost odlika koje čine prepoznatljivim graditeljstvo, umjetnost, književnost itd. jednog vremena ili stvaratelja[2].

U širem smislu može označavati osobnu odliku („individualnost koja se očituje u ukusu i djelima neke osobe”[2]), vrstu izvedbe (npr. „slobodni stil”) ili određene sredine (npr. „rustikalni stil”).

Umjetnički stil

U umjetnosti označava cjelokupnost karakteristika jednog umjetnika (njegov rukopis), umjetničke škole, pravca (za koji je i sinonim, kao i „umjetnički smjer”) ili umjetničko razdoblje. Stil je povezan s idejnim sadržajem djela, s nazorom umjetnika i s razvitkom umjetničkog smjera nastalog u stanovitim socijalno-ekonomskim i literarno-povijesnim uvjetima[3]. U kritičkoj analizi likovnog djela, stil je odredbena kategorija po sadržaju i temi djela, različita od ikonografije.

Odatle i izvedenice_

  • „stilski” - koji odgovara određenoj sredini ili stilu (npr. „stilski nameštaj”, „stilska restauracija”). Istog podrijetla su i riječi:
  • „stilizacija” - pojednostavljivanje oblika na najkarakterističnije crte.

Umjetnički stil (također i pravac ili smjer) bi nastao kada bi umjetnik (ili skupina umjetnika) rabili iste ili slične oblike i forme za prikazivanje više ili manje istih sadržaja. Imena mnogim stilovima su dali sami umjetnici (kao što su ekspresionizam, orfizam ili suprematizam) ili povjesničari umjetnosti poslije samog stila kojega njegovi umjetnici nisu razumijeli u vrijeme trajanja. Neki su nastali kao oblik ismijavanja, uključujući stilove kao što su: gotika, barok, rokoko, neoklasicizam i fovizam[4].

Književni stil

Stil pojedinoga pisca čini i karakterističan odabir i način uporabe stvaralačkih postupaka i stilskih izražajnih sredstava u oblikovanju književnoga teksta[2]. Znanost koja se bavi proučavanjem stila naziva se stilistika. Hrvatski standardni jezik ima pet stilova za upotrebu u različitim područjima ljudske komunikacije:

  • književnoumjetnički
  • razgovorni
  • znanstveni i popularnoznanstveni
  • novinarski
  • administrativno-poslovni

Oko književnoumjetničkog stila spore se brojni jezikoslovci jer on, zbog slobode izražavanja koja ga odlikuje, zapravo i ne pripada standardnom jeziku. Slično bi se moglo okarakterizirati i razgovorni stil.

Izvori

  1. ↑ Eric Fernie, Art History and its Methods: A critical anthology, Phaidon, London, 1995., str. 361. ISBN 978-0-7148-2991-3
  2. ↑ a b c Hrvatski enciklopedijski rječnik
  3. ↑ Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, Matica Hrvatska, Zagreb, 1988. str. 1267. ISBN 86-401-0038-1
  4. ↑ Hugh Honour i John Fleming, A World History of Art, 7th edition, Laurence King Publishing, London, 2009., str. 13.-14. ISBN 978-1-85669-584-8
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stil&oldid=5447021"