Koronavirusi: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Uklonjena reklama portala
spam
Redak 52: Redak 52:
* [https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019 Novi koronavirus (2019-nCoV)] na stranicama [[WHO|Svjetske zdravstvene organizacije]] {{eng oznaka}}
* [https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019 Novi koronavirus (2019-nCoV)] na stranicama [[WHO|Svjetske zdravstvene organizacije]] {{eng oznaka}}
* [https://www.hzjz.hr/medunarodna-istrazivanja/koronavirus-najnoviji-podatci/ Podatci o koronavirusu] na stranicama [[Hrvatski zavod za javno zdravstvo|Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo]]
* [https://www.hzjz.hr/medunarodna-istrazivanja/koronavirus-najnoviji-podatci/ Podatci o koronavirusu] na stranicama [[Hrvatski zavod za javno zdravstvo|Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo]]
* [https://covid19viruslive.com Trenutačni status infekcije COVID 19] {{eng oznaka}}


[[Kategorija:Animalna virologija]]
[[Kategorija:Animalna virologija]]

Inačica od 13. ožujka 2020. u 15:09

Orthocoronavirinae
2019-nCoV virion
Sistematika
Koljeno:incertae sedis
Red:Nidovirales
Porodica:Coronaviridae
Potporodica:Orthocoronavirinae
Rodovi[1]
Sinonimi
Virioni virusa ptičjeg infektivnog bronhitisa

Koronavirusi (latinski: Orthocoronavirinae, Coronavirinae) su skupina virusa koji uzrokuju bolesti kod sisavaca i ptica. Virusi kod ljudi uzrokuju respiratorne infekcije, poput prehlade, koje su obično blage. Rjeđi oblici, poput SARS-a, MERS-a i bolesti COVID-19, mogu biti smrtonosni. Kod krava i svinja koronavirusi izazivaju proljev, a kod kokoši bolest gornjih dišnih puteva. Ne postoji odobreno cjepivo ili antivirusni lijekovi za sprječavanje ili liječenje virusa.

Koronavirusi su virusi iz potporodice Orthocoronavirinae, porodice Coronaviridae i reda Nidovirales.[4][5] Obavijeni su jednolančanim, pozitivno usmjerenim RNA genomom i spiralno simetričnim nukleokapsidom. Veličina genoma je između 26 i 32 kilobaze – najveća za neki RNA virus.

Naziv "koronavirus" dolazi od latinske riječi corona, čije je značenje "kruna" ili "aureola", a odnosi se na karakteristični izgled virusnih čestica (viriona): imaju obod koji podsjeća na krunu ili koronu Sunca.

Teški akutni respiratorni sindrom

Podrobniji članak o temi: Teški akutni respiratorni sindrom

Teški akutni respiratorni sindrom (engl. SARS - Severe acute respiratory syndrome) bolest je dišnih putova u ljudi koju uzrokuje SARS koronavirus (SARS - CoV). Virus je zamalo uzrokovao pandemiju između studenog 2002. i srpnja 2003., s 8096 poznatih slučajeva i 12 potvrđenih smrtnih ishoda, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 21. srpnja 2004. godine. U nekoliko tjedana SARS se proširio iz provincije Guangdong u Kini na 37 zemalja diljem svijeta.

Smrtnost kroz dobne skupine do 8. svibnja 2003. iznosila je manje od 1% za mlađe od 24 godine, 6% za one od 25 do 44 godine, 15% za one od 45 do 64 godine i više od 50% za one starije od 60 godina. Za usporedbu, smrtnost gripe je obično oko 0,6% (među starijima) ali može porasti do 33% kada dođe do novih mutacija virusa. Stopa smrtnosti za virusnu upalu pluća može dosegnuti i 70%.

Od svibnja 2006., širenje SARS-a je u potpunosti zaustavljeno, sa zadnjim slučajem primijećenim u lipnju 2003. godine (iako je zadnji slučaj bio zaraza u laboratoriju 2004.). Ipak, SARS se ne smatra istrijebljenim jer još uvijek može biti prisutan među životinjskim vrstama i može se vratiti u ljudsku populaciju u budućnosti.

SARS-CoV-2

Podrobniji članak o temi: COVID-19
Broj oboljelih od COVID-19 na mapi svijeta
Animirana mapa svijeta i tok širenja bolesti

SARS-CoV-2, prije poznat kao 2019-nCoV, prvi je puta identificiran u prosincu 2019. godine u gradu Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei kada je 41 osoba oboljela od upale pluća bez jasnog uzroka.[6][7][8] Virus se može prenositi s osobe na osobu.[9] Prema stanju od 4. ožujka 2020., potvrđeno je 94.347 oboljelih, od kojih je oko 6.700 u kritičnom stanju.[10] Epidemija virusa primarno zahvaća kontinentalnu Kinu, Južnu Koreju, Italiju, Japan i Iran, s manjim brojem ili izoliranim slučajevima u 60-ak drugih država.[11] Prema stanju od 4. ožujka 2020. godine, izvan Kine zaraženo je oko 14.000 osoba.[12]

Prvi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj potvrđen je 25. veljače 2020.[13][14][15][16] Trenutno je u Republici Hrvatskoj dvadeset četiri oboljele osobe.[17] Ukupno je do sada u Republici Hrvatskoj testirano oko 350 osoba.[18]

Izvori

  1. ↑ Virus Taxonomy: 2018b Release (html). International Committee on Taxonomy of Viruses (ICTV) (engleski). Ožujak 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2018. Pristupljeno 24. siječnja 2020.
  2. ↑ 2017.012-015S (xlsx). International Committee on Taxonomy of Viruses (ICTV) (engleski). Listopad 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. svibnja 2019. Pristupljeno 24. siječnja 2020.
  3. ↑ ICTV Taxonomy history: Orthocoronavirinae. International Committee on Taxonomy of Viruses (ICTV) (engleski). Pristupljeno 24. siječnja 2020.
  4. ↑ de Groot RJ, Baker SC, Baric R, Enjuanes L, Gorbalenya AE, Holmes KV, Perlman S, Poon L, Rottier PJ, Talbot PJ, Woo PC, Ziebuhr J. 2011. Family Coronaviridae. AMQ King, E Lefkowitz, MJ Adams, EB Carstens (ur.). Ninth Report of the International Committee on Taxonomy of Viruses (engleski). Elsevier, Oxford. str. 806–828. ISBN 978-0-12-384684-6
  5. ↑ International Committee on Taxonomy of Viruses. 24. 8. 2010. ICTV Master Species List 2009 – v10 (xls) (engleski) Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  6. ↑ Postupanje zdravstvenih djelatnika u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus (2019-nCoV). Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. 31. siječnja 2020. Pristupljeno 8. veljače 2020.
  7. ↑ Is the World Ready for the Coronavirus?. The New York Times (engleski). 29. siječnja 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. siječnja 2020. Pristupljeno 30. siječnja 2020.
  8. ↑ 2019 Novel Coronavirus (2019-nCoV) Situation Summary. Centers for Disease Control and Prevention (engleski). 30. siječnja 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. siječnja 2020. Pristupljeno 30. siječnja 2020.
  9. ↑ China virus death toll rises to 41, more than 1,300 infected worldwide (engleski). CNBC. 24. siječnja 2020. Pristupljeno 26. siječnja 2020.
  10. ↑ Coronavirus Update - Worldometer. www.worldometers.info (engleski). Pristupljeno 27. veljače 2020.
  11. ↑ Confirmed 2019-nCoV Cases Globally. U.S. Centers for Disease Control and Prevention (CDC) (engleski). Veljača 2020. Pristupljeno 2. veljače 2020.
  12. ↑ Novel Coronavirus live site. Pristupljeno 29. veljače 2020. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |coauthors= (pomoć); journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  13. ↑ Vrabec, Vedran. 25. veljače 2020. Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. Telegram.hr. Pristupljeno 25. veljače 2020.
  14. ↑ Potvrđen je koronavirus u Zagrebu. Pristupljeno 25. veljače 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  15. ↑ Premijer potvrdio: Koronavirus stigao u Hrvatsku, mlađi muškarac hospitaliziran u Zagrebu. Boravio je u Milanu i ima blaže simptome. Pristupljeno 25. veljače 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  16. ↑ Potvrđen koronavirus u Hrvatskoj. Pristupljeno 25. veljače 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  17. ↑ VIDEO Još pet novooboljelih od koronavirusa, sada Hrvatska ima 24 zaraženih. Pristupljeno 12. ožujka 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  18. ↑ Trinaest zaraženih koronavirusom, četrnaesti pokazuje simptome; Beroš o novim mjerama. Pristupljeno 10. ožujka 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Dodatna literatura

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Koronavirusi
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Koronavirusi&oldid=5476717"