Prijezda I. Kotromanić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 8. srpnja 2020. u 16:03

Prijezda I. Kotromanić († 1287.), slavonski velikaš, vazal hrvatsko-ugarskoga kralja^[1] i hrvatski^[2] ban u Bosni (o. 1250.-1287.), vjerojatno rođak i nasljednik bana Mateja Ninoslava.^[1] Prvi je pozanti član dinastije Kotromanića.

Prijezda je slavonski velikaš kojega je kralj Bela IV. obdario župom Novak na Dravi radi ustrajanja na katoličanstvu. Iskoristio je državnu krizu u vrijeme posljednjih Arpadovića i zavladao (središnjom) Bosnom. Za Prijezdina banovanja ponovno započinje razdoblje postupnog uspona i sve veće samostalnosti Bosne. Vrhovništvo hrvatsko-ugarski kraljeva je priznavao u načelu.^[1]

S Jelisavom, kćerkom srpskoga kralja Dragutina Stefana, oženio je sina Stjepana I. Kotromana 1284. Za slavonskoga velikaša Ladislava Babonića udao je kćer Katarinu 1287. Tako je se s moćnim susjednim obiteljima povezao.^[1]

U vladarskoj ispravi iz 1287. spominje se kao domino concedente banus Boznensis.^[3] Naslijedio ga je sin Prijezda II. koji od 1290. vlada zajedno s bratom Stjepanom I. Kotromanićem.

Bilješke

↑ ^a ^b ^c ^d Prijezda I. | Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 26. prosinca 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ Lovorka Čoralić, Milko Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet, Biblioteka Crkve na kamenu, knjiga br. 71, Mostar, 2002., 266 str.: "Zemljopisnim pojmom Bosne i Huma autor označava prostor na kojem su nastale državne tvorevine hrvatskog naroda, za koje se sve više čuje nakon izumiranja hrvatskih narodnih vladara (kraljeva) i ulaska Hrvatskog Kraljevstva u personalnu uniju s Ugarskom (1102.)", Croatica Christiana periodica, sv. 27, br. 51, 2003.
↑ Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 235.

Literatura

Povijest Hrvata, srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003. ISBN 953-0-60573-0
Detaljna biografija Hrvatski povijesni portal

Prethodnik:	Bosanski ban 1250.-1287.	Nasljednik:
Matej Ninoslav (1232. - 1250.)	Bosanski ban 1250.-1287.	Prijezda II. (1287. - 1290.)

Nedovršeni članak Prijezda I. Kotromanić koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[:0-1] Prijezda I. | Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 26. prosinca 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[etnik-2] Lovorka Čoralić, Milko Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet, Biblioteka Crkve na kamenu, knjiga br. 71, Mostar, 2002., 266 str.: "Zemljopisnim pojmom Bosne i Huma autor označava prostor na kojem su nastale državne tvorevine hrvatskog naroda, za koje se sve više čuje nakon izumiranja hrvatskih narodnih vladara (kraljeva) i ulaska Hrvatskog Kraljevstva u personalnu uniju s Ugarskom (1102.)", Croatica Christiana periodica, sv. 27, br. 51, 2003.

[3] Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 235.

[1]

[2]

[3]

Inačica od 2. veljače 2020. u 16:14 uredi HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci ← Starija izmjena		Inačica od 8. srpnja 2020. u 16:03 uredi ukloni ovu izmjenu Ceha (razgovor \| doprinosi) 5.107 edits dodao etnik Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	'''Prijezda I. Kotromanić''' († 1287.), [[Slavonija\|slavonski]] [[plemstvo\|velikaš]], [[vazal]] [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|hrvatsko-ugarskoga kralja]]<ref name=":0" /> i [[Bosanska banovina\|~~bosanski~~ ban]] (o. 1250.-1287.), vjerojatno rođak i nasljednik bana [[Matej Ninoslav\|Mateja Ninoslava]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|title=Prijezda I. {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50351\|accessdate=2018-12-26}}</ref> Prvi je pozanti član dinastije [[Kotromanići\|Kotromanića]].		'''Prijezda I. Kotromanić''' († 1287.), [[Slavonija\|slavonski]] [[plemstvo\|velikaš]], [[vazal]] [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|hrvatsko-ugarskoga kralja]]<ref name=":0" /> i hrvatski<ref name="etnik">Lovorka Čoralić, [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=160962 ''Milko Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet, Biblioteka Crkve na kamenu, knjiga br. 71, Mostar, 2002., 266 str.'']: "Zemljopisnim pojmom Bosne i Huma autor označava prostor na kojem su nastale državne tvorevine hrvatskog naroda, za koje se sve više čuje nakon izumiranja hrvatskih narodnih vladara (kraljeva) i ulaska Hrvatskog Kraljevstva u personalnu uniju s Ugarskom (1102.)", ''Croatica Christiana periodica'', sv. 27, br. 51, 2003.</ref> [[Bosanska banovina\|ban u Bosni]] (o. 1250.-1287.), vjerojatno rođak i nasljednik bana [[Matej Ninoslav\|Mateja Ninoslava]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|title=Prijezda I. {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50351\|accessdate=2018-12-26}}</ref> Prvi je pozanti član dinastije [[Kotromanići\|Kotromanića]].

	Prijezda je slavonski velikaš kojega je kralj [[Bela IV.]] obdario župom Novak na [[Drava\|Dravi]] radi ustrajanja na [[katoličanstvo\|katoličanstvu]]. Iskoristio je državnu krizu u vrijeme posljednjih [[Arpadovići\|Arpadovića]] i zavladao (središnjom) [[Bosna (država)\|Bosnom]]. Za Prijezdina banovanja ponovno započinje razdoblje postupnog uspona i sve veće samostalnosti Bosne. Vrhovništvo hrvatsko-ugarski kraljeva je priznavao u načelu.<ref name=":0" />		Prijezda je slavonski velikaš kojega je kralj [[Bela IV.]] obdario župom Novak na [[Drava\|Dravi]] radi ustrajanja na [[katoličanstvo\|katoličanstvu]]. Iskoristio je državnu krizu u vrijeme posljednjih [[Arpadovići\|Arpadovića]] i zavladao (središnjom) [[Bosna (država)\|Bosnom]]. Za Prijezdina banovanja ponovno započinje razdoblje postupnog uspona i sve veće samostalnosti Bosne. Vrhovništvo hrvatsko-ugarski kraljeva je priznavao u načelu.<ref name=":0" />