Hrvatska i euro: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
Novija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »thumb|400px| {{legenda|#0088cc|19 država članica eurozone.}} {{legenda|#2CA089|2 članice u tečajnom mehanizmu ERM II bez izuzeća {{malo|([[Bugarska i Hrvatska)}}.}} {{legenda|#ffbbbb|1 članica tečajnog mehanizma ERM II s izuzećem {{malo|(Danska)}}.}} {{legenda|#ffff00|5 država izvan tečajnog mehanizma koje su obvezne pristupiti eurozoni čim zadovolje uvjete konvergencije {{malo|(Češka...«.
 
Uređenje izvorâ.
Redak 9: Redak 9:
U hrvatskoj je monetarnoj politici [[euro]] glavna referentna valuta. Dugogodišnja politika [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] je održavanje relativno stabilnog tečaja s eurom. Prije uvođenja eura, funkciju glavne referentne valute imala je [[njemačka marka]].
U hrvatskoj je monetarnoj politici [[euro]] glavna referentna valuta. Dugogodišnja politika [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] je održavanje relativno stabilnog tečaja s eurom. Prije uvođenja eura, funkciju glavne referentne valute imala je [[njemačka marka]].


Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji u načelu je obvezuje na pridruživanje [[Eurozona|eurozoni]] čim se to zadovolje potrebni uvjeti. Uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. guverner Hrvatske narodne banke [[Boris Vujčić]] izjavio je kako se nada pridruživanju eurozoni što je prije moguće.<ref name=wsj>{{citiranje weba|last=THOMSON|first=AINSLEY|title=Croatia Aims for Speedy Adoption of Euro|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424127887324063304578525240431831674|publisher=Wall Street Journal|access-date=7 September 2013}}</ref> Prije ulaska u eurozonu Hrvatska mora uz ostale kriterije najmanje dvije godine biti članicom [[Europski tečajni mehanizamam|europskog tečajnog mehanizma]] (ERM-II). <ref name="ecb.europa.eu">https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2020/html/ecb.pr200710_1~88c0f764e7.en.html</ref> Predsjednik vlade [[Andrej Plenković]] u studenom 2020. godine izjavio je kako Hrvatska namjerava uvesti euro 1. siječnja 2023. <ref>{{Cite news|author=Reuters Staff|date=2020-11-11|title=Croatia eyes euro adoption in 2023 -PM|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/croatia-euro-idUSL8N2HX5YH|access-date=2021-06-09}}</ref> i kako je hrvatska vlada prihvatila akcijski plan uvođenja eura u prosincu 2020.<ref>{{citiranje weba|title=Croatia adopts plan for replacing kuna by euro to protect consumer rights|url=http://seenews.com/news/croatia-adopts-plan-for-replacing-kuna-by-euro-to-protect-consumer-rights-725805|access-date=2021-06-09|website=seenews.com|language=en}}</ref>
Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji u načelu je obvezuje na pridruživanje [[Eurozona|eurozoni]] čim se to zadovolje potrebni uvjeti. Uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. guverner Hrvatske narodne banke [[Boris Vujčić]] izjavio je kako se nada pridruživanju eurozoni što je prije moguće.<ref name="wsj">{{citiranje weba|last=Thomson|first=Ainsley|date=2013-06-06|title=Croatia Aims for Speedy Adoption of Euro|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424127887324063304578525240431831674|url-status=live|access-date=2021-07-26|publisher=Wall Street Journal}}</ref> Prije ulaska u eurozonu Hrvatska mora uz ostale kriterije najmanje dvije godine biti članicom [[Europski tečajni mehanizamam|europskog tečajnog mehanizma]] (ERM-II). <ref name="ecb.europa.eu">{{Citiranje časopisa|last=|first=|date=2020-07-10|title=Communiqué on Croatia|url=https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2020/html/ecb.pr200710_1~88c0f764e7.en.html|journal=|language=en|publisher=Europska središnja banka}}</ref> Predsjednik vlade [[Andrej Plenković]] u studenom 2020. godine izjavio je kako Hrvatska namjerava uvesti euro 1. siječnja 2023. <ref>{{Citiranje novina|last=Ilić|first=Igor|date=2020-11-11|title=Croatia eyes euro adoption in 2023 -PM|editor-last=Donovan|url=https://www.reuters.com/article/croatia-euro-idUSL8N2HX5YH|access-date=2021-07-26}}</ref> i kako je hrvatska vlada prihvatila akcijski plan uvođenja eura u prosincu 2020.<ref>{{citiranje weba|title=Croatia adopts plan for replacing kuna by euro to protect consumer rights|url=http://seenews.com/news/croatia-adopts-plan-for-replacing-kuna-by-euro-to-protect-consumer-rights-725805|access-date=2021-06-09|website=seenews.com|language=en}}</ref>


I prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju mnoga su mala poduzeća u Hrvatskoj imala zaduživanja izražena u eurima.<ref>{{citiranje weba|first=Oliver|last=Joy|publisher=CNN|title=Did Croatia get lucky on EU membership?|url=http://edition.cnn.com/2013/01/10/business/croatia-eu-accession|date=21 January 2013}}</ref> Hrvatski građani euro već koriste u mnoge svrhe, uključujući štednju i neslužbene transakcije. Cijene se često izražavaju u eurima pri kupoprodaji nekretnina, vozila i pri iznajmljivanju smještaja.
I prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju mnoga su mala poduzeća u Hrvatskoj imala zaduživanja izražena u eurima.<ref>{{citiranje weba|first=Oliver|last=Joy|publisher=CNN|title=Did Croatia get lucky on EU membership?|url=http://edition.cnn.com/2013/01/10/business/croatia-eu-accession|date=21 January 2013}}</ref> Hrvatski građani euro već koriste u mnoge svrhe, uključujući štednju i neslužbene transakcije. Cijene se često izražavaju u eurima pri kupoprodaji nekretnina, vozila i pri iznajmljivanju smještaja.


==Javno mnijenje==
==Javno mnijenje==
;Potpora javnosti uvođenju eura<ref>{{citiranje weba |url=https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/index#p=1&instruments=STANDARD&yearFrom=1999&yearTo=2020 |title=Public Opinion 1999–2020 |publisher=[[European Commission]] |access-date=11 July 2020}}</ref>
;Potpora javnosti uvođenju eura<ref>{{citiranje weba|title=Public Opinion 1999–2020|url=https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/index#p=1&instruments=STANDARD&yearFrom=1999&yearTo=2020|url-status=live|access-date=11 July 2020|publisher=[[Europska komisija]]}}</ref>
{{Graph:Chart|width=700|height=200|type=line|xType=date|xAxisFormat=%m/%Y|yAxisMin=0|yAxisMax=100|yAxisTitle=%
{{Graph:Chart|width=700|height=200|type=line|xType=date|xAxisFormat=%m/%Y|yAxisMin=0|yAxisMax=100|yAxisTitle=%
|x=2004-10-01,2005-05-01,2005-10-01,2006-03-01,2006-09-01,2007-04-01,2007-09-01,2008-10-01,2009-06-01,2009-10-01,2010-05-01,2010-11-01,2011-05-01,2011-11-01,2012-05-01,2012-11-01,2013-05-01,2013-11-01,2014-05-01,2014-11-01,2015-05-01,2015-11-01,2016-05-01,2016-11-01,2017-05-01,2017-11-01,2018-03-01,2018-11-01,2019-06-01,2019-11-01,2020-07-01
|x=2004-10-01,2005-05-01,2005-10-01,2006-03-01,2006-09-01,2007-04-01,2007-09-01,2008-10-01,2009-06-01,2009-10-01,2010-05-01,2010-11-01,2011-05-01,2011-11-01,2012-05-01,2012-11-01,2013-05-01,2013-11-01,2014-05-01,2014-11-01,2015-05-01,2015-11-01,2016-05-01,2016-11-01,2017-05-01,2017-11-01,2018-03-01,2018-11-01,2019-06-01,2019-11-01,2020-07-01
Redak 22: Redak 22:


==Status pristupanja==
==Status pristupanja==
Pri prvoj ocjeni uvjeta konvergencije iz svibnja 2014. Hrvatska je zadovoljila kriterije vezane uz inflaciju i stabilnost cijena, te uz kamatnu stopu, ali ne i uz javne financije, članstvo u europskom tečajnom mehanizmu i usklađenost zakonodavstva.<ref>{{citiranje weba|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/european_economy/2014/pdf/ee4_en.pdf|title=Convergence Report - 2014|date=April 2014|access-date=2014-09-26|publisher=[[European Commission]]}}</ref> Naknadna izvješća objavljena u lipnju 2016., svibnju 2018. i lipnju 2020. došla su do istog zaključka.
Pri prvoj ocjeni uvjeta konvergencije iz svibnja 2014. Hrvatska je zadovoljila kriterije vezane uz inflaciju i stabilnost cijena, te uz kamatnu stopu, ali ne i uz javne financije, članstvo u europskom tečajnom mehanizmu i usklađenost zakonodavstva.<ref>{{citiranje weba|date=April 2014|title=Convergence Report - 2014|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/european_economy/2014/pdf/ee4_en.pdf|url-status=live|access-date=2021-07-26|publisher=[[Europska komisija]]}}</ref> Naknadna izvješća objavljena u lipnju 2016., svibnju 2018. i lipnju 2020. došla su do istog zaključka.


{| class="wikitable"
{| class="wikitable"
Redak 59: Redak 59:


==Ciljani datum uvođenja eura==
==Ciljani datum uvođenja eura==
Hrvatska narodna banka očekivala je pridruživanje eurozoni dvije do tri godine nakon ulaska u Europsku uniju.<ref name="Vujcic">{{cite news | url = http://www.poslovni.hr/16573.aspx | language = hr | title = Vujčić: uvođenje eura dvije, tri godine nakon ulaska u EU | quote = izjava tadašnjeg viceguvernera Borisa Vujčićana Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji, lipanj 2006. | newspaper = [[Poslovni dnevnik]] | date = 1 July 2006 | agency=[[HINA]] | access-date = 2011-01-01}}</ref><ref name=reuters.com>{{citiranje weba|url=http://uk.reuters.com/article/uk-eu-croatia-idUKTRE7591S220110610|title=Croatia ready to join EU in 2013 – official|work=reuters.com|date=10 June 2011}}</ref> No reakcije Europske unije na [[Europska dužnička kriza|financijske krize unutar eurozone]] odgodile su hrvatsko uvođenje eura.<ref>{{citiranje weba|work=Croatian Times|title=No Euro for Croatia before 2017|url=http://www.croatiantimes.com/news/General_News/2010-05-31/11312/No_Euro_for_Croatia_before_2017|date=2010-05-31}}</ref> No gospodarsko nazadovanje predstavilo je značajan problem u zadovoljavanju uvjeta konvergencije.<ref>{{citiranje weba|title=Approaching storm. Report on transformation|url=http://www.pwc.pl/pl/publikacje/pwc_approaching_storm_report_on_transformation.pdf|work=www.pwc.pl|access-date=7 September 2013}}</ref> Unatoč željenom brzom pridruživanju, guverner Vujčić je mjesev dana prije ulaska u Europsku uniju priznao kako ne postoji zacrtani datum ulaska u eurozonu.<ref name=wsj/> U [[Europska središnja banka|Europskoj središnjoj banci]] očekivalo se da će Hrvatskoj biti odobren ulazak u tečajni mehanizam najranije u 2016. godini, čime bi se euro uveo 2019.<ref>{{citiranje weba|title=Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019.|url=http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019|work=www.banka.hr|access-date=7 September 2013|language=hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202132257/http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019|archive-date=2 February 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{citiranje weba|title=Croatia country report|url=http://www.rbinternational.com/eBusiness/services/resources/media/826124957350877869-826100030434411352_826101618230137223_826102026788901786-881823428385079668-1-1-NA.pdf|work=rbinternational.com|access-date=7 September 2013|date=June 2013}}</ref>
Hrvatska narodna banka očekivala je pridruživanje eurozoni dvije do tri godine nakon ulaska u Europsku uniju.<ref name="Vujcic">{{cite news|date=1 July 2006|title=Vujčić: uvođenje eura dvije, tri godine nakon ulaska u EU|language=hr|newspaper=[[Poslovni dnevnik]]|agency=[[HINA]]|url=http://www.poslovni.hr/16573.aspx|access-date=2011-01-01|quote=izjava tadašnjeg viceguvernera Borisa Vujčića na Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji, lipanj 2006.}}</ref><ref name=reuters.com>{{citiranje weba|url=http://uk.reuters.com/article/uk-eu-croatia-idUKTRE7591S220110610|title=Croatia ready to join EU in 2013 – official|work=reuters.com|date=10 June 2011}}</ref> No reakcije Europske unije na [[Europska dužnička kriza|financijske krize unutar eurozone]] odgodile su hrvatsko uvođenje eura.<ref>{{citiranje weba|work=Croatian Times|title=No Euro for Croatia before 2017|url=http://www.croatiantimes.com/news/General_News/2010-05-31/11312/No_Euro_for_Croatia_before_2017|date=2010-05-31}}</ref> No gospodarsko nazadovanje predstavilo je značajan problem u zadovoljavanju uvjeta konvergencije.<ref>{{citiranje weba|title=Approaching storm. Report on transformation|url=http://www.pwc.pl/pl/publikacje/pwc_approaching_storm_report_on_transformation.pdf|work=www.pwc.pl|access-date=7 September 2013}}</ref> Unatoč željenom brzom pridruživanju, guverner Vujčić je mjesev dana prije ulaska u Europsku uniju priznao kako ne postoji zacrtani datum ulaska u eurozonu.<ref name=wsj/> U [[Europska središnja banka|Europskoj središnjoj banci]] očekivalo se da će Hrvatskoj biti odobren ulazak u tečajni mehanizam najranije u 2016. godini, čime bi se euro uveo 2019.<ref>{{citiranje weba|title=Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019.|url=http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019|work=www.banka.hr|access-date=7 September 2013|language=hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202132257/http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019|archive-date=2 February 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{citiranje weba|title=Croatia country report|url=http://www.rbinternational.com/eBusiness/services/resources/media/826124957350877869-826100030434411352_826101618230137223_826102026788901786-881823428385079668-1-1-NA.pdf|work=rbinternational.com|access-date=7 September 2013|date=June 2013}}</ref>


U travnju 2015. predsjednica [[Kolinda Grabar-Kitarović]] izjavila je za [[Bloomberg]] kako je uvjerena da će Hrvatska uvesti euro do 2020. godine, a premijer [[Zoran Milanović]] izjavio je na sjednici vlade kako povremene najave datuma uvođenja eura ne treba uzimati ozbiljno, da že Hrvatska ući u eurozonu kada za to bude spremna, te da su kriteriji jasni.<ref name="Croatian target for euro adoption">{{citiranje weba|url=https://vlada.gov.hr/news/deficit-to-fall-below-3-pct-of-gdp-public-debt-to-stop-rising-by-2017/16907|title=Deficit to fall below 3 pct of GDP, public debt to stop rising by 2017|publisher=Government of the Republic of Croatia|date=30 April 2015}}</ref> U studenom 2017. premijer [[Andrej Plenković]] rekao je da Hrvatska namjerava pridružiti se tečajnom mehanizmu ERM II do 2020. godine i uvesti euro do 2025. <ref>{{citiranje weba|url=https://www.reuters.com/article/us-croatia-euro/croatia-wants-to-adopt-euro-within-7-8-years-prime-minister-idUSKBN1CZ0Q5|title=Croatia wants to adopt euro within 7-8 years: prime minister|first=Igor|last=Ilic|publisher=[[Reuters]]|date=2017-10-30|access-date=2017-10-31}}</ref> Predsjednik [[Europska komisija|Europske komisije]] [[Jean-Claude Juncker]], izjavio je u lipnju 2019. kako je "Hrvatska spremna pridružiti se tečajnom mehanizmu".<ref>{{citiranje weba|url=https://uk.reuters.com/article/uk-eu-croatia/eus-juncker-backs-croatia-joining-open-border-schengen-zone-idUKKCN1T81EJ|title=EU's Juncker backs Croatia joining open-border Schengen zone|date=2019-06-07|access-date=2019-06-09|publisher=[[Reuters]]}}</ref>
U travnju 2015. predsjednica [[Kolinda Grabar-Kitarović]] izjavila je za [[Bloomberg]] kako je uvjerena da će Hrvatska uvesti euro do 2020. godine, a premijer [[Zoran Milanović]] izjavio je na sjednici vlade kako povremene najave datuma uvođenja eura ne treba uzimati ozbiljno, da že Hrvatska ući u eurozonu kada za to bude spremna, te da su kriteriji jasni.<ref name="Croatian target for euro adoption">{{citiranje weba|date=30 April 2015|title=Deficit to fall below 3 pct of GDP, public debt to stop rising by 2017|url=https://vlada.gov.hr/news/deficit-to-fall-below-3-pct-of-gdp-public-debt-to-stop-rising-by-2017/16907|url-status=live|publisher=Vlada Republike Hrvatske}}</ref> U studenom 2017. premijer [[Andrej Plenković]] rekao je da Hrvatska namjerava pridružiti se tečajnom mehanizmu ERM II do 2020. godine i uvesti euro do 2025. <ref>{{citiranje weba|url=https://www.reuters.com/article/us-croatia-euro/croatia-wants-to-adopt-euro-within-7-8-years-prime-minister-idUSKBN1CZ0Q5|title=Croatia wants to adopt euro within 7-8 years: prime minister|first=Igor|last=Ilic|publisher=[[Reuters]]|date=2017-10-30|access-date=2017-10-31}}</ref> Predsjednik [[Europska komisija|Europske komisije]] [[Jean-Claude Juncker]], izjavio je u lipnju 2019. kako je "Hrvatska spremna pridružiti se tečajnom mehanizmu".<ref>{{citiranje weba|url=https://uk.reuters.com/article/uk-eu-croatia/eus-juncker-backs-croatia-joining-open-border-schengen-zone-idUKKCN1T81EJ|title=EU's Juncker backs Croatia joining open-border Schengen zone|date=2019-06-07|access-date=2019-06-09|publisher=[[Reuters]]}}</ref>


Pismo namjere o pridruživanju tečajnom mehanizmu koje su potpisali ministar financija [[Zdravko Marić]] i guverner narodne banke [[Boris Vujčić]] poslano je Europskoj središnjoj banci 5. lipnja 2019.,<ref>{{citiranje weba|url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2019/07/08/statement-on-croatia-s-path-towards-erm-ii-participation/|title=Statement on Croatia's path towards ERM II participation|date=2019-07-08|access-date=2019-07-14|publisher=[[Eurogroup]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://www.hnb.hr/-/republika-hrvatska-uputila-pismo-namjere-o-ulasku-u-europski-tecajni-mehanizam-erm2-|title=Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II)|date=2019-07-05|website=[[Croatian National Bank]]|language=hr|access-date=2019-07-05}}</ref> čime je ostvaren prvi službeni korak u pristupanju eurozoni. Hrvatska se uz ostale napore pristupanja tečajnom mehanizmu obvezala pristupiti [[Bankovna unija (EU)|bankovnoj uniji]]. 23. studenog 2019. član [[Europska komisija|Europske komisije]] [[Valdis Dombrovskis]] rekao je da bi se Hrvatska mehanizmu mogla pridružiti do druge polovine 2020. godine.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.total-croatia-news.com/business/39792-erm-ii/|title=Croatia Could Enter ERM II in Second Half of 2020|date=2019-11-23|access-date=2019-12-18|publisher=Total Croatia news}}</ref>
Pismo namjere o pridruživanju tečajnom mehanizmu koje su potpisali ministar financija [[Zdravko Marić]] i guverner narodne banke [[Boris Vujčić]] poslano je Europskoj središnjoj banci 5. lipnja 2019.,<ref>{{citiranje weba|url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2019/07/08/statement-on-croatia-s-path-towards-erm-ii-participation/|title=Statement on Croatia's path towards ERM II participation|date=2019-07-08|access-date=2019-07-14|publisher=[[Eurogroup]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|date=2019-07-05|title=Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II)|url=https://www.hnb.hr/-/republika-hrvatska-uputila-pismo-namjere-o-ulasku-u-europski-tecajni-mehanizam-erm2-|url-status=live|access-date=2019-07-05|website=[[Hrvatska narodna banka]]|language=hr}}</ref> čime je ostvaren prvi službeni korak u pristupanju eurozoni. Hrvatska se uz ostale napore pristupanja tečajnom mehanizmu obvezala pristupiti [[Bankovna unija (EU)|bankovnoj uniji]]. 23. studenog 2019. član [[Europska komisija|Europske komisije]] [[Valdis Dombrovskis]] rekao je da bi se Hrvatska mehanizmu mogla pridružiti do druge polovine 2020. godine.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.total-croatia-news.com/business/39792-erm-ii/|title=Croatia Could Enter ERM II in Second Half of 2020|date=2019-11-23|access-date=2019-12-18|publisher=Total Croatia news}}</ref>


Hrvatska je tečajnom mehanizmu konačno pristupila 10. srpnja 2020. Središnji tečaj kune postavljen je na 7,53450 kuna po euru.<ref name="ecb.europa.eu"/> Zbog uvjeta članstva u mehanizmu od najmanje dvije godine, najraniji mogući datum pristupanja eurozoni je 10. srpnja 2022.
Hrvatska je tečajnom mehanizmu konačno pristupila 10. srpnja 2020. Središnji tečaj kune postavljen je na 7,53450 kuna po euru.<ref name="ecb.europa.eu"/> Zbog uvjeta članstva u mehanizmu od najmanje dvije godine, najraniji mogući datum pristupanja eurozoni je 10. srpnja 2022.


⚫
U lipnju 2021. premijer Plenković izjavio je da je vladina ambicija ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023.<ref>{{citiranje weba|date=2021-06-28|title=Four big projects will be completed, reforms will continue in next 3 years|url=https://vlada.gov.hr/news/four-big-projects-will-be-completed-reforms-will-continue-in-next-3-years/32405|url-status=live|access-date=2021-07-12|publisher=Vlada Republike Hrvatske}}</ref> 21. lipnja 2021. izjavio je da će identifikacijske oznake na hrvatskim kovanicama eura biti motiv [[Hrvatska šahovnica|hrvatske šahovnice]], karta Hrvatske, kuna, [[Nikola Tesla]] i glagoljica.<ref>{{citiranje weba|date=21 July 2021|title=Plenković otkrio koji hrvatski simboli će biti na eurima: ‘Građani su izabrali - Nikolu Teslu!‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-otkrio-koji-hrvatski-simboli-ce-biti-na-eurima-gradani-su-izabrali-nikolu-teslu-15089738|url-status=live|access-date=21 July 2021|website=Jutarnji list|language=hr-hr}}</ref><ref>{{cite news |url=https://balkaninsight.com/2021/07/21/croatias-euro-to-feature-inventor-tesla-claimed-also-by-serbia/ |title=Croatia’s Euro to Feature Inventor Tesla, Claimed Also by Serbia |last=Vladisavljevic |first=Anja |work=BalkanInsight |date=21 July 2021 |access-date=22 July 2021}}</ref>
U lipnju 2021. premijer Plenković izjavio je da je vladina ambicija ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023.<ref>{{citiranje weba|url=https://vlada.gov.hr/news/four-big-projects-will-be-completed-reforms-will-continue-in-next-3-years/32405
⚫
|title=Four big projects will be completed, reforms will continue in next 3 years|date=2021-06-28|access-date=2021-07-12|publisher=Government of the Republic of Croatia}}</ref> 21. lipnja 2021. izjavio je da će identifikacijske oznake na hrvatskim kovanicama eura biti motiv [[Hrvatska šahovnica|hrvatske šahovnice]], karta Hrvatske, kuna, [[Nikola Tesla]] i glagoljica.<ref>{{citiranje weba|date=21 July 2021|title=Plenković otkrio koji hrvatski simboli će biti na eurima: ‘Građani su izabrali - Nikolu Teslu!‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-otkrio-koji-hrvatski-simboli-ce-biti-na-eurima-gradani-su-izabrali-nikolu-teslu-15089738|url-status=live|access-date=21 July 2021|website=Jutarnji list|language=hr-hr}}</ref><ref>{{cite news |url=https://balkaninsight.com/2021/07/21/croatias-euro-to-feature-inventor-tesla-claimed-also-by-serbia/ |title=Croatia’s Euro to Feature Inventor Tesla, Claimed Also by Serbia |last=Vladisavljevic |first=Anja |work=BalkanInsight |date=21 July 2021 |access-date=22 July 2021}}</ref>


==Izvori==
==Izvori==

Inačica od 26. srpnja 2021. u 15:03

██ 19 država članica eurozone.

██ 2 članice u tečajnom mehanizmu ERM II bez izuzeća (Bugarska i Hrvatska).

██ 1 članica tečajnog mehanizma ERM II s izuzećem (Danska).

██ 5 država izvan tečajnog mehanizma koje su obvezne pristupiti eurozoni čim zadovolje uvjete konvergencije (Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, i Švedska).

██ 4 države koje koriste euro monetarnim ugovorom (Andora, Monako, San Marino, i Vatikan).

██ 2 države koje unilateralno koriste euro (Kosovo i Crna Gora).

U hrvatskoj je monetarnoj politici euro glavna referentna valuta. Dugogodišnja politika Hrvatske narodne banke je održavanje relativno stabilnog tečaja s eurom. Prije uvođenja eura, funkciju glavne referentne valute imala je njemačka marka.

Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji u načelu je obvezuje na pridruživanje eurozoni čim se to zadovolje potrebni uvjeti. Uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je kako se nada pridruživanju eurozoni što je prije moguće.[1] Prije ulaska u eurozonu Hrvatska mora uz ostale kriterije najmanje dvije godine biti članicom europskog tečajnog mehanizma (ERM-II). [2] Predsjednik vlade Andrej Plenković u studenom 2020. godine izjavio je kako Hrvatska namjerava uvesti euro 1. siječnja 2023. [3] i kako je hrvatska vlada prihvatila akcijski plan uvođenja eura u prosincu 2020.[4]

I prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju mnoga su mala poduzeća u Hrvatskoj imala zaduživanja izražena u eurima.[5] Hrvatski građani euro već koriste u mnoge svrhe, uključujući štednju i neslužbene transakcije. Cijene se često izražavaju u eurima pri kupoprodaji nekretnina, vozila i pri iznajmljivanju smještaja.

Javno mnijenje

Potpora javnosti uvođenju eura[6]

Status pristupanja

Pri prvoj ocjeni uvjeta konvergencije iz svibnja 2014. Hrvatska je zadovoljila kriterije vezane uz inflaciju i stabilnost cijena, te uz kamatnu stopu, ali ne i uz javne financije, članstvo u europskom tečajnom mehanizmu i usklađenost zakonodavstva.[7] Naknadna izvješća objavljena u lipnju 2016., svibnju 2018. i lipnju 2020. došla su do istog zaključka.

Izvješće Europske središnje banke 2020.
Uvjet Status
Godišnja stopa inflacije prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) Najviše 1.8% 0,9%
Udio proračunskog deficita u BDP-u Najviše 3.0% -0,4%
Omjer državnog duga i BDP-a Najviše 60% 73,2%
Član europskog tečajnog mehanizma ERM II Najmanje 2 godine Ne
Promjena kamatne stope Najviše ±15% 0,0%
Dugoročna kamatna stopa Najviše 2.9% 0,9%
Zakonodavna usklađenost Da Ne

Ciljani datum uvođenja eura

Hrvatska narodna banka očekivala je pridruživanje eurozoni dvije do tri godine nakon ulaska u Europsku uniju.[8][9] No reakcije Europske unije na financijske krize unutar eurozone odgodile su hrvatsko uvođenje eura.[10] No gospodarsko nazadovanje predstavilo je značajan problem u zadovoljavanju uvjeta konvergencije.[11] Unatoč željenom brzom pridruživanju, guverner Vujčić je mjesev dana prije ulaska u Europsku uniju priznao kako ne postoji zacrtani datum ulaska u eurozonu.[1] U Europskoj središnjoj banci očekivalo se da će Hrvatskoj biti odobren ulazak u tečajni mehanizam najranije u 2016. godini, čime bi se euro uveo 2019.[12][13]

U travnju 2015. predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je za Bloomberg kako je uvjerena da će Hrvatska uvesti euro do 2020. godine, a premijer Zoran Milanović izjavio je na sjednici vlade kako povremene najave datuma uvođenja eura ne treba uzimati ozbiljno, da že Hrvatska ući u eurozonu kada za to bude spremna, te da su kriteriji jasni.[14] U studenom 2017. premijer Andrej Plenković rekao je da Hrvatska namjerava pridružiti se tečajnom mehanizmu ERM II do 2020. godine i uvesti euro do 2025. [15] Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, izjavio je u lipnju 2019. kako je "Hrvatska spremna pridružiti se tečajnom mehanizmu".[16]

Pismo namjere o pridruživanju tečajnom mehanizmu koje su potpisali ministar financija Zdravko Marić i guverner narodne banke Boris Vujčić poslano je Europskoj središnjoj banci 5. lipnja 2019.,[17][18] čime je ostvaren prvi službeni korak u pristupanju eurozoni. Hrvatska se uz ostale napore pristupanja tečajnom mehanizmu obvezala pristupiti bankovnoj uniji. 23. studenog 2019. član Europske komisije Valdis Dombrovskis rekao je da bi se Hrvatska mehanizmu mogla pridružiti do druge polovine 2020. godine.[19]

Hrvatska je tečajnom mehanizmu konačno pristupila 10. srpnja 2020. Središnji tečaj kune postavljen je na 7,53450 kuna po euru.[2] Zbog uvjeta članstva u mehanizmu od najmanje dvije godine, najraniji mogući datum pristupanja eurozoni je 10. srpnja 2022.

U lipnju 2021. premijer Plenković izjavio je da je vladina ambicija ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023.[20] 21. lipnja 2021. izjavio je da će identifikacijske oznake na hrvatskim kovanicama eura biti motiv hrvatske šahovnice, karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica.[21][22]

Izvori

  1. ↑ a b Thomson, Ainsley. 6. lipnja 2013. Croatia Aims for Speedy Adoption of Euro. Wall Street Journal. Pristupljeno 26. srpnja 2021.
  2. ↑ a b Communiqué on Croatia (engleski). Europska središnja banka. 10. srpnja 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ↑ Ilić, Igor. 11. studenoga 2020. Donovan (ur.). Croatia eyes euro adoption in 2023 -PM. Pristupljeno 26. srpnja 2021.
  4. ↑ Croatia adopts plan for replacing kuna by euro to protect consumer rights. seenews.com (engleski). Pristupljeno 9. lipnja 2021.
  5. ↑ Joy, Oliver. 21. siječnja 2013. Did Croatia get lucky on EU membership?. CNN
  6. ↑ Public Opinion 1999–2020. Europska komisija. Pristupljeno 11. srpnja 2020.
  7. ↑ Convergence Report - 2014 (PDF). Europska komisija. Travanj 2014. Pristupljeno 26. srpnja 2021.
  8. ↑ Vujčić: uvođenje eura dvije, tri godine nakon ulaska u EU. Poslovni dnevnik. HINA. 1. srpnja 2006. Pristupljeno 1. siječnja 2011.. izjava tadašnjeg viceguvernera Borisa Vujčića na Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji, lipanj 2006.
  9. ↑ Croatia ready to join EU in 2013 – official. reuters.com. 10. lipnja 2011.
  10. ↑ No Euro for Croatia before 2017. Croatian Times. 31. svibnja 2010.
  11. ↑ Approaching storm. Report on transformation (PDF). www.pwc.pl. Pristupljeno 7. rujna 2013.
  12. ↑ Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019. www.banka.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. veljače 2014. Pristupljeno 7. rujna 2013.
  13. ↑ Croatia country report (PDF). rbinternational.com. Lipanj 2013. Pristupljeno 7. rujna 2013.
  14. ↑ Deficit to fall below 3 pct of GDP, public debt to stop rising by 2017. Vlada Republike Hrvatske. 30. travnja 2015.
  15. ↑ Ilic, Igor. 30. listopada 2017. Croatia wants to adopt euro within 7-8 years: prime minister. Reuters. Pristupljeno 31. listopada 2017.
  16. ↑ EU's Juncker backs Croatia joining open-border Schengen zone. Reuters. 7. lipnja 2019. Pristupljeno 9. lipnja 2019.
  17. ↑ Statement on Croatia's path towards ERM II participation. Eurogroup. 8. srpnja 2019. Pristupljeno 14. srpnja 2019.
  18. ↑ Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II). Hrvatska narodna banka. 5. srpnja 2019. Pristupljeno 5. srpnja 2019.
  19. ↑ Croatia Could Enter ERM II in Second Half of 2020. Total Croatia news. 23. studenoga 2019. Pristupljeno 18. prosinca 2019.
  20. ↑ Four big projects will be completed, reforms will continue in next 3 years. Vlada Republike Hrvatske. 28. lipnja 2021. Pristupljeno 12. srpnja 2021.
  21. ↑ Plenković otkrio koji hrvatski simboli će biti na eurima: 'Građani su izabrali - Nikolu Teslu!'. Jutarnji list. 21. srpnja 2021. Pristupljeno 21. srpnja 2021.
  22. ↑ Vladisavljevic, Anja. 21. srpnja 2021. Croatia's Euro to Feature Inventor Tesla, Claimed Also by Serbia. BalkanInsight. Pristupljeno 22. srpnja 2021.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_i_euro&oldid=5944107"