Juraj Martinović: razlika između inačica

	Juraj Martinović
	;
30. gradonačelnik Sarajeva
	trajanje službe; 1989. – 1990.
Prethodnik	Salko Selimović
Nasljednik	Muhamed Kreševljaković
Rođenje	24. svibnja 1936., Sarajevo
Smrt	3. kolovoza 2021., Sarajevo
Politička stranka	Savez komunista Bosne i Hercegovine

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 4. kolovoza 2021. u 14:36

Juraj Martinović (Sarajevo, 24. svibnja 1936. – Sarajevo, 3. kolovoza 2021.) bio je bosanskohercegovački književni povjesničar, prevoditelj, esejist, novinar, i akademik hrvatskog podrijetla. Bio je sarajevski gradonačelnik i dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Životopis

Juraj Martinović je rođen u Sarajevu 1936.. U rodnom gradu, a potom u Zagrebu je pohađao osnovnu školu. Godine 1955. je završio gimnaziju. Diplomirao je povijest književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je i doktorirao u Ljubljani na Filozofskom fakultetu. Doktorirao je na temi pjesništva Dragotina Ketteja. Najviše se bavio pjesništvom France Prešerna i Dragotina Ketteja. Kettejevo je djelo označio kao izraz izvorne umjetničke osobnosti, koja je duboko povezana sa slovenskom literarnom tradicijom i pjesničkim modelima kao što su lirika France Prešerna i Simona Jenka. Članke je objavio u Sodobnosti, Jeziku in slovstvu i u Slavističnoj reviji. Bio je član uredništva revije Izraz. Radio je kao novinar-pripravnik u uredništvu zagrebačkog časopisa Borbe.

Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predavao je od 1963. godine. Predavao je slovensku i hrvatsku književnost. Obnašao je i dužnost ravnatelja Instituta za jezik i književnost. Bio je gradonačelnik Sarajeva od 1989. do 1991. godine. Bio je dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1983./1984. i 1984./1985. godine. Dekan OOUR-a Filologija Filozofskog fakulteta u Sarajevu bio je 1980./1981. i 1981./1982. Bio je dopisni član AZU BiH i SAZU.

Govorio je slovenski, ruski, engleski i francuski. Napisao je brojne znanstvene i stručne radove. Autor je pet knjiga na temu slovenske književnosti. Preveo je slovenske autore Ivana Cankara, Ivana Tavčara, Tarasa Kermanunera, Josipa Vidmara, Frana Gestrika, V. Melika, Janeza Rotara, Vida Pečjaka, Dragu Jančara, Stanu Bernika.

Preminuo je u Sarajevu, 3. kolovoza 2021. godine.

Djela

Apsurd i harmonija. Sarajevo: 1973. (COBISS)
Poezija Dragotina Ketteja. Ljubljana: 1976.(COBISS)
Dragotin Kette. Ljubljana: 1978. (COBISS)
Sonetni venec Franceta Prešerna. Beograd: Zavod za udžbenike, 1983. (COBISS)
U kosoj projekciji: ogledi i rasprave iz slovenačke književnosti. Sarajevo: Svjetlost, 1985. (COBISS)

Literatura

Grad Sarajevo: Sarajevski gradonačelnici 1878.-2009.
Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 161-162.
Akademija znanosti i umjetnosti BiH
SAZU
P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+{{Infookvir političar
-'''Juraj Martinović''' ([[Sarajevo]], [[24. svibnja]] [[1936.]] – Sarajevo, [[3. kolovoza]] [[2021.]]) bio je bosanskohercegovački [[Povijest književnosti|književni povjesničar]], [[prevoditelj]], [[esej]]ist, [[novinar]], i akademik. Bio je sarajevski [[gradonačelnik]] i [[dekan]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Govori slovenski, ruski, engleski i francuski.
+|ime=Juraj Martinović
+|datum rođenja=  [[24. svibnja]] [[1936.]]
+|mjesto rođenja=[[Sarajevo]]
+|datum smrti=[[3. kolovoza]] [[2021.]]
+|mjesto smrti=[[Sarajevo]]
+|slika=Juraj Martinović.jpg
+|veličina=200px
+|opis slike=
+|stranka=[[Savez komunista Bosne i Hercegovine]]
+|supruga=
+|suprug=
+|položaj= 30. [[Dodatak: Popis sarajevskih gradonačelnika|gradonačelnik Sarajeva]]
+|čin2=
+|zanimanje=
+|fusnote=
+|predsjednik1=
+|nasljednik=Muhamed Kreševljaković
+|prethodnik=Salko Selimović
+|prethodnik2=
+|mandat_start= [[1989.]]
+|mandat_kraj=[[1990.]]
+|mandat_start2=
+|mandat_kraj2=
+|vjera=
+}}
+'''Juraj Martinović''' ([[Sarajevo]], [[24. svibnja]] [[1936.]] – Sarajevo, [[3. kolovoza]] [[2021.]]) bio je bosanskohercegovački [[Povijest književnosti|književni povjesničar]], [[prevoditelj]], [[esej]]ist, [[novinar]], i akademik hrvatskog podrijetla. Bio je sarajevski [[gradonačelnik]] i [[dekan]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
-Juraj Martinović je bosanski Hrvat rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1936.]] U Sarajevu je pohađao osnovnu školu i poslije u Zagrebu. 1955. je završio gimnaziju. Diplomirao je povijest književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je i doktorirao u Ljubljani na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je na temi Vplivi srbskohrvatske narodne književnosti na slovensko epiko med leti 1848. in 1858. Doktorirao je na temi pjesništva [[Dragotin Kettej|Dragotina Ketteja]]. Najviše se bavio pjesništvom [[France Prešern|France Prešerna]] i Prešernov [[Sonetni venec]] te pjesništvo Dragotina Ketteja. Kettejevo je djelo označio kao izraz izvorne umjetničke osobnosti, koja je duboko povezana sa slovenskom literarnom tradicijom i pjesničkim modelima kao što su lirika France Prešerna i [[Simon Jenko|Simona Jenka]]. Članke je objavio u Sodobnosti, Jeziku in slovstvu i u Slavističnoj reviji. Bio je član uredništva revije Izraz. Radio je kao novinar-pripravnik u uredništvu zagrebačkog časopisa Borbe.
+== Životopis ==
-Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predaje od 1963. godine. Predavao je slovensku književnost i hrvatsku književnost. Obnašao je i dužnost direktora Instituta za jezik i književnost.
+Juraj Martinović je rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1936.]]. U rodnom gradu, a potom u Zagrebu je pohađao osnovnu školu. Godine 1955. je završio gimnaziju. Diplomirao je povijest književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je i doktorirao u Ljubljani na Filozofskom fakultetu. Doktorirao je na temi pjesništva Dragotina Ketteja. Najviše se bavio pjesništvom [[France Prešern|France Prešerna]] i Dragotina Ketteja. Kettejevo je djelo označio kao izraz izvorne umjetničke osobnosti, koja je duboko povezana sa slovenskom literarnom tradicijom i pjesničkim modelima kao što su lirika France Prešerna i Simona Jenka. Članke je objavio u Sodobnosti, Jeziku in slovstvu i u Slavističnoj reviji. Bio je član uredništva revije Izraz. Radio je kao novinar-pripravnik u uredništvu zagrebačkog časopisa Borbe.
-Bio je [[Sarajevski gradonačelnici|gradonačelnik Sarajeva]]. Gradonačelnik je bio od [[1989.]] do [[1991.]] godine. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1983./1984. i 1984./1985. godine. Dekan OOUR-a Filologija Filozofskog fakulteta u Sarajevu bio je 1980./1981. i 1981./1982.
+Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predavao je od 1963. godine. Predavao je slovensku i hrvatsku književnost. Obnašao je i dužnost ravnatelja Instituta za jezik i književnost. Bio je [[Dodatak: Popis sarajevskih gradonačelnika|gradonačelnik Sarajeva]] od [[1989.]] do [[1991.]] godine. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1983./1984. i 1984./1985. godine. Dekan OOUR-a Filologija Filozofskog fakulteta u Sarajevu bio je 1980./1981. i 1981./1982. Bio je dopisni član [[Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine|AZU BiH]] i [[Slovenska akademija znanosti i umjetnosti|SAZU]].
-Dopisni je član je [[Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine|AZU BiH]] i [[Slovenska akademija znanosti i umjetnosti|SAZU]].
-Napisao je brojne znanstvene i stručne radove. Autor je pet knjiga na temu slovenske književnosti. Preveo je slovenske autore [[Ivan Cankar|Ivana Cankara]], [[Ivan Tavčar|Ivana Tavčara]], [[Taras Kermauner|Tarasa Kermanunera]], [[Josip Vidmar|Josipa Vidmara]], [[Fran Gestrik|Frana Gestrika]], V. Melika, [[Janez Rotar|Janeza Rotara]], [[Vid Pečjak|Vida Pečjaka]], [[Drago Jančar|Dragu Jančara]], [[Stane Bernik|Stanu Bernika]].
+Govorio je slovenski, ruski, engleski i francuski. Napisao je brojne znanstvene i stručne radove. Autor je pet knjiga na temu slovenske književnosti. Preveo je slovenske autore [[Ivan Cankar|Ivana Cankara]], Ivana Tavčara, Tarasa Kermanunera, Josipa Vidmara, Frana Gestrika, V. Melika, Janeza Rotara, Vida Pečjaka, [[Drago Jančar|Dragu Jančara]], Stanu Bernika.
+Preminuo je u Sarajevu, 3. kolovoza 2021. godine.
-Napisao je knjige:
+== Djela ==
 * ''Apsurd i harmonija''. Sarajevo: 1973. {{COBISS|ID=566345}}
 * ''Poezija [[Dragotin Kette|Dragotina Ketteja]]''. Ljubljana: 1976.{{COBISS|ID=5221632}}
@@ Redak 18: / Redak 45: @@
 == Literatura ==
 *[http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=126 Grad Sarajevo: Sarajevski gradonačelnici 1878.-2009.]
 * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 161-162.
@@ Redak 34: / Redak 60: @@
 [[Kategorija:Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini]]
 [[Kategorija:Gradonačelnici]]
+[[Kategorija:Akademici AZUBiH]]