Željko Komšić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
riječ je o 1/3 svih glasova, a ne da je komsic izabran samo 33% bosnjackim glasovima (sto sugerira da 2/3 njegovih glasaca nisu bosnjaci, a jesu)
Oznaka: uklonjeno uređivanje
Redak 56: Redak 56:
Za vrijeme opsade izgubio je majku koju je ubio snajperist [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] nakon čega se priključio [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]] gdje se istakao u vojnim zadacima za što je dobio njeno najveće vojno odlikovanje, [[Zlatni ljiljan (odlikovanje)|Zlatni ljiljan]].<ref>https://depo.ba/clanak/181196/u-rodnom-mjestu-zeljka-komsica-otac-mu-je-hrvat-iz-kiseljaka-majka-srpkinja-iz-doboja-zena-bosnjakinja-iz-sarajeva</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.historija.ba/d/294-roden-zeljko-komsic/|title=Historija.ba - Rođen Željko Komšić|work=www.historija.ba|accessdate=2021-03-01}}</ref>
Za vrijeme opsade izgubio je majku koju je ubio snajperist [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] nakon čega se priključio [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]] gdje se istakao u vojnim zadacima za što je dobio njeno najveće vojno odlikovanje, [[Zlatni ljiljan (odlikovanje)|Zlatni ljiljan]].<ref>https://depo.ba/clanak/181196/u-rodnom-mjestu-zeljka-komsica-otac-mu-je-hrvat-iz-kiseljaka-majka-srpkinja-iz-doboja-zena-bosnjakinja-iz-sarajeva</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.historija.ba/d/294-roden-zeljko-komsic/|title=Historija.ba - Rođen Željko Komšić|work=www.historija.ba|accessdate=2021-03-01}}</ref>


Željko Komšić je završio Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu, stekavši zvanje diplomiranog pravnika (LL.B.). Komšić je bio polaznik selektivnog programa ''School of Foreign Service'' na [[Sveučilište Georgetown|Sveučilištu Georgetown]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]]. Većinu života je proveo u Sarajevu, osim kad je bio diplomat. Nakon rata uključio se aktivno u politički život BiH. Politički se aktivirao u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) te postao zamjenik gradonačelnika. 2000. godine je izabran za načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a 2001. godine postao je prvi veleposlanik BiH u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]], za vladavine Alijanse za promjene imenovan je za prvog veleposlanika BiH u Beogradu. Na lokalnim izborima 2004. godine izravnim glasovanjem je izabran za još jedan mandat načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a na toj funkciji je ostao do listopadskih izbora 2006. kada je izabran za člana Predsjedništva BiH. <ref name="Jazvić">[https://www.vecernji.hr/vijesti/zeljko-komsic-zlatni-ljiljan-bez-hrvatske-putovnice-824203 Večernji list] Dejan Jazvić: ''Željko Komšić: 'Zlatni ljiljan' bez hrvatske putovnice'', 6. listopada 2006. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>[[Datoteka:Komshich_muslim_percentage.png|mini|250px|right|Postotak birača za Komšića među muslimanskim/bošnjačkim glasačima, Komšić je osvojio 1/3 njihovih glasova.]]
Željko Komšić je završio Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu, stekavši zvanje diplomiranog pravnika (LL.B.). Komšić je bio polaznik selektivnog programa ''School of Foreign Service'' na [[Sveučilište Georgetown|Sveučilištu Georgetown]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]]. Većinu života je proveo u Sarajevu, osim kad je bio diplomat. Nakon rata uključio se aktivno u politički život BiH. Politički se aktivirao u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) te postao zamjenik gradonačelnika. 2000. godine je izabran za načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a 2001. godine postao je prvi veleposlanik BiH u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]], za vladavine Alijanse za promjene imenovan je za prvog veleposlanika BiH u Beogradu. Na lokalnim izborima 2004. godine izravnim glasovanjem je izabran za još jedan mandat načelnika općine [[Novo Sarajevo]], a na toj funkciji je ostao do listopadskih izbora 2006. kada je izabran za člana Predsjedništva BiH. <ref name="Jazvić">[https://www.vecernji.hr/vijesti/zeljko-komsic-zlatni-ljiljan-bez-hrvatske-putovnice-824203 Večernji list] Dejan Jazvić: ''Željko Komšić: 'Zlatni ljiljan' bez hrvatske putovnice'', 6. listopada 2006. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)</ref>[[Datoteka:Komshich_muslim_percentage.png|mini|250px|right|Postotak birača za Komšića među muslimanskim/bošnjačkim glasačima, Komšić je osvojio 1/3 njihovih ukupnih glasova (računajući sve kandidate).]]
[[Datoteka:BiH_candidates_2018_by_name.png|mini|250px|right|Općine gdje je Komšić osvojio većinu glasova, izabran je većinom glasača Sarajeva, Bihaća i Goražda]]
[[Datoteka:BiH_candidates_2018_by_name.png|mini|250px|right|Općine gdje je Komšić osvojio većinu glasova, izabran je većinom glasača Sarajeva, Bihaća i Goražda]]
[[Datoteka:BiH_candidates_2018.png|mini|250px|right|Omjer glasača za hrvatskog i bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu, da je izabran po etničkom načelu, Sarajevo, Bihać i Goražde bi morali imati hrvatsku većinu.]]
[[Datoteka:BiH_candidates_2018.png|mini|250px|right|Omjer glasača za hrvatskog i bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu, da je izabran po etničkom načelu, Sarajevo, Bihać i Goražde bi morali imati hrvatsku većinu.]]

Inačica od 30. kolovoza 2021. u 21:44

Željko Komšić
Željko Komšić

6. i 8. član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda
trajanje službe
9. prosinca 2014. – 6. studenoga 2006.
Prethodnik Ivo Miro Jović
Nasljednik Dragan Čović
trenutačno
u službi od
20. studenoga 2018.
Prethodnik  Dragan Čović
1. predsjednik DF-a
trenutačno
u službi od
7. travnja 2013.
Rođenje 20. siječnja 1964.
Politička stranka Demokratska fronta
Zanimanje pravnik, političar

Željko Komšić (Sarajevo, 20. siječnja 1964.), bosanskohercegovački političar, trenutni de facto bošnjački član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda koji je tu ulogu obnašao u periodu od 2006. do 2014. u dva mandata, bivši visoki dužnosnik i potpredsjednik SDP-a BiH, a kasnije osnivač i predsjednik Demokratske fronte od 2013.

Mnogi bosanskohercegovački Hrvati smatraju ga nelegitimnim predstavnikom, jer su ga dominantno izabrali bošnjački glasači u Federaciji i time nametnuli izbornu volju najmalobrojnijem konstitutivnom narodu u BiH .[1]

Životopis

Rođen je u Sarajevu, u braku Marka, Hrvata iz Kiseljaka i Danice, Srpkinje iz Doboja. Iako kršten u katoličkoj crkvi, Komšić se opisuje kao agnostik.[2] Tokom opsade Sarajeva upoznao je svoju buduću suprugu, Sabinu, Bošnjakinju iz Sarajeva. S njom stupa u brak 1996. Imaju jedno dijete, kćer. [3]

Za vrijeme opsade izgubio je majku koju je ubio snajperist Vojske Republike Srpske nakon čega se priključio Armiji Republike Bosne i Hercegovine gdje se istakao u vojnim zadacima za što je dobio njeno najveće vojno odlikovanje, Zlatni ljiljan.[4] [5]

Željko Komšić je završio Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu, stekavši zvanje diplomiranog pravnika (LL.B.). Komšić je bio polaznik selektivnog programa School of Foreign Service na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu. Većinu života je proveo u Sarajevu, osim kad je bio diplomat. Nakon rata uključio se aktivno u politički život BiH. Politički se aktivirao u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) te postao zamjenik gradonačelnika. 2000. godine je izabran za načelnika općine Novo Sarajevo, a 2001. godine postao je prvi veleposlanik BiH u Srbiji i Crnoj Gori, za vladavine Alijanse za promjene imenovan je za prvog veleposlanika BiH u Beogradu. Na lokalnim izborima 2004. godine izravnim glasovanjem je izabran za još jedan mandat načelnika općine Novo Sarajevo, a na toj funkciji je ostao do listopadskih izbora 2006. kada je izabran za člana Predsjedništva BiH. [6]

Postotak birača za Komšića među muslimanskim/bošnjačkim glasačima, Komšić je osvojio 1/3 njihovih ukupnih glasova (računajući sve kandidate).
Općine gdje je Komšić osvojio većinu glasova, izabran je većinom glasača Sarajeva, Bihaća i Goražda
Omjer glasača za hrvatskog i bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu, da je izabran po etničkom načelu, Sarajevo, Bihać i Goražde bi morali imati hrvatsku većinu.

Dva člana Predsjedništva BiH - bošnjački i hrvatski - biraju se na području FBiH. Svaki birač glasa ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana predsjedništva jer se prema zakonu iz Federacije biraju dva predsjednika gdje birač sam odlučuje hoće li birati hrvatskog ili bošnjačkog člana predsjedništva. Komšić je svaki mandat dobio glasovima Bošnjaka što je izazvalo osude hrvatskih političara i građana. Jezik kojim govori najradije naziva bosanskim.[6][7] Također, postoji opravdana sumnja da su bošnjački glasači, u režiji islamističke SDA instruirani u džamijama kako da glasuju na izborima, što je znalo rezultirati da primjerice pola jedne bošnjačke obitelji glasuje za bošnjačkog člana Predsjedništva, a pola za hrvatskoga, pritom grubo kršeći duh Daytonskog sporazuma koji je predvidio tri člana Predsjedništva (jer u BiH postoje i tri konstitutivna naroda) i pretpostavio da će svaki konstitutivni narod dominantno glasovati za jednoga člana predsjedništva te nije predviđao da bi jedan narod u megalomanskom pokušaju etničke majorizacije drugome mogao nametati predstavnike u vlasti.

Neuspješno se protivio izgradnji Pelješkog mosta. Općine i županije s većinskim hrvatskim stanovništvom u BiH nakon trećeg izbora za hrvatskog člana tročlanog predsjedništva reagiraju negativno te ga proglašavaju nepoželjnom osobom. Budući da je Čović premoćno dobio većinu glasova u većinski hrvatskim mjestima Hrvati u BiH ga većinski ne smatraju predsjednikom Hrvata i negiraju njegov legitimitet i legalitet kao prestavnika hrvatskog naroda u BiH.

Miljenko Jergović ocijenio je povodom obilježavanja Dana državnosti da su bošnjački nacionalisti vjerske ili građanske inspiracije, izborom Komšića odlučili likvidirati Hrvate kao ravnopravan narod u BiH i pretvoriti ih u obespravljenu manjinu iz vremena Osmanlija. [8]

Demokratska fronta

Osnivač je i trenutačni predsjednik stranke unitarističke i centralističke stranke "Demokratska fronta - Željko Komšić". Član predsjedništva BiH-a koji zauzima položaj hrvatskog predstavnika.

  1. ↑ The handbook of political change in Eastern Europe 3rd ed izdanje. Edward Elgar. Cheltenham. UK. 2013. str. 501. ISBN 978-1-78254-588-0 |edition= sadrži dodatni tekst (pomoć)
  2. ↑ https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/ko-je-komsic-pitaju-se-mediji-u-hrvatskoj-otac-marko-je-hrvat-majka-danica-bila-je-srpkinja-i-poginula-je-tokom-rata-u-sarajevu-zeljko-je-krsten-ali-se-izjasnjava-kao-agnostik-399597
  3. ↑ https://m.novi.ba/clanak/215526/prozivaju-ga-zbog-nje-a-ne-vidamo-je-cesto-evo-ko-je-zena-zeljka-komsica-a-tek-da-vidite-kako-izgleda?url=clanak/215526/prozivaju-ga-zbog-nje-a-ne-vidamo-je-cesto-evo-ko-je-zena-zeljka-komsica-a-tek-da-vidite-kako-izgleda
  4. ↑ https://depo.ba/clanak/181196/u-rodnom-mjestu-zeljka-komsica-otac-mu-je-hrvat-iz-kiseljaka-majka-srpkinja-iz-doboja-zena-bosnjakinja-iz-sarajeva
  5. ↑ Historija.ba - Rođen Željko Komšić. www.historija.ba. Pristupljeno 1. ožujka 2021.
  6. ↑ a b Večernji list Dejan Jazvić: Željko Komšić: 'Zlatni ljiljan' bez hrvatske putovnice, 6. listopada 2006. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)
  7. ↑ Priznajem.hr  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. siječnja 2019. (Wayback Machine) Uredništvo: EVO GDJE JE SVE POBJEDIO Komšoglu prvi izbor Bošnjaka, 12. listopada 2018. (pristupljeno 10. siječnja 2019.)
  8. ↑ Slobodna Dalmacija - Miljenko Jergović: Bošnjački nacionalisti i građani odlučili su likvidirati Hrvate kao ravnopravan narod i pretvoriti ih u obespravljenu manjinu iz vremena Osmanlija. slobodnadalmacija.hr. 26. studenoga 2018. Pristupljeno 1. ožujka 2021.
Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
 Wikicitati imaju zbirke citata o temi Željko Komšić
v • u
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
bošnjački članovi
Alija Izetbegović (1996. – 2000.) • Halid Genjac (2000. – 2001.) • Beriz Belkić (2001. – 2002.) • Sulejman Tihić (2002. – 2006.) • Haris Silajdžić (2006. – 2010.) • Bakir Izetbegović (2010. – 2018.) • Šefik Džaferović (2018. – 2022.) • Denis Bećirović (2022. – danas)
hrvatski članovi
Krešimir Zubak (1996. – 1998.) • Ante Jelavić (1998. – 2001.) • Jozo Križanović (2001. – 2002.) • Dragan Čović (2002. – 2005.) • Ivo Miro Jović (2005. – 2006.) • Željko Komšić (2006. – 2014.) Dragan Čović (2014. – 2018.) • Željko Komšić (2018. – danas)
srpski članovi
Momčilo Krajišnik (1996. – 1998.) • Živko Radišić (1998. – 2002.) • Mirko Šarović (2002. – 2003.) • Borislav Paravac (2003. – 2006.) • Nebojša Radmanović (2006. – 2014.) • Mladen Ivanić (2014. – 2018.) • Milorad Dodik (2018. – 2022. ) • Željka Cvijanović (2022. – danas)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Željko_Komšić&oldid=6047497"