Zgrade željezničkog kolodvora u Splitu: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dodana kategorija Željeznički kolodvori u Hrvatskoj uz pomoć dodatka HotCat
m +
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Željeznica.jpg|mini|desno]]
'''Zgrade željezničkog kolodvora''' u [[Split]]u, Hrvatska, zaštićeno su kulturno dobro.<ref name="min-kulture-RH">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opcina=&kat_cestica=&klasifikacija=-1&naziv=&smjestaj=&opcina=&zupanija=&vrsta=NEP(P)&unesco=&vrsta_zastite=za%c5%a1ti%c4%87eno+kulturno+dobro&Page=1]</ref>
'''Zgrade željezničkog kolodvora''' u [[Split]]u, Hrvatska, zaštićeno su kulturno dobro.<ref name="min-kulture-RH">[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opcina=&kat_cestica=&klasifikacija=-1&naziv=&smjestaj=&opcina=&zupanija=&vrsta=NEP(P)&unesco=&vrsta_zastite=za%c5%a1ti%c4%87eno+kulturno+dobro&Page=1]</ref>



Inačica od 8. listopada 2021. u 19:08

Zgrade željezničkog kolodvora u Splitu, Hrvatska, zaštićeno su kulturno dobro.[1]

Opis dobra

Građene su od 1905. do 1907. godine. Arhitekt je Marko Markovina.[1] Željeznički kolodvor nalazi se na istočnom dijelu splitske luke, na Domagojevoj obali, u neposrednoj blizini autobusnog kolodvora i trajektne luke. Dvije prizemnice razvedenog tlocrta, u kojima su prostorije uprave, garderoba i čekaonica izgrađene su 1905. godine, a za javnost su otvorene 1906. godine. Glavno pročelje okrenuto je na zapad prema luci, a s istočne strane je usjek željezničke pruge. Godine 1957. dvije su građevine adaptirane i spojene trijemom prema projektu Marka Markovine. Ovaj utilitarni sklop karakteriziraju skromni neorenesansni oblici, ali i primjena industrijskih materijala i novih konstrukcija te je karakterističan za splitsku arhitekturu s početka 20. stoljeća, a osobito kao primjer industrijske baštine. [2]

Zaštita

Pod oznakom Z-5664 zavedene su kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificiranog kao profana graditeljska baština.[1]

Izvori

  1. a b c [1]
  2. Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 18. listopada 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.