Pavao Špirančić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 1: Redak 1:
'''Pavao Špirančić''', također '''Sperančić''' s pridjevkom ''Horvat'' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Paulus Speranchich'') (?, prva polovica [[15. stoljeće|15. stoljeća]] – ?, oko [[1463.]]), [[ban|hrvatsko-dalmatinski ban]] od [[1459.]] do 1463. godine.
'''Pavao Špirančić''', također '''Sperančić''' s pridjevkom ''Horvat'' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Paulus Speranchich'') (?, prva polovica [[15. stoljeće|15. stoljeća]] – ?, oko [[1463.]]), [[ban|hrvatsko-dalmatinski ban]] od [[1459.]] do 1463. godine.


Godine 1459. postavio ga je kralj [[Matija Korvin|Matijaš Korvin]] (1458.-1490.) za bana [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije]] i imenovao ga [[Cetinska krajina|cetinskim]] i [[Klis|kliškim knezom]]. Kralj je uz njegovu pomoć i uz pomoć [[Frankapani|knezova Frankapana]] nastojao učvrstiti svoju vlast južno od [[Velebit]]a i zaustaviti [[Venecija|mletačka]] i [[Osmanlije|osmanska]] teritorijalna presezanja u Hrvatskoj i Dalmaciji.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57396 Pavao Sperančić - Hrvatska enciklopedija]</ref>
Godine 1459. postavio ga je kralj [[Matija Korvin|Matijaš Korvin]] (1458.1490.) za bana [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije]] i imenovao ga [[Cetinska krajina|cetinskim]] i [[Klis|kliškim knezom]]. Kralj je uz njegovu pomoć i uz pomoć [[Frankapani|knezova Frankapana]] nastojao učvrstiti svoju vlast južno od [[Velebit]]a i zaustaviti [[Venecija|mletačka]] i [[Osmanlije|osmanska]] teritorijalna presezanja u Hrvatskoj i Dalmaciji.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57396 Pavao Sperančić - Hrvatska enciklopedija]</ref>


Špirančić je pokušao utanačiti savez s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]], ali bez uspjeha, jer je njegovo nastojanje preuzimanja kraljevskih utvrda [[Lišane Ostrovičke|Ostrovice]], [[Knin]]a, [[Kliška tvrđava|Klisa]] i [[Sinj]]a naišlo na otpor Mlečana i hrvatskih velikaša, osobito [[Talovci|Talovaca]]. Godine 1463. kralj ga je opet imenovao banom, zajedno s knezom [[Stjepan III. Frankapan|Stjepanom III. Frankapanom]]. Nakon pada [[Kraljevina Bosna|hrvatskog kraljevstva u Bosni]] pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast i područja pod banskom upravom našla su se na udaru osmanske vojne sile. U [[rujan|rujnu]] 1463. godine Osmanlije su porazile bansku vojsku, a sam je ban Špirančić zarobljen te je umro u zarobljeništvu.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57396 Pavao Sperančić - Hrvatska enciklopedija]</ref>
Špirančić je pokušao utanačiti savez s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]], ali bez uspjeha, jer je njegovo nastojanje preuzimanja kraljevskih utvrda [[Lišane Ostrovičke|Ostrovice]], [[Knin]]a, [[Kliška tvrđava|Klisa]] i [[Sinj]]a naišlo na otpor Mlečana i hrvatskih velikaša, osobito [[Talovci|Talovaca]]. Godine 1463. kralj ga je opet imenovao banom, zajedno s knezom [[Stjepan III. Frankapan|Stjepanom III. Frankapanom]]. Nakon pada [[Kraljevina Bosna|hrvatskog kraljevstva u Bosni]] pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast i područja pod banskom upravom našla su se na udaru osmanske vojne sile. U [[rujan|rujnu]] 1463. godine Osmanlije su porazile bansku vojsku, a sam je ban Špirančić zarobljen te je umro u zarobljeništvu.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57396 Pavao Sperančić - Hrvatska enciklopedija]</ref>

Inačica od 19. prosinca 2021. u 17:41

Pavao Špirančić, također Sperančić s pridjevkom Horvat (lat. Paulus Speranchich) (?, prva polovica 15. stoljeća – ?, oko 1463.), hrvatsko-dalmatinski ban od 1459. do 1463. godine.

Godine 1459. postavio ga je kralj Matijaš Korvin (1458. – 1490.) za bana Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije i imenovao ga cetinskim i kliškim knezom. Kralj je uz njegovu pomoć i uz pomoć knezova Frankapana nastojao učvrstiti svoju vlast južno od Velebita i zaustaviti mletačka i osmanska teritorijalna presezanja u Hrvatskoj i Dalmaciji.[1]

Špirančić je pokušao utanačiti savez s Mletačkom Republikom, ali bez uspjeha, jer je njegovo nastojanje preuzimanja kraljevskih utvrda Ostrovice, Knina, Klisa i Sinja naišlo na otpor Mlečana i hrvatskih velikaša, osobito Talovaca. Godine 1463. kralj ga je opet imenovao banom, zajedno s knezom Stjepanom III. Frankapanom. Nakon pada hrvatskog kraljevstva u Bosni pod osmansku vlast i područja pod banskom upravom našla su se na udaru osmanske vojne sile. U rujnu 1463. godine Osmanlije su porazile bansku vojsku, a sam je ban Špirančić zarobljen te je umro u zarobljeništvu.[2]

Vidi još

Bilješke

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Pavao Špirančić koji govori o hrvatskom banu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.