Lišane Ostrovičke
| Lišane Ostrovičke | |||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
.gif) | |||||||||||||||||||||||
  Lišane Ostrovičke Lišane Ostrovičke na zemljovidu Hrvatske | |||||||||||||||||||||||
| Država |  Hrvatska
| ||||||||||||||||||||||
| Županija |  Zadarska
| ||||||||||||||||||||||
| Površina | 49.92 km2 | ||||||||||||||||||||||
| Stanovništvo (2011.) | 698 | ||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||
| Poštanski broj | 23420 Benkovac | ||||||||||||||||||||||
 Lišane Ostrovičke Lišane Ostrovičke na zemljovidu Zadarske županije | |||||||||||||||||||||||
Lišane Ostrovičke su općina u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Lišane Ostrovičke se nalaze na državnoj cesti Benkovac-Skradin i željezničkoj pruzi Zadar-Knin, na istočnom rubu Ravnih kotara. U sklopu općine su i naselje Dobropoljci, koje se nalazi u krševitom području Bukovice, te naselje Ostrovica.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Općina ima 698 stanovnika, koji najvećim dijelom žive u samom naselju Lišane Ostrovičke (583 stanovnika).[1] Hrvati čine 87,25% stanovništva, a najveća manjina su Srbi, koji čine 12,46% stanovništva općine.
Popis stanovništva 1991.[uredi | uredi kôd]
ukupno: 1636
Po naseljenim mjestima:
- Lišane Ostrovičke - uk. 892, Hrvati - 884, ostali - 8
- Dobropoljci - uk. 494, Srbi - 471, Hrvati - 18, ostali - 5
- Ostrovica - uk. 250, Srbi - 227, Hrvati - 19, ostali - 4
Uprava[uredi | uredi kôd]
Općina Lišane Ostrovičke je nastala izdvajanjem iz sastava dotadašnje općine Benkovac. Pripadaju joj naselja Dobropoljci, Lišane Ostrovičke i Ostrovica.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Na području općine se nalazi znamenita srednjovjekovna tvrđava Ostrovica, posjed Bribirskih knezova koji su je 1347. godine zamijenili za utvrdu Zrin i od tada se nazivaju knezovi Zrinski. Godine 1523. Ostrovicu zauzimaju Turci. Potpuno je razorena u mletačko-turskim ratovima u 17. stoljeću. Nakon tog vremena raste značenje Lišana Ostrovičkih, koji postaju važnije naselje od same Ostrovice, a od 1735. i sjedište katoličke župe. Od 1828. prostor općine je u sastavu Šibenske biskupije.
U Domovinskom ratu, ovo područje su u rujnu 1991. okupirale srpske snage i potpuno razorile Lišane. Nakon oslobođenja, selo je obnovljeno i vratio se najveći dio izbjeglih Hrvata.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Ostatci srednjovjekovne tvrđave Ostrovica, posjed Bribirskih knezova [2]
- Svetište Svetog Nikole Tavelića u Lišanima [3][4]
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
- Osnovna škola "Ivan Goran Kovačić"
Kultura[uredi | uredi kôd]
- Kulturno umjetničko društvo "Lišane"
Šport[uredi | uredi kôd]
- Malonogometni klub "Lišane"
- Boćarski klub "Lišane"
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. kolovoza 2013. Pristupljeno 18. prosinca 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ http://sibenska-biskupija.hr/upe-i-samostani/skradinski-dekanat/107/260-liane[neaktivna poveznica]
- ↑ http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1611&Itemid=50
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Marin Buovac - Mirela Kalcina: Povijesno-kulturne i heraldičke odrednice Općine Lišane Ostrovičke / The Cultural-Historical and Heraldic Characteristics of the Community of Lišane Ostrovičke, Grb i zastava, Zagreb, br. 19, 2016., str. 35.
- Marin Buovac - Mirela Kalcina: Ostrovica u općini Lišane Ostrovičke: Lokalitet prvog grba Dalmacije / Hrvatske [Location of the Oldest Coat of Arms of Dalmatia / Croatia: Ostrovica in the Lišane Ostrovičke Community], Grb i zastava, Zagreb, br. 20, 2016., str. 29.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Lišane Ostrovičke koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||||
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |