Glas: razlika između inačica
m Pravopis i gramatika |
m Smatram da je taj dio nepotreban i loše napravljen |
||
| Redak 63: | Redak 63: | ||
|'''c''' |
|'''c''' |
||
|} |
|} |
||
== Popis glasova po jezicima == |
|||
# [[abipon jezik|abipon]] '''20''': p "t k q tS gF RF h m "n nj "l "rr j w i "e a "o i_ |
|||
# [[akawaio jezik|akawaio]] '''23''': p "t k b "d g "s "z m "n "rr j w i "e a "o u i_ "@ ai au Oi |
|||
# [[amahuaca jezik|amahuaca]] '''22''': p "t k tS 0D "s x m "n "r[ ? h I I~ a a~ uu uu~ "o "o~ j w |
|||
# [[amuesha jezik|amuesha]] '''26''': p pJ t k tsh t.sh tSh tSJh B s z. S x gF m mJ n nj lJ "r[ ? e a o j w |
|||
# [[andoke jezik|andoke]] '''26''': p tD k ? b dD tS dZ P h rD i i_ u "e "@ "o 3 a+ a_) i~ "e~ "@~ "o~ a+~ a_~ |
|||
# [[apinaye jezik|apinaye]] '''30''': p t k tS v "s Z mb ndj Ng r.[ ? i i~ e E E~ a a~ u u~ uu uu~ o o~ o( O ^ ^~ nd |
|||
# [[arabela jezik|arabela]] '''18''': p "t k "s S m "n "r j w h i "e a "o u au ai |
|||
# [[araukanski jezik|araukanski]] '''26''': p tD t t.0 k tS P 0D s m nD n nj N lD l lj 6. i E a u uu O j w |
|||
# [[ashluslay jezik|ashluslay]] '''28''': p p* "t "t* k k* ? f "s S x "ts "ts* tS tS* m "n w j i "e a a_ "o u "l hxlF klF |
|||
# [[bacairi jwzik|bacairi]] '''29''': p "t k b "d g h "s S "z Z m "n "rr "l j w i e E a @ o u i~ e~ a~ o~ u~ |
|||
# [[barasano jezik|barasano]] '''23''': p b t d k g s r[ h i i~ "e "e~ i_ i_~ a a~ u u~ o o~ j w |
|||
# [[bororo jezik|bororo (makro-ge)]] '''20''': p "t k b "d g tS dZ m "n "rr j w i i_ u "e "@ "o a |
|||
# [[bribri jezik|bribri]] '''27''': p b "t "d k g "s "z S "ts x tS m "n nj j w "rr i "e "e~ a a~ "o "o~ u u~ |
|||
# [[cacua jezik|cacua]] '''22''': p t k ? tS h m n N l w hw i E a o i_ i~ E~ a~ o~ @~ |
|||
# [[campa jezik|campa]] '''19''': p t t_ k ts tS B s S m n n_ r[ h i e a o j |
|||
# [[camsa jezik|camsa]] '''28''': p t k b d g ts tS t.s f x s S s. m n nj r[ l lj j w i "e a "o u i_ |
|||
# [[cayapa jezik|cayapa]] '''28''': p b t d t_ d_ k g ts tS P s S m n n_ N l l_ rr ? h i E U a_ j w |
|||
# [[cayuvava jezik|cayuvava]] '''33''': p t k b dD h B s S tS dZ m n n_ r[ j w i i_ u "o E O aa a i~ i_~ u~ "o~ E~ O~ aa~ a~ |
|||
# [[cofan jezik|cofan]] '''35''': p ph b "t "th "d c ch dj k kh g ? tS tSh dZ f B "s S z, gF h "rr m "n nj j gA w i E a "o i_ |
|||
# [[cubeo jezik|cubeo]] '''23''': p t k b d d_ tS B 6D x "l[ i i_ u "e "o a i~ i_~ u~ "e~ "o~ a~ |
|||
# [[cuna jezik|cuna]] '''21''': p "t k kW b "d g gW tS "s m "n "r[ "l j w i "e a "o u |
|||
# [[fulnio jezik|fulnio (iate)]] '''30''': p "t c k ? ph "th ch kh "ts "tsh djjF hh m "n "l lj i e E a O o u i~ e~ a~ o~ u~ cC |
|||
# [[guahibo jezik|guahibo]] '''29''': p b t d tDh k ts f v s x h m n r l j i "e a "o "@ i~ "e~ a~ "o~ u~ "@~ u |
|||
# [[guajiro jezik|guajiro]] '''26''': p "t k tS "s S m "n "l[ "r ? h i i~ E E~ e e~ a a~ u u~ O O~ j w |
|||
# [[guambiano jezik|guambiano]] '''24''': p t k kW ts tS t.s s S s. m n nj r[ l lj BA j i "e a "o u "@ |
|||
# [[Guarani jezik|guarani]] '''36''': p tD k kW tS f v 6D sD s x xW gF gFW m nD nj N NW lD lj r[ "rF ? i i~ e e~ i_ i_~ a a~ u u~ o o~ |
|||
# [[Guayaki jezik|guayaki (ache)]] '''21''': p "t k mb "nd Ng tS dZ B m "l[ i "e a "o i~ "e~ a~ "o~ u~ u |
|||
# [[hixkaryana jezik|hixkaryana]] '''23''': p t k b d d_ tS P h s S m n n_ l.[ j w uu u "e O aa r[ |
|||
# [[huambisa jezik|huambisa]] '''23''': p "t k "ts tS "s S x m "n n_ "r[ ? i i~ a a~ u u~ uu uu~ j w |
|||
# [[huaorani jezik|huaorani (auca)]] '''21''': p t k b d g m n nj N w i "e aa a "o i~ "e~ aa~ a~ "o~ |
|||
# [[huari jezik|huari]] '''32''': p "t k ? b "d g "ts tS "dz dZ f h "s Z m "n nj l.[ BA j i y i_ u "e "o a I~ u~ a~ S |
|||
# [[iranche jezik|iranche]] '''39''': p pW "t "tW k kJ ? b bW "d h "s S m mW "n "r[ "l j w hw i i_ u E O a i~ i_~ u~ E~ O~ a~ i_i ai Oi i_i~ ai~ Oi~ |
|||
# [[itonama jezik|itonama]] '''25''': p b "t "tJ "t' "d k k' tS tS' "s m "n "l "r[ ? h i "e i_ a u "o j w |
|||
#[[japreria jezik|japreria]] '''24''': p "t k ? tS b h S m "n l[ j i i_ u "e "o a i~ i_~ u~ "e~ "o~ a~ |
|||
#[[jaqaru jezik|jaqaru]] '''39''': p ph p' t th t' c ch c' k kh k' q qh q' ts tsh ts' t.s t.sh t.s' tS tSh tS' s S x m n nj N l lj r[ i a uu j w |
|||
#[[jebero jezik|jebero]] '''23''': p tD k ? k* cC s S m nD nj N r[ r[* l lj rA j w i a u @ |
|||
# [[južni nambikwara jezik|južni nambikwara]] '''43''': p p' ph t t' "th k k' kh kW kW' kWh ? b< "d< s s* h h* "n* l.[ j w i i~ i* "e "e~ a a~ a* "o "o~ "o* u u* i~* a~* "o~* l.[* n "e* "e~* |
|||
# [[kaingang jezik|kaingang]] '''27''': p t k ? mb nd nd_ Ng h S rr j w i e E a O o u i_ @ i~ E~ a~ o~ @~ |
|||
# [[karipski jezik|karipski]] '''22''': p b "t "d k g B "s m "n N r[ ? h i E 4 u uu O j w |
|||
# [[karipski (otočni) jezik|karipski otočni]] '''27''': p b "t "d k g tS f "s m "n "l "r[ h i i~ "e "e~ a a~ u u~ "o( "o(~ j w auu |
|||
# [[maxkali jezik|maxakali]] '''20''': p t k ? mb nd Ng tS ndZ h i "e a "o uu i~ "e~ a~ "o~ uu~ |
|||
# [[movima jezik|movima]] '''23''': p t k kW ? b< d< tS h B s. hlF m n r[ l j w i "e a "o u |
|||
# [[saija jezik|saija]] '''31''': p t k ? ph th kh b d g tS h s r[ r BA j i i_ I_ u e o a i~ i_~ I_~ u~ e~ o~ a~ |
|||
# [[siona jezik|siona]] '''30''': p tD k kW ? p* t.* k* s s* h hW tS m n j w i "e a "o u i_ i~ "e~ a~ "o~ u~ i_~ kW* |
|||
# [[ticuna jezik|ticuna]] '''29''': p b "t "d k g kW tS dZ f "s m "n nj N "r[ ? i i~ "e i_ i_~ a a~ u u~ "o "o~ w |
|||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
Inačica od 21. prosinca 2021. u 18:23
Ovo je glavno značenje pojma Glas. Za druga značenja pogledajte Glas (razdvojba).Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, to jest najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu. Glas je najmanji odsječak govora koji se može ponavljati ili zamjenjivati.
Glas je najmanja jezična jedinica kojom se može razlikovati značenje riječi. Znak kojim se glas bilježizove se slovo.
Glasovi se mogu podijeliti prema načinu tvorbe, prema mjestu tvorbe i prema zvučnosti
Dva su glasa različita ako se razlikuju za barem jedno opažajno obilježje. Tako je glas [n] u riječi Ana različit od glasa [ŋ] u riječi Anka. Prvi je glas po mjestu tvorbe nadzubni (alveolarni) a drugi mekonepčani (velarni).
Podjela glasova u hrvatskom
Samoglasnici
Samoglasnici, otvornici ili vokali u fonetskom su smislu glasovi koji se stvaraju bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
Samoglasnici su u standardnom hrvatskom jeziku u fonetskom smislu: [a], [e], [i], [o], [u] i dvoglas [ie] (ije).
U fonološkom smislu samoglasnici su slogotvorni glasovi.
U tom se smislu, osim gore navedenih samoglasnika, i slogotvorno [r̩] predstavlja kao samoglasnik u hrvatskom jeziku (primjeri su riječi crv, prst).
Suglasnici
Suglasnici, zatvornici ili konsonanti (u fonetskom smislu) glasovi su koji se stvaraju tako da je prolaz zračnoj struji potpuno ili djelomično zatvoren.
Suglasnici u hrvatskom jeziku jesu: [b], [ts] (c), [tʃ] (č), [tɕ] (ć), [d], [dʒ] (dž), [dʑ] (đ), [f], [g], [x] (h), [j], [k], [l], [ʎ] (lj), [m], [n], [ɲ] (nj), [p], [r], [s], [ʃ] (š), [t], [ʋ] (v), [z] i [ʒ] (ž).
Suglasnici se dijele po tvorbenom mjestu i načinu.
Suglasnici po tvorbenom mjestu:
- usnenici: b, p, m
- zubousnenici: v, f
- zubnici: c, z, s, d, t, n
- desnici: r, l
- nepčanici: j, lj, nj, đ, dž, š, č, ć, ž
- jedrenici: k, g, h
Suglasnici po tvorbenom načinu: zvonačnici (sonanti) i šumnici (konsonanti).
Šumnici se po zvučnosti dijele na zvučne i bezvučne:
| zvučni | b | d | g | z | ž | đ | dž | – | – | – |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| bezvučni | p | t | k | s | š | ć | č | f | h | c |
Literatura
- Stjepan Babić i sur.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Nakladni zavod, Zagreb, 1991. ISBN 86-407-0014-1
- Lugarić, Koharović: Hrvatski jezik - udžbenik za 8. razred osnovne škole
