Riječka nadbiskupija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 20. svibnja 2007. u 10:02

Riječka nadbiskupija dijeceza je Rimokatoličke Crkve sa sjedištem u Rijeci, a obuhvaća grad Rijeku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Ujedno je i sjedište Riječke metropolije kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i Porečko-pulska, Krčka i Gospićko-senjska biskupija.

Povijest

Tragovi kršćanstva u ovim krajevima vidljivi su još iz 3. i 4. stoljeća, a po nekim zapisima već u 5. stoljeću postoji biskupija u Senju, na južnom području bivše Riječko-senjske nadbiskupije. U srednjem vijeku ovo područje pripada vlasti akvilejskoga patrijarha. Kasnije je područje nadbiskupije podijeljeno između pulskog biskupa na zapadu i krbavskoga na istoku (od 1185. koji će se od 1460. nazivati modruškim biskupom. Nakon poraza u Krbavskoj bitci 1493. biskup se smješta u Novom Vinodolskom, a uskoro će se za Modrušku biskupiju početi brinuti Senjski biskupi. Konačno su 1630. te dvije biskupije sjedinjene pod nazivom Senjsko-modruška biskupija.

Ovo će područje, osobito u 16. stoljeću, postati jednim od središta glagoljskoga tiskarstva. Nakon Tridentiskog sabora pulski biskup nastojao je zabraniti glagoljsku službu u Rijeci, no tome se usprotivila općina grada Rijeke koja je 1593. zaprijetila da će prestati plaćati crkvenu destinu ukine li se glagoljska služba. 1739. glagoljsku službu potvrdio je i car Karlo VI., a tek je 1848. djelomično ukinuta.

Pod talijanskom okupacijom, 1925., osnovana je Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan Istre. Nakon Drugog svjetskog rata talijanski biskup i svećenici napuštaju Rijeku, a 1950. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio podrujčja biskupije.

27. srpnja 1969. ujedinjene su Senjsko-modruška i hrvatski dio Riječke biskupije, te je tako nastala Riječko-senjska nadbiskupija. Sjedište nove nadbiskupije i metropolije postala je Rijeka s katedralom sv. Vida.

Bulom od 25. svibnja 2000. godine Sveta Stolica odvojila je iz Riječko-senjska nadbiskupije područje na kojem je utemeljena Gospićko-senjska biskupija, a ostali dio nadbiskupije preimenovan je u Riječku nadbiskupiju.

Današnje stanje

Danas Riječka nadbiskupija obuhvaća površinu od 2.580 km², na kojem živi 266.818 stanovnika, od čega 213.854 katolika.

Zaštitnik je nadbiskupije, katedrale i grada Rijeke sveti Vid, a slavi se 15. lipnja, dok se posveta katedrale slavi 6. svibnja.

Na čelu nadbiskupije nalazi se nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić.

Vidi također

@@ Redak 16: / Redak 16: @@
 [[Biskupija Krk]]<br>
 [[Porečko-pulska biskupija]]<br> |
-službene stranice = [http://rijeka.hbk.hr Riječka nadbiskupija] |
+službene stranice = [http://www.rijeka-nadbiskupija.com Riječka nadbiskupija] |
 stanje od = 18. travnja 2006. |
 }}
+'''Riječka nadbiskupija''' [[dijeceza]] je [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]] sa sjedištem u [[Rijeci]], a obuhvaća grad Rijeku, [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar]]. Ujedno je i sjedište Riječke [[metropolija|metropolije]] kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i [[Porečko-pulska biskupija|Porečko-pulska]], [[Krčka biskupija|Krčka]] i [[Gospićko-senjska biskupija]].
-vidi [[Popis riječko-senjskih nadbiskupa]]
+==Povijest==
+Tragovi [[kršćanstvo|kršćanstva]] u ovim krajevima vidljivi su još iz [[3. stoljeće|3.]] i [[4. stoljeće|4. stoljeća]], a po nekim zapisima već u [[5. stoljeće|5. stoljeću]] postoji [[biskupija]] u [[Senj]]u, na južnom području bivše Riječko-senjske nadbiskupije. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] ovo područje pripada vlasti [[Akvileja|akvilejskoga]] [[patrijarh]]a. Kasnije je područje nadbiskupije podijeljeno između pulskog biskupa na zapadu i krbavskoga na istoku (od [[1185]]. koji će se od [[1460]]. nazivati [[modruš]]kim biskupom. Nakon poraza u [[Krbavska bitka|Krbavskoj bitci]] [[1493]]. biskup se smješta u [[Novi Vinodolski|Novom Vinodolskom]], a uskoro će se za Modrušku biskupiju početi brinuti Senjski biskupi. Konačno su [[1630]]. te dvije biskupije sjedinjene pod nazivom Senjsko-modruška biskupija.
+Ovo će područje, osobito u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], postati jednim od središta [[glagoljica|glagoljskoga]] tiskarstva. Nakon [[Tridentinski sabor|Tridentiskog sabora]] pulski biskup nastojao je zabraniti glagoljsku službu u Rijeci, no tome se usprotivila općina grada Rijeke koja je [[1593]]. zaprijetila da će prestati plaćati crkvenu destinu ukine li se glagoljska služba. [[1739]]. glagoljsku službu potvrdio je i car [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI.]], a tek je [[1848]]. djelomično ukinuta.
+Pod [[Italija|talijanskom]] okupacijom, [[1925]]., osnovana je Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan [[Istra|Istre]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] talijanski [[biskup]] i [[svećenik|svećenici]] napuštaju Rijeku, a [[1950]]. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio podrujčja biskupije.
+[[27. srpnja]] [[1969]]. ujedinjene su Senjsko-modruška i hrvatski dio Riječke biskupije, te je tako nastala Riječko-senjska nadbiskupija. Sjedište nove nadbiskupije i metropolije postala je Rijeka s katedralom sv. Vida.
+Bulom od [[25. svibnja]] [[2000]]. godine [[Sveta Stolica]] odvojila je iz Riječko-senjska nadbiskupije područje na kojem je utemeljena [[Gospićko-senjska biskupija]], a ostali dio nadbiskupije preimenovan je u Riječku nadbiskupiju.
+==Današnje stanje==
+Danas Riječka nadbiskupija obuhvaća površinu od 2.580 km<sup>2</sup>, na kojem živi 266.818 stanovnika, od čega 213.854 katolika.
+Zaštitnik je nadbiskupije, katedrale i grada Rijeke [[sveti Vid]], a slavi se [[15. lipnja]], dok se posveta katedrale slavi [[6. svibnja]].
+Na čelu nadbiskupije nalazi se nadbiskup i metropolit mons. dr. [[Ivan Devčić]].
+==Vidi također==
+*[[Popis riječko-senjskih nadbiskupa]]
+*[[Katolička upravna podjela Republike Hrvatske]]
 [[Kategorija:Katolička upravna podjela Republike Hrvatske]]