Neretvanska kneževina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 17. studenoga 2007. u 00:27

Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).

Zemljopisni položaj

Nalazila se između rijeka Cetine na zapadu i Neretve na istoku, a na moru je posjedovala i otoke Brač, Hvar, Korčulu i Mljet.

Zbog tih pomorskih posjeda, dobila je i naziv "Maronia", "Morska zemlja", odnosno, Primorje, Pomorje.

Stanovništvo

Stanovništvo je bilo nazvano po rijeci Neretvi, Neretljanima ili Neretvanima. U latinskim izvorima ih se naziva Narentani, a u grčkima Arentanoi.

Za razliku od susjednih krajeva, stanovnici Neretvanske kneževine su iz raznih razloga bili mnogo dulje zadržali, odnosno imali raširenu pogansku, nekršćansku vjeru, tako da su ovi Hrvati dobili ime "pogani", a zemlja "Poganska", lat. Pagania.

Povijest

Nakon doseljavanja Hrvata na Sredozemlje, na prostor rimske provincije Ilirika i susjednih provincija, isti su se teritorijalno i upravno organizirali u nekoliko država, koje se da podijeliti u dvije skupine: Bijela Hrvatska i Crvena Hrvatska. Potonja je bila podijeljena na nekoliko državica "sklavinija", kojima je vladao knez: Neretvanska kneževina, Zahumlje, Travunja i Duklja.

Ista je bila ustrajna i tvrda u međunarodnoj politici, suprotstavljajući se moćnim susjedima kao što su bili Mletci. Oslonac su imali u velikom pomorskom i ratnom umijeću svoje ratne mornarice. Zbog iste je mletački dužd Urso Patricijak u siječnju 880. bio prinuđen na obnovu savezništva sa Francima, sklopivši ugovor sa kraljem Karlom III. Debelim, sve u cilju borbe protiv Neretljana.

887. dolazi do legendarne bitke kod Makarske između Neretvana i Mlečana, predvođenih duždom Petrom Kandijanom. 18. rujna 887., nakon početnih uspjeha Mletaka, neretvanski Hrvati u žestokom protuudaru razbijaju mletačku plovu i postrojbe na kopnu, pri čemu pogiba mletački vođa. Ovoj datum se obilježeva kao Dan Hrvatske ratne mornarice, čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija.

Nakon te bitke, sve do pred 11. stoljeće, mletački napadi su utihnuli, a pored svega toga, Mlečani su morali plaćati svake godine danak Hrvatima.

Vanjske poveznice

Baćina Povijest Baćine
O bitci kod Makarske

Vidi još

Neretvani

@@ Redak 17: / Redak 17: @@
 Nakon doseljavanja Hrvata na Sredozemlje, na prostor rimske provincije Ilirika i susjednih provincija, isti su se teritorijalno i upravno organizirali u nekoliko država, koje se da podijeliti u dvije skupine: [[Bijela Hrvatska]] i [[Crvena Hrvatska]]. Potonja je bila podijeljena na nekoliko državica "sklavinija", kojima je vladao knez: Neretvanska kneževina, [[Zahumlje]], [[Travunja]] i [[Duklja]].
-Ista je bila ustrajna i tvrda u međunarodnoj politici, suprotstavljajući se moćnim susjedima kao što su bili [[Mletačka Republika|Mletci]]. Oslonac su imali u velikom pomoračkom i ratnom umijeću svoje ratne mornarice.
+Ista je bila ustrajna i tvrda u međunarodnoj politici, suprotstavljajući se moćnim susjedima kao što su bili [[Mletačka Republika|Mletci]]. Oslonac su imali u velikom pomorskom i ratnom umijeću svoje ratne mornarice.
 Zbog iste je mletački dužd [[Urso Patricijak]] u siječnju 880. bio prinuđen na obnovu savezništva sa [[Franci]]ma, sklopivši ugovor sa kraljem [[Karlo III. Debeli|Karlom III. Debelim]], sve u cilju borbe protiv Neretljana.
-[[887.]] dolazi do legendarne [[bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitke kod Makarske]] između Neretljana i Mlečana, predvođenih duždom [[Petar Kandijan|Petrom Kandijanom]]. [[18. rujna]] [[887.]], nakon početnih uspjeha Mletaka, neretvanski Hrvati u žestokom protuudaru razbijaju mletačku plovu i postrojbe na kopnu, pri čemu pogiba mletački vođa. Ovoj datum se obilježeva kao Dan [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]], čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija.
+[[887.]] dolazi do legendarne [[bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitke kod Makarske]] između Neretvana i Mlečana, predvođenih duždom [[Petar Kandijan|Petrom Kandijanom]]. [[18. rujna]] [[887.]], nakon početnih uspjeha Mletaka, neretvanski Hrvati u žestokom protuudaru razbijaju mletačku plovu i postrojbe na kopnu, pri čemu pogiba mletački vođa. Ovoj datum se obilježeva kao Dan [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]], čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija.
 Nakon te bitke, sve do pred [[11. stoljeće]], mletački napadi su utihnuli, a pored svega toga, Mlečani su morali plaćati svake godine danak Hrvatima.