Razgovor:Neretvanska kneževina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Neretvanska kneževina.
Rad na člancima

Kaže se "Neretvanac", neretvanska dolina, pa je i Neretvanska kneževina.
Jednom se već bilo govorilo da je oblik "neretljanski" bio došao od nekog ruskeg znanstvenika. Kubura 09:17, 20. rujan 2007. (CEST)

Za povijesnu Neretljansku kneževinu češći je ovaj oblik (primjerice Nada Klaić, Izvori za hrvatsku povijest do 1526., Zagreb 1972.) Je li to ruski ili ne, ne znam, ali to je tako. Ni Neretvanska nije krivo. --Flopy 09:19, 20. rujan 2007. (CEST)

Sad bih ti mora iskopat di sam naša argument "zašto ne Neretljanska"... Jesi li gleda noviju literaturu?
Uostalom, otipkaj na Googleu, pa usporedi rizultate. "neretvanska kneževina" (88) i "neretljanska kneževina" (4).
Ili još bolje.
Usporedi rizultate za "neretvanska" (1.040.000) i "neretljanska" (307).
Pa sad ti daj pridnost obliku koji zaostaje za više od milijun rizultata. Kubura 09:29, 20. rujan 2007. (CEST)

Ja dajem prednost knjigama pred internetom. Ponavljam nije ni "Neretvanska" krivo, ali u knjigama je još uvijek češće "Neretljanska". --Flopy 09:49, 24. rujan 2007. (CEST)
Ako dozvolite u vašu malu raspravu bi se ukratko, bez želje za nadmudrivanjem, uključio jedan Neretvanin (bolje nego Nertljanin), naime obojica ste u prvu, s tim da osobno mislim je Kubura bliže istini, argument sa internet pretraživačem je odličan iako ne i najznanstveniji, bar ne do nedavno, ali i internet je već odavno u mnogim stvarima postao puno pouzdaniji izvor od knjiga, koje su htio to netko priznati ili ne ipak subjektivni prikaz određenog autora (bez obzira na njegovo istraživanje), a najbolji dokaz tome je i Wikiedija. I da je još malo vratim na Neretvu, naime u hrvatskom jeziku postoji pravilo na nema pravila za pisanje imena gradova i svih njihovih izvedenica (u što bih ja uvrstio i ovaj slučaj, bez obzira što se ne radi o gradu), odnosno da se ona pišu kako ih pišu njihovi stanovnici, Metković, a vidim i Neretva, su posebno dobar primjer za to, naime vrlo rijetko sam u medijima, ali i u knjigama naišao na ispravan naziv Metkovac/Metkovka, uglavnom smo mi Metkovićani, Metkovčani, Metkovaljni, i ne znam kako sve ne, dakle rezime svega je da ljudi u Neretvi za sebe kažu da su Neretvani, i dalje od toga ne treba ići. (Nogometni klub iz Opuzena nije Neretljanac, niti je npr. veslački klub iz Metkovića Nertljanski gusar, koliko to god možda (?!) bilo knjiški ispravno! Neretv(lj)anski pozdrav--Jure Grm 11:52, 24. rujan 2007. (CEST)
Potpuno si u pravu Jure, primjera za krivo pisanje (a o izgovoru da i ne govorim - gotovo mi para uši) toponima ima kao u priči. Često mi se dogodi da nemam pojma kad na nekim novostima na radiju ili televiziji govore o nekom mjestu u mom kraju, jer spominju gužve na nekavim "Rupama" ili često vidim da živim "na" Rijeci (pa se pitam kojoj?). "Neretljani su slavensko (hrvatsko) pleme koji su u 7. stoljeću naselili područje od Neretve do Cetine i susjedne otoke, od 9. stoljeća organiziraju se u Neretvansku kneževinu (Paganiju), spominju se kao gusari koji pljačkaju mletačke lađe, u 11. stoljeću vezuju se uz Hrvatsku s kojom dolaze pod Arpadoviće." To stoji u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku. --Roberta F. 13:10, 24. rujan 2007. (CEST)

Dobro si citirala Roberta, taj rječnik baš imam kod kuće. Inače, današnji stanovnici na području Neretve su svakako Neretvani, ali za povijesno slavensko pleme češći je naziv Neretljani. --Flopy 08:57, 28. rujan 2007. (CEST)

A kneževina, Flopy ? --Jure Grm 14:47, 28. rujan 2007. (CEST)
Ako je za povijesno pleme češći naziv Neretljani onda je po toj logici i Neretljanska kneževina, pomalo mi je čudno zašto Rječnik kaže Neretljani, ali Neretvanska kneževina. No, naravno može i Neretvanska. --Flopy 10:16, 3. listopad 2007. (CEST)

Heh, tribaš usporedit i sa drugim izvorima. Nada Klaić je "zašarala" u nekoliko stvari. Triba znat koje su bile njene teze (prisilom ili možda...?), kada je riječ iz povijesne isprave "urborum" protumačila kao "srborum"). Kubura 10:33, 3. listopad 2007. (CEST)


Nije u pitanju "starohrvatska" država povezivanje Neretljana sa Hrvatima nema nikakvog osnova, Apslolotno su bili samostalni. Čak, šta više njihova etnička ili bolje rečeno plemeska pripadnost je prije srpska nego li hrvatska... Navodim najvjerodostojniji izvor, ako ne i jedini vjerodostojan izvor toga vremena.

Konstantin Porfirogenit De administrando imperio

Glava trideset i šesta O PAGANIMA KOJE SE TAKOĐER NAZIVA ARENTANII O ZEMLJI U KOJOJ SADA STANUJU


Zemlju u kojoj sada stanuju Pagani ranije su također posjedovali Romani koje je car Dioklecijan preselio iz Rima i naselio u Dalmaciji. Ovi isti Pagani su potomci nekrštenih Srba iz onog vremena u kojem je njihov poglavar zatražio zaštitu imperatora Heraklija. Ova je zemlja također bila podjarmljena od Avara te opustošena, a ponovno naseljena u vrijeme cara Heraklija. Nazvani su Pagani stoga što nisu prihvatili krštenje u vrijeme kad su svi Srbi primili krštenje. Naziv »pagani« na jeziku Slavena znači »nekršteni« ali na jeziku Romeja (Grka) njihova se zemlja naziva Arenta pa se i njih same naziva Arentani sa strane istih Romeja.

U Paganiji su naseljeni gradovi Mokron, Beroullia, Ostrok i Slavinetza. Uz to oni posjeduju i ove otoke: veliki otok Kourkra ili Kiker, na kojem postoji i grad, drugi veliki otok Meleta ili Malozeatai, kojega spominje sv. Luka u Djelima Apostolskim, pod imenom Meliten, na kojemu je zmija ugrizla Svetog Pavla za prst, a koju je on bacio u vatru, drugi veliki otok Phara, drugi veliki otok Bratzes. Tu postoje i drugi otoci koji nisu pod vlašću istih Pagana: otok Hoara, otok Les, otok Lastobon.

Vladimir V.

Hrvatska država?[uredi]

Zanima me kako Neretvanska kneževina može biti hrvatska država,kad Konstantin Porfirogenit ljepo kaže da Neretljani potiču od Srba?--Aleksa787 (razgovor) 14:57, 21. srpnja 2013. (CEST)

Konstantin Porfirogenet zvani pouzdani. Wikibizut.svg SpeedyGonsales 23:40, 21. srpnja 2013. (CEST)
Sad ti bolje znaš od njega?On je pouzdaniji od Popa Dukljanina.--Aleksa787 (razgovor) 08:52, 22. srpnja 2013. (CEST)

Bismarck je nazvao Slavene ženskom rasom, Marx je Hrvate nazvao natražnim narodom koji treba završiti u ropotarnici povijesti, zapadnjačka je literatura nazivala sve donedavno crnce i aboridžine nižom rasom, klasificirali su ih kao životinje.
Pop Dukljanin je domaći, bolje zna nego stranac. A ako voliš stranca, onda uzmi u obzir Nikefora Brijenija i Ivana Skilicu. Onog istog Ivana Skilicu kojem je Konstantin Jireček zlonamjerno prešutio dva navoda gdje spominje Hrvate u ovim krajevima. I još je Jireček drsko zamijenio riječ "Hrvati" riječju "Srbi" (djelo Istorija Srba). Kubura (razgovor) 04:22, 25. srpnja 2013. (CEST)