Prijeđi na sadržaj

Dunavska komisija

Izvor: Wikipedija

(njem.) Donaukommission
(fr.) Commission du Danube
(rus.) Дунайская Комиссия

Zemlje članice (tamnozeleno) i zemlje promatrači (svijetlozeleno) Dunavske komisije

Jezici njemački, francuski i ruski
Sjedište Budimpešta
Osnivanje Beogradska konferencija (1948.)

Dunavska komisija je međunarodna organizacija dunavskih zemalja za plovidbu i prijevoz Dunavom.

Cilj organizacije je slobodna plovidba Dunavom i štićenje interesa dunavskih zemalja, te stvaranje bližih gospodarskih i kulturnih veza zemalja članica s drugim zemljama. Svaka zemlja članica zadužena je za upravljanje vlastitim dijelom rijeke. Komisija je odgovorna za stvaranje tehničkog i pravnog okvira za plovidbu Dunavom.

Ova organizacije nije isto što i Međunarodna komisija za zaštitu Dunava koja je osnovana 1998. godine, i čiji je glavni cilj zaštita vode i okoliša Dunava.

Svaka zemlja ima jednog predstavnika u komisiji, između kojih se na mandat od tri godine izabiru predsjednik, potpredsjednik i tajnik.

Sjedište organizacije je od 1954. godine u Budimpešti u Mađarskoj. Službeni jezici su njemački, francuski i ruski.

Zemlje članice

[uredi | uredi kôd]

Zemlje članice Dunavske komisije su:

Zemlje promatračice

[uredi | uredi kôd]

Zemlje sa statusom promatrača u Dunavskoj komisiji su:

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prva Dunavska komisija je stvorena Pariškim mirovnim sporazumom koji je potpisan 30. ožujka 1856. godine, i kojim je okončan Krimski rat. Ova komisija je trajala do 1938. godine.

Današnja komisija je stvorena konferencijom u Beogradu koja je održana 18. kolovoza 1948. godine. Sporazum su potpisale Bugarska, Mađarska, Rumunjska, Čehoslovačka, Ukrajina, Sovjetski Savez i Jugoslavija, a stupio je na snagu 11. svibnja 1949. godine. Godine 1960. je u komisiju primljena i Austrija, a Njemačka je u komisiju ušla tek 1998. godine, pedeset godina nakon osnivanja. Njenom ranijem članstvu protivio se SSSR.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]