Stranka demokratske akcije

Izvor: Wikipedija
Stranka demokratske akcije
Predsjednik Bakir Izetbegović
Glavni tajnik Halid Genjac
Potpredsjednici Fadil Novalić
Edin Ramić
Muamer Zukić
Haris Zahiragić
Aida Obuća
Ramiz Salkić
Šerif Špago
Mirsad Zaimović
Mirsad Mujić
Predsjednik Glavnog odbora Safet Softić
Osnivač Alija Izetbegović
Osnovana 26. svibnja 1990.
Sjedište Mehmeda Spahe 14, Sarajevo
Država djelovanja Bosna i Hercegovina
Sestrinska stranka SDA Sandžaka
SDA Hrvatske
SDA Sjeverne Makedonije
SDA Kosova
Podmladak Asocijacija mladih SDA
Ideologija centralizam[1]
islamizam[2]
nacionalizam[3][4]
unitarizam
Politički položaj desni centar
Zastupnički dom BiH
8 / 42
Dom naroda BiH
2 / 15
Zastupnički dom FBiH
26 / 98
Dom naroda FBiH
15 / 80
Službene boje      zelena
Službena stranica

Stranka demokratske akcije (SDA) konzervativna politička stranka u Bosni i Hercegovini pučanske orijentacije. Osnovana je 26. svibnja 1990. u Sarajevu, a prvi predsjednik bio joj je Alija Izetbegović. S HDZ-om BiH i SDS-om bila je nositelj demokratskih promjena, ali i stranka koja je bila nositelj bošnjačke politike tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

SDA danas predstavlja najutjecajniju i najbrojniju političku stranku među Bošnjacima. Trenutačni predsjednik stranke je Bakir Izetbegović.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Stranku su 26. svibnja 1990. godine osnovali Alija Izetbegović, Muhamed Filipović i Adil Zulfikarpašić. Bila je prva nacionalna stranka Bošnjaka nakon što je 1945. godine zabranjeno višestranačje. Stranka je osnovana u Sarajevu,[5] a jedan od osnivača bio je i pjevač Safet Isović.

Nakon pada komunizma stranka je na prvim izborima u BiH postigla priličan uspjeh. Danas je među najjačim političkim strankama Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, a ima svoje ogranke u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji (Sandžak).

Alija Izetbegović za svog nasljednika na mjestu predsjednika stranke imenovao je Sulejmana Tihića 2001. S njegovim imenovanjem u stranci je počeo proces sekularizacije. Tihić, koji nije bio pripadnik islamističkog pokreta, našao se na udaru istih, koji su držali vodeća mjesta u stranci. Tihićevo imenovanje trebalo je označavati početak reformi i sekularizacije stranke, no to je umanjilo moć islamista u SDA.[6]

Podjele u stranci naročito su se izrazile tijekom procesa ustavnih reformi, u svibnju 2005., kada je trebao biti održan Kongres SDA. Islamisti su radili da umanje Tihićevu moć i da na čelo stranke izaberu Bakira Izetbegovića, sina Alije Izetbegovića. No, vremenom je Bakir odlučio ne natjecati se te je podržao Tihića. No islamisti na čelnim mjestima ostali su nezadovoljni umanjenim utjecajem te Tihićevim umjerenim stavom prema ustavnim reformama. Tihić je na Kongresu izjavio da od SDA želi napraviti multietičku stranku, te se udaljiti od nacionalističkih stranaka.[6]

Himna stranke[uredi | uredi kôd]

Ja sam sin tvoj[7]
U plavo Božije prijestolje
klicu zvuci s bogomolja
to su pjesme zemlje moje
gdje huče gore i šume polja.
Mila sura i žestoka,
Bosna na zemlji krvavoj,
čuvam te kao i dva oka,
ja sin sam tvoj, zemljo.
Tamo, na Uni zlatno zrnce,
a na Drini zora plava,
u Neretvi spava sunce,
niz ravnine se razlila Sava.
Krene li dušman ti na zide
u san starih mezarova,
udarit će na šehide,
što krv će liti za brda ova.
Mila sura i žestoka
Bosna na zemlji krvavoj
čuvam te kao i dva oka
ja sin sam tvoj, zemljo.

Uspjesi na izborima[uredi | uredi kôd]

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda[uredi | uredi kôd]

izbori kandidat broj glasova % ishod
1996. Alija Izetbegović 730 592 80,00% pobjednik
1998. 511 541 86.80% pobjednik
2002. Sulejman Tihić 192 661 37,29% pobjednik
2006. 153 683 27,53% drugoplasirani
2010. Bakir Izetbegović 162 831 34,86% pobjednik
2014. 247 235 32,87% pobjednik
2018. Šefik Džaferović 212 581 36.61% pobjednik

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. http://sda.ba/wp-content/uploads/2019/09/05-PROGRAMSKA-DEKLARACIJA-SDA-FINAL.pdf
  2. http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/erdogan-u-ankaru-pozvao-lidere-sda-i-sdp-tihi%C4%87-i-lagumd%C5%BEiju
  3. Sulejman Tihić: Realno je ukinuti kantone i Federaciju organizovati na dva nivoa (na bošnjačkom). Otisak, 13. ožujka 2013. Pristupljeno 26. ožujka 2014.
  4. Nema cijepanja BiH, nema federalizacije, novih entiteta ni novih podjela. Vijesti.ba, 1. ožujka 2014. Pristupljeno 26. ožujka 2014.
  5. (boš.) SDAArhivirana inačica izvorne stranice od 5. listopada 2010. (Wayback Machine) Povijest stranke
  6. a b Sebastián-Aparicio, 2014., str. 95.
  7. Svečana pjesmaArhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2013. (Wayback Machine). Stranka demokratske akcije. Preuzeto 12. listopada 2013. (na bošnjačkom)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]