Povijest Sjeverne Amerike
Povijest Sjeverne Amerike stvarana je tisućama godina, prastanovnici su razvijali različite napredne civilizacije i kulture koje su međusobno trgovale i ratovale u prostranim ravnicama i riječnim dolinama sjeveroameričkog kontinenta. Neki od tih naroda gradili su složene građevine i razvijali tehnike obrađivanja tla, drugi su neprestano selili u potrazi za hranom i zaklonom. No u kratkom periodu od samo 350 godina, europski doseljenici sve su ih uništili, osvojili sjeveroamerički kontinent od jedne do druge obale i osnovali dvije nezavisne države: Sjedinjene Američke i Kanadu.
Prastanovnici[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članci o temama: Naseljavanje Amerika, Prastanovnici Sjeverne Amerike, Sjevernoamerički Indijanci i Eskimi
Do prije 15.000 godina u Sjevernoj Americi vladalo je ledeno doba. Budući da je bilo zamrznuto toliko puno vode, morska razina spustila se za oko 90 m i nastao je kopneni most prema Aziji. Prije otvaranja Beringova prolaza, lovci i skupljači plodova iz Azije prešli su taj kopneni most za Sjevernu Ameriku.
Pueblo Bonito[uredi | uredi kôd]
Kada su prastanovnici Sjeverne Amerike krenuli prema jugu i prilagodili se novoj zemlji, započeli su graditi trajna naselja. Jedno od najimpresivnijih bio je Pueblo Bonito u području kanjona 'Chaco' u današnjem jugozapadnom dijelu Sjedinjenih Država. Sagradio ga je narod Anasazi koji je živio između 950. i 1300.g n. e. Na njegovu vrhuncu, više od 1200 stanovnika živjelo je u pueblu (veliko selu ograđenom zidinama od blata i opeke), obrađujući zemlju na vrhovima litica nad kanjonom. Nastambe u pueblu bile su građene jedna iznad druge u građevinu koja se na pojedinim mjestima dizala do četiri kata. Pueblo je bio najveće stambeno zdanje u Sjevernoj Americi sve do 19. stoljeća.
Hrana američkih starosjedilaca[uredi | uredi kôd]
Nizine i riječne doline davale su obilje hrane. Voća i povrća je bilo u izobilju; zemlja je vrvila bizonima i drugim životinjama, a rijeke su bile prepune riba.
- Bundeve
Buće, tikvice i ostale bundeve jele su se sviježe ili su se sušile za zimnicu.
- Kukuruz
Kukuruz se sušio i od njega se pripremala kaša ili se lagano prepečen jeo s medom, javorim šećerom ili mašću.
- Grah
Bogat proteinima i vitaminima, grah je bio glavni dio svakodnevne prehrane.
Narod Adena[uredi | uredi kôd]
Nosioci kulture Adena su živjeli uz rijeku Ohio između 10. stoljeća pr. n. e.. i 3. stoljeća n. e. Bili su lovci i sakupljači plodova, no uzgajali su i svoje kulture. Bili su prvi sjeveroamerički narod koji je podizao velike grobne humke. Narod je dobio ime po humku Adena nedaleko Chillichothe, Ohio.
Hopi[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: HopiHopi su bili zemljoradničko pleme i živjeli na američkom Jugozapadu i srodnici su Šošona, od kojih se razlikuju po tome što su imali tzv. pueblo kulturu.
Vremenska tablica[uredi | uredi kôd]
| Godine | Povijesna zbivanja |
|---|---|
| oko 20.000 pr. Kr. | Lovci - skupljači plodova prelaze kopneni most Beringova prolaza i u potrazi za hranom i zaklonom kreću prema jugu. |
| oko 9.000 g. pr. n. e. | Lovci - skupljači plodova počinju loviti bizone na Velikim ravnicama. |
| oko 5.000 g. pr. n. e. | Prvi zemljoradnici uzgajaju pšenicu i druge kulture na jugozapadu SAD-a. |
| 500 g. pr. n. e. | Hopi podižu grobne humke duž rijeke Mississippi i Ohio. |
| 700. | U jugozapadnom području podižu se prvi puebli. |
| oko 1000. | Vikinzi pristaju uz istočnu obalu. |
| 1497. | Giovanni Caboto ili poznatiji kao John Cabot, talijanski moreplovac u službi engleskih trgovaca, ugledao Newfoundland i zauzeo ga uime Engleske. |
| 1534. – 35. | Francuski moreplovac Jacques Cartier plovi uz rijeku St. Lawrence i uime Francuske zauzima Kanadu. |
Dolazak Europljana[uredi | uredi kôd]
Nakon otkrića prekoatlantskog kopna, mnogi Europljani plove prema zapadu. Francuzi plove u unutrašnjost uz rijeku St. Lawrence; Englezi pokušavaju oko sjeverne obale pronaći rutu prema Aziji; Španjolci iz svog carstva u Meksiku kreću prema sjeveru.
Hernando de Soto[uredi | uredi kôd]
Godine 1539. Hernando de Soto (1496-1542), španjolski namjesnik na Kubi, isplovljava u istraživanje i osvajanje Sjeverne Amerike. Pristaje uz obalu Floride i kreće prema sjeveru u potrazi za zlatom, srebrom i dragim kamenjem koje ne uspjeva pronaći. Godine 1541. bio je prvi europljanin koji je ugledao rijeku Mississippi, no umire prije povratka kući.
Francuska Kanada[uredi | uredi kôd]
Nakon putovanja francuskog moreplovca Jacquesa Cartiera uz rijeku St. Lawrence 1534-35. godine francuski doseljenici pokušavaju, ali ne uspijevaju osnovati koloniju u Montrealu 1541. godine. Tek je 1608. prvu francusku koloniju u Sjevernoj Americi uspješno osnovao Samuel de Champlain u Quebecu. Godine 1663. Quebec je postao glavnim gradom Nove Francuske, naziv tadašnjeg rastučeg francuskog carstva u Sjevernoj Americi.
Primamljivost Novog svijeta[uredi | uredi kôd]
Vjerski progoni i siromaštva kod kuće, primamljivosti istraživanja i osvajanja novih zemalja, bogastvo koje se može steći trgovinom krznom i drugom robom te nada da će se otkriti zlato ili srebro, navela je Europljane da se naseljavaju u području koje su nazivali >> Novi svijet <<. Sredinom 18. stoljeća na sjeveru i istoku bile su engleske, francuske, nizozemske i njemačke kolonije; Španjolci su naseljavali zapadnu obalu.
Vjerski progoni i istraživanje[uredi | uredi kôd]
Tijekom 17. i 18. stoljeća mnogi vjerski otpadnici bježali su pred vjerskim progonima u Europi da bi stvorili svoje nove vjerske zajednice u Novom svijetu. Puritanci, kvekeri, prezbiterijanci, katolici i drugi osnivali su kolonije gdje su mnogi u miru prakticizirali svoju vjeru. Godine 1682. francuski trgovac Robert Cavelier de La Salle (1643-77) plovio je niz Mississippi, a zemlju je po Luju XIV nazvao Louisiana. Nakon što je Louisiana 1803. pripala SAD-u, vlada je poslala Williama Clarka i Meriwethera Lewisa da je istraže.
Traperi[uredi | uredi kôd]
Američki starosjedioci bili su sretni što su mogli krzno divljih životinja, primjerice lisica, medvjeda, tuljana i dabrova, razmjenjivati s doseljenicima u zamjenu za vatreno oružje, bisere, pokrivače i alkohol. Engleski trgovci krznom osnovali su kompaniju Hudson's Bay za promet ovom unosnom robom. U Kanadi su francuski doseljenici također trgovali krznom iz gradova Montreal i Quebec. Otkrićem zlata u Kalifoniji 1848. započela je navala prospektora s druge strane kontinenta u potrazi za bogastvom. Da bi se mogli smjestiti novi doseljenici, nicali su novi gradovi poput San Francisca.
Cabot i Cartier[uredi | uredi kôd]
Dok su Španjolci i Portugalci istraživali i kolonizirali Srednju i Južnu Ameriku, Engleska i Francuska istraživali su Sjever. Talijanskog moreplovca Johna Cabota (oko 1450-oko 1499) unajmio je engleski kralj Henrik VII da pronađe novi put do Azije. Bio je prvi Europljanin koji je pristao uz obalu Sjeverne Amerike i uime Engleske zauzeo Newfoundland. Francuski moreplovac Jacques Cartier (1491-1557) plovio je uz rijeku St. Lawrence 1534-35. godine i posjetio dva huronska sela, kasnije nazvana Quebec i Montreal. Prema huronskom nazivu za selo, kanata, Francuzi su nazvali Kanadu.
Vremenska tablica[uredi | uredi kôd]
| Godine | Povijesna zbivanja |
|---|---|
| 1607. | U Jamestownu, Virginia, osnovana prva trajna europska kolonija u Sjevernoj Americi. |
| 1608. | Francuski moreplovac Samuel de Champlain istražuje Kanadu i osniva prvu francusku koloniju u Quebecu. |
| 1620. | Pilgrimi iz Engleske plove brodom Mayflower i osnivaju koloniju u Plymouthu, Massachsetts. |
| 1625. | Nizozemci osnivaju New Amsterdam (današnji New York). |
| 1739. | Rat za Jenkin's Ear: Španjolska i Britanija vode bitku za prevlast nad vodama oko Sjeverne Amerike i Kariba. |
| 1759. | Britanci osvajaju Quebec. |
| 1763. | Britanci preuzimaju svu vlast u francuskoj Kanadi. |
| 1776. | 13 britanskih kolonija na istočnoj obali proglašavaju nezavisnost. |
| 1803. | Kupovina Louisiane: SAD kupuje od Francuske veliko područje zemlje na srednjem zapadu. |
| 1867. | Ujedinjuju se britanske kolonije u Kanadi i stvaraju nezavisni Kanadski dominion. |
Vidi još[uredi | uredi kôd]