Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne

Izvor: Wikipedija
Naslovnica drugog izdanja iz 2004.

Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne pregledna je monografija hrvatskog književnog povjesničara i teoretičara književnosti Dubravka Jelčića objavljena 1997., te u drugom, znatno proširenom izdanju 2004. godine. Knjiga predstavlja povijest hrvatske književnosti od prvih tragova pismenosti do kraja 20. stoljeća. Nakon književnopovijesnih djela Ive Frangeša i Slobodana Prosperova Novaka, Jelčićeva knjiga jedan je od značajnijih suvremenih doprinosa u proučavanju povijesti hrvatske književnosti. Knjiga je napisana relativno jednostavnim, pripovjednim stilom prikladnim za približavanje teme općem čitateljstvu.[1]

Prema povjesničaru književnosti Vinku Brešiću pripada tipu književnopovijesnog pregleda svojstvenom “tisućljetnoj panorami sagledanoj iz točke konačno dovršenog procesa konstituiranja hrvatske nacije"[2] Osnovni princip pri pisanju ove monografije naznačen je već na prvoj stranici gdje ističe ulogu književnosti kao "najvjernijeg branitelja i autentičnog tumača hrvatske misli i svijesti"[3] Uz predstavljanje samonikle okrenutosti ka zapadnoeuropskoj književnosti, temeljna je odrednica pri vrednovanju hrvatske književnosti njezina državotvorna i ideološka funkcija, te se autor naročito kritički i polemički osvrće na pisce koji su imali "nacionalno neistančanu svijest" – među ostalima Ivana Mažuranića, Vladimira Nazora i Miroslava Krležu.[1]:str 435.

Sadržaj[uredi | uredi kôd]

Pregled hrvatske književnosti prikazan je kronološki u šest cjelina s poglavljima kako slijedi:

  • X.-XV. st. - Srednjovjekovna književnost
  • XV.- XVI. st - Humanizam i renesansa
  • XVI.-XVIII. st.- Protureformacija, Barok, Stilski pluralizam XVIII. stoljeća
  • XIX. st. − Hrvatski književni romantizam, Kasni romantizam, Rani predrealizam, Šenoino doba, Hrvatski književni realizam
  • XIX.-XX. st. - Prva moderna
  • XX. st.: Modernizam poslije moderne, Dominacija ekspresionizma, Moderni objektivizam i socijalna tendencioznost, Druga moderna, Plime i oseke policentrizma, Hrvatska književnost u susjednim zemljama, Postmoderna.


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Žužul, Ivana. 2012. Visković, Velimir (ur.). Povijest književnosti. Hrvatska književna enciklopedija. 3. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. str. 431–435.
  2. Citirano u: Meić, Perina. 2010. Čitanje povijesti književnosti. Naklada ALFA d.o.o.. Mostar.
  3. Jelčić, citirano u Žužul 2012.:str434.