Pravi kazuari

Izvor: Wikipedija
Casuarius
Veliki kazuar
Veliki kazuar
Raspon fosila: 5–0 Ma
rani pliocen – danas
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Struthioniformes
Porodica: Casuariidae
Rod: Casuarius
Brisson, 1760.
Vrste

Pravi kazuari (Casuarius) je rod velikih ptica neletačica koji je nastanjen u tropskim šumama Nove Gvineje sjeveroistočne Australije i obližnjih otoka.[1]

Veliki kazuar je treća živuća ptica po visini i težini, manji je samo od noja i emua.[2]

Ove ptice uglavnom se hrane voćem, ali su svežderi i hrane se još gljivama, beskralježnjacima i malim kralježnjacima.

Jako su sramežljivi, ali kada im netko ometa mir, mogu vrlo lako nanijeti ozbiljne ozljede djeci i psima.

Opis[uredi | uredi kôd]

O malom i šarenovratom kazuaru ne zna se baš toliko dobro kao o velikom kazuaru. Sve tri vrste kazuara su jako sramežljive ptice i kriju se duboko u šumi. Vješto nestaju prije nego ljudi saznaju da su tamo.

Ženke su veće i vedrije obojene. Obično su kazuari visoki 1.5-1.8 metara, iako neke ženke mogu dosegnuti visinu preko 2 metra.[3] Težina im je oko 70 kilograma.

Kazuari imaju tri nožna prsta na kojima se nalaze oštre kandže. Drugi prst nalik je bodežu i dug je oko 12.5 cm.[4] Mogu trčati i do 50 km/h kroz gustu šumu. Mogu skočiti i do visine od 1.5 m.[5] Jako su dobri plivači, mogu s lakoćom prijeći široke rijeke, ali i plivati u moru.[6]

Sve tri vrste na vrhu glave imaju meku i spužvastu "kacigu" nalik na rog, koja je duga do 18 cm.[7] Još nije potpuno dokazano za što služi, ali postoje različite teorije. Neki kažu da služi kao sekundarna spolna karakteristika, dok ih dosta smatra da služi za snalaženje u područjima obraslim grmljem, ali i kao oružje u sukobima za vlast.

Prosječan životni vijek kazuara u divljini je 40-50 godina.[8]

Ponašanje[uredi | uredi kôd]

Kazuari su osamljene ptice, osim za vrijeme udvaranja, polaganja jaja, a ponekad i u potrazi za hranom.[9] Mužjak oštro brani teritorij od oko 7 četvornih kilometara, dok se ženke gnijezde i na teritorijima drugih mužjaka.

Razmnožavanje[uredi | uredi kôd]

Sezona parenja počinje u svibnju ili lipnju. Ženka polaže 3-8 velikih, zelenih ili plavo-zelenih jaja na hrpu lišća.[10] Mjere jaja su oko 9-14 centimetara. Samo su nojeva i emuova jaja veća. Ženka ne vodi brigu o jajima, nego odlazi polagati još jaja na teritorijima drugih mužjaka. Mužjak inkubira jaja 50-52 dana.

Prehrana[uredi | uredi kôd]

Kazuari su uglavnom frugivorni, jedu najčešće voće, ali ipak hrane se i cvjetovima, gljivama, puževima, žabama, kukcima, pticama, ribama, štakorima i strvinama.

Do voćne hrane uglavnom dolaze kada plodovi padaju sa stabala. Idu dalje kada voća nestane. Voće gutaju cijelo, bez usitnjavanja, čak i jabuke i banane. Preko izmeta rasprostranjuju sjemenke.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Clements, J (2007)
  2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. kolovoza 2010. Pristupljeno 4. kolovoza 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2009. Pristupljeno 4. kolovoza 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 4. kolovoza 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  5. http://www.thewonderofbirds.com/cassowary/habits.htm
  6. Harmer, S. F. & Shipley, A. E. (1899)
  7. Davies, S. J. J. F. (2003)
  8. http://animals.jrank.org/pages/363/Cassowaries-Casuaridae-BEHAVIOR-REPRODUCTION.html
  9. http://www.servinghistory.com/topics/cassowaries::sub::Behavior
  10. http://wn.com/Human_Zoo

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Casuarius
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Casuarius
Wikivrste imaju podatke o taksonu Casuarius