Prijeđi na sadržaj

Predrag Finci

Izvor: Wikipedija
Predrag Finci
Predrag Finci
Zapadna filozofija
Filozofija 20. i 21. stoljeća
Rođenje 5. kolovoza 1946. (80 god.)
Sarajevo
Škola/tradicija kontinentalna filozofija, egzistencijalizam, fenomenologija
Glavni interesi estetika,ontologija
Utjecaji Platon, Pascal,Kant,Hegel, Dostojevski, Rilke,Heidegger, Adorno,Wittgenstein
Portal o životopisima

Predrag Finci (Sarajevo, 5. kolovoza 1946.) hrvatski je i bosanskohercegovački filozof, pisac i esejist. Radovi i stil Predraga Fincija prepoznatljivi su po svojoj kombinaciji erudicije, filozofskih i estetskih uvida i osobnog iskustva.[1] O njegovim je knjigama napisan veći broj članaka i recenzija u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.[2][3]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Predrag Finci je svoju karijeru započeo kao glumac u ulozi Gavrila Principa u filmu Sarajevski Atentat[4] Fadila Hadžića 1968. godine.[5] Nakon završetka dramskog studija posvećuje se studiju filozofije na Sveučilištu u Sarajevu i Sveučilištu u Parizu, a bio je i gostujući istraživač na Sveučilištu u Freiburgu. Magistrirao je 1977. i doktorirao 1981. godine. Bio je Dekan OOUR-a Filozofija Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1985./1986. i 1986./1987. i profesor estetike do 1993. godine kada tijekom rata u BiH seli u London, gdje nastavlja raditi kao slobodni pisac i gostujući istraživač na University Collegeu London do odlaska u mirovinu 2011. godine.

Djelo

[uredi | uredi kôd]

Knjige Predraga Fincija objavljene su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj te Srbiji, a 2012. godine objavljuje prvu knjigu na engleskom jeziku pod naslovom Applause, and then Silence („Aplauz, zatim muk”). Radi se o kratkoj zbirci filozofskih eseja o temama kao što su okvir slike, naslov, moto, posveta itd.[6] O istim temama prethodno je u širem obliku Finci pisao u svojoj knjizi "O nekim sporednim stvarima" objavljenoj 1990. godine.[7] Godine 2014. objavljuje još jednu zbirku eseja na engleskom jeziku: Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays („Zašto sam ubio Franju Ferdinanda i drugi eseji”).[8] To je zbirka eseja o različitim problemima, od terorizma (Sarajevski atentat) preko nekih kazališnih epifenomena pa do pitanja o prirodi pijanstva.[9]

Izdanja Antibarbarus u Zagrebu 2014. godine objavljuju Fincijevu Estetsku terminologiju.[10][11] Djelo se bavi pojmom umjetnosti i umjetničkog djela. Isti tekst izlazi 2016. godine u elektroničkom izdanju. Za razliku od Fincijevih drugih eletroničkih izdanja, to je djelo korigirano i dopunjeno te se zove "Estetička terminologija". Finci to objašnjava ovako: „kada se kaže estetičko onda je riječ o teorijskoj, filozofskoj disciplini, o mišljenju estetskog fenomena, a ne recimo o estetskoj kirurgiji ili estetskom aspektu problema, a kada se kaže estetsko riječ je o umjetničkom djelu i svojstvima tog djela. Pojmovi estetičko i estetsko pripadaju estetici (estetičkoj teoriji) kao filozofskoj disciplini i unutar nje imaju svoja specifična, jasno određena značenja“ (Finci, 2016: 349).[12]

Godine 2016. sarajevska Izdavačka kuća Art Rabic objavljuje knjigu Kratka, a tužna povijest uma u kojoj je glavna tema koncept uma i umnog bića.[13]

U knjizi Elektronička špilja koja je izašla 2017. godine u izdanju sarajevske kuće Art Rabic, Predrag Finci promišlja temu medija te razmatra njihov značaj, utjecaj, posljedice koje vrše na čovjekov život.[14] Postavlja važno etičko i političko pitanje današnjice "Koliko pristajem na manipuliranje medijima, i koliko sam pridonosim njihovoj zloupotrebi?"[15] Izdanja Antibarbarus iz Zagreba iste 2017. godine objavljuju Fincijevu knjigu "Koristi filozofije".[16]

Godine 2018. u izdanju izdavačke kuće Factum izdavaštvo iz Beograda objavljena je dvadeseta knjiga Predraga Fincija pod naslovom Ukratko. Knjiga se dodiruje svih ključnih egzistencijalnih pitanja, od pitanja porijekla i nastajanja preko kazivanja o prijateljstvu i  ljubavi, do pitanja rata, umiranja i ništavila.[17] Art Rabic iz Sarajeva iste 2018. godine objavljuje Fincijevu knjigu "O književnosti i piscima".[18] Knjiga je uvelike pozitivno ocijenjena.[19][20]

Nešto kraći prijevod na talijanski jezik Fincijeve knjige Tekst o tuđini (Zagreb, 2007) objavljen je pod nazivom Il popolo del diluvio u izdanju talijanske izdavačke kuće Bottega Errante Edizioni iste 2018. godine.[21][22][23]

Godine 2019. Factum izdavaštvo objavljuje knjigu Misterij, iza svega.U ovoj knjizi Predrag Finci piše o misticizmu u umjetnosti, o mističkom iskustvu, te o filozofskim razmatranjima misticizma i o tome što je misterij u filozofiji.[24][25]

Iste 2019. godine sarajevska izdavačka kuća Art Rabic objavljuje Fincijevu knjigu Zapisi veselog filozofa (s likovnim komentarima Amele Hadžimejlić). Ovo je kratka povijest filozofije, ispričana kroz niz anegdota i šala, a rezultat je dva različita nastojanja: Predraga Fincija kao autora teksta i grafičarke i likovne umjetnice Amele Hadžimejlić.[26]

Predrag Finci, rad Amele Hadžimejlić. Korice knjige.

Godine 2020. Finci objavljuje Prvo, bitno[27] u suradnji Factuma (Beograd) i Jesenski i Turk (Zagreb). Finci piše da je u knjizi riječi o autorovom doživljaju prvih filozofa, koji su usmjerili našu misaonu tradiciju i do danas u njoj imaju utjecaja.[28][29]

Godine 2021. u izdanju Frakture objavljena je Fincijeva knjiga Sve dok,[30] zbirka ispovjednih eseja koja donosi “kronologiju” Fincijevog života kao filozofa i umjetnika,[31] koja je također pozitivno ocijenjena.[32]

Godine 2022. Finci objavljuje Emigrantsku slikovnicu u izdanju Factum izdavaštva (Beograd) i Jesenski i Turk (Zagreb). Emigrantska slikovnica je niz proznih opisa, kratkih eseja i poetskih zapisa. Iste 2022. godine u izdanju TIM press (Zagreb) izašla je knjiga U unutarnjem, istina. Knjiga je zbirka filozofsko-antropoloških eseja o problemu subjekta i temeljnim pitanjima njegovog unutarnjeg života.[33] Također 2022. godine objavljeni su Fincijevi dnevnički zapisi Prošle godine u Barnetu u izdanju Buybooka iz Sarajeva[34] te talijansko izdanje Fincijeve knjige O kolodvoru i putniku pod imenom La stazione e il viaggiatore.[35]

Godine 2023. izdavačka kuća Art Rabic objavila je Fincijevu knjigu Gnome, koja je sklopljena od niza proznih i poetskih zapisa, aforizama, epitafa i izreka. Finci ju opisuje kao „niz kratkih poruka, u kojima sam svoje okupio, svoje rekao i u svijet s dobrim namjerama odaslao.”[36]

Godine 2024. Buybook objavljuje Fincijevu zbirku Filozofske priče za koje autor kaže da su "različite priče, duge i kratke, neke vesele, neke teške, lagane i ozbiljne, neke jednostavne, neke složene, često međusobno nepovezane, kako mi koja dođe, jedna drugu sustiže, kao što to bude u razgovorima prijatelja koje vežu zajedničke teme i interesi, a svaki bi da svoje kaže, svaki žuri svoju priču da ispriča, jedna priča drugu sustiže" [37].

Abecedarij bivšeg Sarajeva: sentimentalni uvod u estetiku (2025.) je, prema autorovim riječima, knjiga o mnogim znanim i neznanim ljudima koji su na različite načine stvarali i doprinosili razvoju kulture, a posebno umjetničkog života u Sarajevu i BiH, ali i u drugim sredinama.[38]

Fincijeva knjiga O kolodvoru i putniku je 2019. godine prevedena i objavljena na hebrejskom pod nazivom »על בית־הנתיבות והנוסע« u izdanju Carmel Publishing, Jeruzalem[39] dok je zbirka eseja Ukratko  »בקיצור« također prevedena na hebrejski jezik i objavljena 2023. godine[40]

Godine 2025. u izdanju Filozofskih istraživanja, izlazi knjiga Predraga Fincija Estetsko u promijenjenom svijetu. U njoj Finci diskutira i pravi neku vrstu rezimea svojih estetičkih stajališta, o kojima je pisao u ranije objavljenim knjigama, esejima i raspravama o estetskom i estetici.[41]

Godine 2026. u izdanju TIM pressa, izlazi Fincijeva knjiga Putovanja duše. Putovanja duše žanrovski je raznolika knjiga oblikovana kao kolaž dnevničkih zapisa, poezije, pjesama u prozi i filozofsko-antropoloških promišljanja, povezanih jedinstvenim motivom: introspekcijom i povratkom u vlastito ja, u dušu. [42]

Predrag Finci je član Exile Writers Ink u Londonu, Društva pisaca BiH i član-osnivač P.E.N.-a BiH. Član je Hrvatskog filozofskog društva. Dobitnik je Nagrade izdavača "Svjetlost" za zbirku eseja "Govori prepiski" 1980. godine i Nagrade izdavača "Veselin Masleša" za esej 1986. godine. Godine 2011. dobio je Nagradu za znanost na 23. Međunarodnom sajmu knjige u Sarajevu za knjigu “Imaginacija ” u izdanju Antibarbarusa, Zagreb.[43]

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]

Objavljeno u Bosni i Hercegovini:

  • Govor prepiski, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
  • Umjetnost i iskustvo egzistencije, Svjetlost, Sarajevo, 1986.
  • Ishodište pitanja, Glas, Banja Luka, 1987. OCLC 23869495
  • O nekim sporednim stvarima, Veselin Maslesa, Sarajevo, 1990.ISBN 9788621004249
  • Sarajevski zapisi: Sentimentalni uvod u estetiku i Pravo, stranputicom, Buybook, Sarajevo, 2004. ISBN 9789958630323
  • Poetozofski eseji, Medjunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004. ISBN 9789958480430
  • O kolodvoru i putniku, Motrišta, Mostar 2013. ISSN 1512-5475; IK Rabic, Sarajevo 2015, ISBN 978-9958-33-101-5 Prevedena i objavljena na ivritu (hebrejskom) u izdanju Carmelph.co.il, 2019 ISBN 9789655409055 Prevedena i objavljena na talijanskom jeziku u izdanju Ass. Culturale Il Foglio, 2022 ISBN 9788876068966
  • Kratka, a tužna povijest uma, IKB Rabic, Sarajevo, 2016. ISBN 9789926428037 COBIS: BH-ID 22956550
  • Elektronička špilja, Art Rabic, Sarajevo, 2017. ISBN 9789926428211 COBISS: BH-ID 23983110
  • O književnosti i piscima, Art Rabic, 2018. ISBN 978-9926-428-50-1 COBISS: BiH-ID-26539782
  • Zapisi veselog filozofa (slikovni zapisi u knjizi: Amela Hadžimejlić), Art Rabic, Sarajevo 2019. ISBN 978-9926-428-64-8
  • Prošle godine u Barnetu (dnevnički zapisi), Buybook, Sarajevo 2022. ISBN 978-9958-306-74-7
  • Gnome, Art Rabic, Sarajevo, 2023. ISBN 978-9926-503-33-8
  • Filozofske priče, Buybook, 2024. ISBN 978-9926-310-94-3
  • Abecedarij bivšeg Sarajeva: sentimentalni uvod u estetiku, Buybook, Sarajevo i Zagreb 2025. ISBN 978-9926-31-173-5


Objavljeno u Hrvatskoj:

  • Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. ISBN 9532490000
  • Priroda umjetnosti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. ISBN 9789532490121
  • Tekst o tuđini, ilustrirao Mersad Berber, Demetra, Zagreb, 2007.ISBN 953-225-088-3 OCLC 444656056 Prevedeno i objavljeno na talijanskom jeziku pod nazivom "Il popolo del diluvio", Bottega Errante Edizioni, 2018.,ISBN 9788899368272
  • Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika, Demetra, Zagreb, 2008. ISBN 9789532250916
  • Imaginacija, Zagreb, Izdanja Antibarbarus, 2009. ISBN 9789532490916
  • Osobno kao tekst, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2011. ISBN 9789532491081
  • Čitatelj Hegelove estetike, Naklada Breza, Zagreb, 2014. ISBN 9789537036867
  • Estetska terminologija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2014. ISBN 9789532491418
  • Korist filozofije, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2017. ISBN 9789532491760
  • Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti. Hrvatsko filozofsko društvo, Biblioteka Filozofska istraživanja, Zagreb 2019. ISBN 9789531642040
  • Prvo, bitno, U suradanji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2020. ISBN 9788680254388
  • Sve dok, Fraktura, Zaprešić, 2021. ISBN 978-953358317-4
  • Emigrantska slikovnica, U suradnji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2022. ISBN 9788680254494
  • U unutarnjem, istina, TIM press, Zagreb 2022., ISBN 9789533690094
  • Filozofske priče, Buybook, 2024., ISBN 978-9926-310-94-3
  • Abecedarij bivšeg Sarajeva: sentimentalni uvod u estetiku, Buybook, Sarajevo i Zagreb 2025.ISBN 978992631173-5
  • Estetsko u promijenjenom svijetu, Filozofska istraživanja, Zagreb, 2025 ISBN 9789531642231
  • Putovanja duše, TIM press, Zagreb, 2026


Objavljeno u Srbiji:

  • Ukratko, Factum Izdavaštvo, Beograd, 2018. ISBN 9788680254128 ; Beograd 2020 ISNB 9788680254333
  • Misterij, iza svega, Factum izdavaštvo, Beograd, 2019. ISBN 9788680254197
  • Prvo, bitno, U suradnji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2020. ISBN 9788680254388
  • Emigrantska slikovnica, U suradnji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2022. ISBN 9788680254494

Objavljeno na engleskom jeziku:

  • Applause, and then Silence, with Introduction by Moris Farhi, Style Writers Now, 2012. ISBN 9781476487908
  • Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays, with Introduction by Cathi Unsworth, Style Writers Now, 2014. ISBN 9781310175367

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ http://makabijada.com/finci.htm (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  2. ↑ http://elmundosefarad.wikidot.com/muharem-bazdulj-lirika-itake (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  3. ↑ http://elmundosefarad.wikidot.com/u-traganju-za-iskazom-neiskazivoga (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  4. ↑ http://www.imdb.com/title/tt0063545/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  5. ↑ http://www.bbc.co.uk/programmes/b047wshs (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  6. ↑ http://www.goodreads.com/book/show/21071483-applause-and-then-silence (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  7. ↑ https://novinar.me/2015/03/08/predrag-finci-od-sarajeva-do-londona-za-bosnu-i-hercegovinu/  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. siječnja 2017. (Wayback Machine) (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  8. ↑ https://www.smashwords.com/books/view/208856 (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  9. ↑ https://www.smashwords.com/interview/predragfinci (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  10. ↑ http://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/sto-je-uopce-umjetnost-odgovor-je-potrazio-predrag-finci-filozof-sarajevske-skole-s-londonskom-adresom/303589/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  11. ↑ http://hrcak.srce.hr/165875 (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  12. ↑ https://radiogornjigrad.wordpress.com/2016/11/26/josip-cmrecnjak-kartografija-estetickih-termina-osvrt-na-knjigu-esteticka-terminologija-predraga-fincija/  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. siječnja 2017. (Wayback Machine) (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  13. ↑ http://penbih.ba/wp/2016/05/predrag-finci-kratka-tuzna-povijest-uma/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  14. ↑ http://www.lupiga.com/intervjui/intervju-predrag-finci-zivimo-u-tuznom-dobu-prezivljavanja-borbe-za-opstanak-a-bez-novih-ideja</ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  15. ↑ https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/07/04/o-knjizi-elektronicka-spilja-predraga-fincija  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. kolovoza 2017. (Wayback Machine) (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  16. ↑ https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/kakve-koristi-od-filozofije-profesor-filozofije-koji-je-docekao-mirovinu-u-londonu-pita-se-pitanje-svih-pitanja/6573807/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  17. ↑ http://penbih.ba/2018/03/ukratko-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  18. ↑ http://penbih.ba/2018/11/o-knjizevnosti-piscima-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  19. ↑ https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/https://www.jergovic.com/ajfelov-most/dzaba-ti-misao-ako-je-samo-tvoja/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  20. ↑ https://www.jergovic.com/ajfelov-most/fincijev-uvod-u-lektiru/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  21. ↑ https://convenzionali.wordpress.com/2018/09/13/il-popolo-del-diluvio/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  22. ↑ https://www.lalettricegeniale.it/il-popolo-del-diluvio-predrag-finci/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  23. ↑ https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjiga-narod-potopa-predraga-fincija-izmedu-sjecanja-na-atlantidu-i-teznje-ka-utopiji-398110 (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  24. ↑ http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega/http://penbih.ba/2019/07/predstavljanje-nove-knjige-predraga-fincija-misterij-iza-svega (pristupljeno 17. veljače 2021.)/
  25. ↑ User, Super. Prikaz knjige Predraga Fincija MISTERIJ, IZA SVEGA. www.centar-fm.org. Pristupljeno 27. ožujka 2024.
  26. ↑ http://penbih.ba/2019/07/predrag-finci-zapis-veselog-filozofa/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  27. ↑ Magazin, X. X. Z. U ratu je sve bilo ugroženo - XXZ Portal. www.xxzmagazin.com (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 9. veljače 2021. Pristupljeno 17. veljače 2021.
  28. ↑ http://penbih.ba/en/2021/02/prvo-bitno-nova-knjiga-predraga-fincija/ (pristupljeno 17. veljače 2021.)
  29. ↑ Lupiga. „PRVO, BITNO“: Knjiga koju svaka generacija piše na svoj način. Lupiga. Pristupljeno 27. ožujka 2024.
  30. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. srpnja 2021. Pristupljeno 23. srpnja 2021.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  31. ↑ https://magazin.fraktura.hr/hr/predrag-finci-sve-dok
  32. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. svibnja 2021. Pristupljeno 4. svibnja 2021.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  33. ↑ https://filozofskimag.blogspot.com/2022/10/hrvoje-juric-avantura-citanja-i-pisanja.html
  34. ↑ Jergović: Kad Tom Waits pjeva glasom od pijanstva izbezumljenog Dace Džamonje. express.24sata.hr. Pristupljeno 27. ožujka 2024.
  35. ↑ https://www.mondadoristore.it/La-stazione-e-il-viaggiatore-Predrag-Finci/eai978887606896/
  36. ↑ https://penbih.ba/2023/11/predrag-finci-gnome/
  37. ↑ O Flozofskim pričama Predraga Fincija. 27. rujna 2024. Pristupljeno 20. lipnja 2025.
  38. ↑ Nova knjiga Predraga Fincija: Abecedarij bivšeg Sarajeva. 9. lipnja 2025. Pristupljeno 20. lipnja 2025.
  39. ↑ על בית־הנתיבות והנוסע. כרמל ספרים (hebrejski). Pristupljeno 27. ožujka 2024.
  40. ↑ בקיצור. כרמל ספרים (hebrejski). Pristupljeno 27. ožujka 2024.
  41. ↑ Estetsko u promijenjenom svijetu. Pristupljeno 27. listopada 2025.
  42. ↑ https://www.tim-press.hr/hr/knjige/putovanja-duse/
  43. ↑ https://www.klix.ba/magazin/kultura/dodijeljene-nagrade-najboljima-kriza-umanjila-promet/110425044 (pristupljeno 17. veljače 2021.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predrag_Finci&oldid=7585739"