Prijeđi na sadržaj

Milenko Krešić

Izvor: Wikipedija
Velečasni
Milenko Krešić
CrkvaKatolička Crkva
BiskupijaTrebinjsko-mrkanska
Redovi
Ređenje29. lipnja 1997.
zareditelj Ratko Perić
Osobni detalji
Rođen23. studenoga 1971.
Čapljina
NacionalnostHrvat

Milenko Krešić (Čapljina, 23. studenoga 1971.), hrvatski katolički svećenik i povjesničar.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je 1971. godine. U Hutovu završava osnovnu školu te Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Filozofsko-teološki studij završio je na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu. Diplomirao je na temu „Mons. Stjepan Batinović, župnik, pisac i izdavač”. Za svećenika Trebinjsko-mrkanske biskupije zaređen je u Trebinju 29. lipnja 1997. godine.

Bio je župni vikar u katedralnoj crkvi Marije Majke Crkve u Mostaru i u Studencima (1998.–2002.). Licencijat iz teologije, smjer povijest Crkve, postigao je u lipnju 2004. godine na Papinskom sveučilištu Svetog Križa u Rimu, obranivši licencijatski rad „Odnosi Katoličke Crkve i Nezavisne Države Hrvatske (1941. – 1945.)”.

Nakon toga se vraća u BiH i predaje na Teološkom institutu u Mostaru. Deset je godina predavao predmete Uvod u misterij Krista i povijest spasenja, Kršćanska arheologija, Povijest Crkve u Hrvata, Biblijska arheologija i Metodologija znanstvenog rada. Službovao je kao župni vikar u Aladinićima (2004.–2009.). U isto vrijeme upisao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorski studij i doktorirao na temu „Odnosi katolika jugoistočne Hercegovine s muslimanima i pravoslavnima u vrijeme osmanske vladavine: Od osmanskog zauzeća do Bečkog kongresa (1482. – 1815.)”.

Od rujna 2009. je župni upravitelj katedralne župe Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju te od studenoga 2013. dekan Trebinjskog dekanata. Na tim službama ostaje do 2015. godine.[1] Na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Sarajevu imenovan je za profesora potkraj veljače 2015. te izabran u zvanje docenta na katedri Crkvene povijesti Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu. Od 2019. godine obnašao je službu duhovnika u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu do 2023. godine kada je razriješen te službe.[2] Početkom srpnja 2024. godine imenovan je župnikom župe Rođenja BDM u Pologu i upraviteljem župe Presvetog Imena Isusova Mostarski Gradac, kao i ravnateljem izdavačke kuće „Crkva na kamenu“ i glavnim urednikom mjesečnika „Crkva na kamenu“.[3]

Spisateljska djelatnost

[uredi | uredi kôd]

Autorske knjige

  • Crkva i država u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941. – 1945.)” (Mostar, 2006.) [prevedena na talijanski „La Chiesa e lo Stato in Croazia (1941-1945)”] (Ancona, 2006.)
  • Don Vidoje Maslać i Trebinjsko-mrkanska biskupija 1795. – 1862.” (Trebinje, 2012.)
  • Vrijeme lomova: Katolici jugoistočne Hercegovine od 10. do početka 17. stoljeća” (Sarajevo – Zagreb, 2017.)
  • Nadbiskup Stadler i financije: gradnje, nekretnine i poslovi” (Sarajevo – Zagreb, 2021.)
  • Il servo di Dio Josip Stadler, primo arcivescovo di Vrhbosna” (Sarajevo: Katolički bogoslovni fakultet 2023.)

Urednik knjiga

  • 300 godina župe Dubrave” (Alidinići, 2006.)
  • Jakov Markijski i njegovo djelovanje u Bosni. Radovi s međunarodnog simpozija o sv. Jakovu Markijskom održanom u Deževicama 19. i 20. rujna 2015.”, (Sarajevo – Deževice, 2016.)
  • Trebinjsko-mrkanska biskupija u vrijeme posljednjega vlastitog biskupa Nikole Ferića (1792.-1819.) i nakon njega” (Mostar, 2020.)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Službeni vjesnik biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske (PDF). Službeni vjesnik biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske. Biskupski ordinarijat Mostar. Mostar. (1): 25. 2015.
  2. Imenovanja i razrješenja u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. www.vrhbosanska-nadbiskupija.org. Pristupljeno 25. kolovoza 2025.
  3. Nove pastoralne službe svećenika u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji – Biskupija Mostar. Pristupljeno 25. kolovoza 2025.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Novinski članci

[uredi | uredi kôd]

Mrežna sjedišta

[uredi | uredi kôd]