Prosvjedi u Rumunjskoj 2017.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Prosvjedi u Rumunjskoj 2017.
Protest against corruption - Bucharest 2017 - Piata Romana.jpg
Prosvjedi na Rumunjskom trgu u Bukureštu.
Vrijeme 18. siječnja 2017. - 5. ožujka (1. val)
3. svibnja (2. val)
Lokacija brojni gradovi u Rumunjskoj i rumunjsko iseljeništvo u Melbourneu, Beču, Perthu, Sydneyu, Bruxellesu, Pragu, Kopenhagenu, Parizu, Berlinu, Budimpešti, Dublinu, Rimu, Luxembourgu, Amsterdamu i drugdje
Ishod Povlačenje Florina Iordacha s mjesta ministra pravosuđa (9. veljače)
Casus belli Vladin nacrt zakona o dekriminalizaciji zlouporabe položaja koji stvara štetu manju od 47 500 dolara i pomilovanja zatvorenika s kaznama manjim od 5 godina.
Sukobljeni
rumunjski državljani i iseljeništvo, oporbene stranke i građanske udruge Sorin Grindeanu i njegova Vlada
Posljedice
5 ozljeđenih
79 uhićenih
2 ranjena policajca[1]

Prosvjedi u Rumunjskoj 2017. naziv je za masovne prosvjede građana u Rumunjskoj i njezinom iseljeništvu u Europi, Sjedinjenim Državama, Kanadi i Australiji usmjerenih protiv socijaldemokratske vlade na čelu sa Sorinom Grindeanuom, koja je 18. siječnja 2017. objavila prijedlog zakona o dekriminalizaciji zlouporabe položaja koji stvara štetu manju od 47.500 dolara i pomilovanja zatvorenika s kaznama manjim od 5 godina te prepolovljavanja kazne zatvorenicima s navršenih 60 godina života, onima s terminalnim bolestima ili djecom za koju trebaju skrbiti, nevezano za njihove zločine.[2]

Osim građana koji su izašli na ulice, vladin nacrt zakona kritizirali su i predsjednik Klaus Iohannis, glavni tužitelj, vrhovni sud, glavni antikorupcijski tužitelj i čelnik uprave za borbu protiv organiziranog kriminala i rumunjski diplomati diljem svijeta. Kritičari zakona žalili su se i na nedostatk transparentnosti i vladina načina ophođenja prema kojem su se zakoni donosili proglasima i nacrtima, a ne nakon javnih rasprava u parlamentu.[3]

Istoga dana kada je vlada donijela kontroverznu odluku na ulicama Bukurešta izašlo je 5.000 građana. U sljedeća četiri dana, poput domino efekta, u više rumunjskih gradova na ulice je izašlo još 30.000 ljudi. No, nakon što je vlada, unatoč pritiscima pravosudnih tijela i predsjednika, odbila provesti javnu raspravu u nacrtu zakona, do 29. siječnja na ulicama najvećih rumunjskih gradova i ispred rumunjskih veleposlanstava u europskim gradovima prosvjedovalo je preko 90.000 ljudi, čime su ovi prosvjedi imali najveće razmjere od Rumunjske revolucije 1989. i pada Nicolaea Ceaușescua.[4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. S. T., Žene prisustvovale prosvjedu u palači Cotroceni, dvojica policajaca završila na hitnoj(rum.), Radio Antena 3, www.antena3.ro, 9. veljače 2017. (pristupljeno 20. veljače 2017.)
  2. HINA, Tisuće Rumunja na protuvladinim prosvjedima zbog dekriminalizacije nekih prekršaja, Večernji list, www.vecernji.hr, 22. siječnja 2017. (pristupljeno 20. veljače 2017.)
  3. Carmen Paun, Rumunji prosvjedu zbog vladina plana o promjeni rečenica u kaznenom zakonu (engl.), Politico, www.politico.eu, 22, siječnja 2017. (pristupljeno 20. veljače 2017.)
  4. Bogdan Buda, Najveći prosvjedi u zadnjih 25 godina. Više od 300.000 ljudi na ulici! (rum.), Digi 24 Rumunjska, www.digi24.ro, 1. veljače 2017. (pristupljeno 20. veljače 2017.)
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Prosvjedi u Rumunjskoj 2017.