Željeznička pruga Zagreb – Beograd

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Paneuropski željeznički koridor 10 (bivša Željeznička pruga Zagreb — Beograd blizu Vinkovaca)
Paneuropski željeznički koridor 10, kolodvor Vinkovci, pogled prema zapadu

Željeznička pruga Zagreb – Beograd bila je željeznička pruga od Zagreba GK do Beograda, preko Vinkovaca.

Danas je ovaj pravac dio većeg željezničkog pravca Koridor X. Službeni naziv hrvatskog dijela trase je "Pruga Zagreb – (Vinkovci –) Tovarnik" a srbijanskog dijela "Pruga Beograd – Šid".

Elektrifikacija[uredi VE | uredi]

Ovo je bila prva u cijelosti elektrificirana pruga u Hrvatskoj. Elektrificirana je naponom 25kV/50Hz na cijeloj svojoj duljini. Dijelovi su strukturalno izgrađeni za brzine do 200km/h. 200km/h se smatra donjom granicom pruge za promet velikim brzinama.

Iz sigurnosno tehničkih razloga maksimalna dopuštena brzina je 160 km/h. Signalni sustav i razmak predsignala i signala ne dopušta veće brzine.

Pruga je u promet električnom vučom puštena 31. svibnja 1970.

Ustroj[uredi VE | uredi]

Najveći dio pruge je izveden kao dvokolosiječna željeznička pruga. Ova pruga spaja veći istočni dio kontinentalne Hrvatske. Pruga je izrazito ravničarska, sa prilično blagim zavojima velikog radijusa. Svi željezničko-cestovni prijelazi su osigurani minimalno Andrijinim križem, polubranicima ili punom rampom. Željeznički nasipi niveliraju prugu. Zbog toga su nagibi vrlo blagi. Na mnogim mjestima su križanja denivelirana i sagrađeni su vijadukti, kako bi se izbjeglo direktno križanje, gdje god je to bilo fizički moguće.

Hrvatski brzinski rekord za tračnička vozila[uredi VE | uredi]

Ova željeznička pruga drži Hrvatski brzinski rekord za tračnička vozila (električna vuča).

Hrvatski brzinski rekord iznosi nešto malo iznad 181 km/h.

Rekord je postavio prototip električne lokomotive oznake 1 442 001 (danas još uvijek u komercijalnoj uporabi na tom pravcu (kao i druge lokomotive te hrvatske najmodernije serije električnih lokomotiva), kasnije renumeriran na 1 142).

Rekord je postavljen na potezu između gradova Novska i Nova Gradiška.

Današnja trasa u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Karakteristični kolodvori[uredi VE | uredi]

BSicon GRENZE.svg državna granica sa Slovenijom
BSicon ABZg+l.svg odvojak prema Kumrovcu
BSicon BHF.svg Savski Marof
BSicon ABZg+l.svg odvojak prema Zaboku
BSicon BHF.svg Zaprešić
BSicon ABZgr.svg odvojak prema Karlovcu (koridoru V, kraku b) i Sisku preko Zagrebačkog Prstena
BSicon ABZg+r.svg odvojak prema Karlovcu i Sisku
BSicon BHF.svg Zagreb GK (Glavni grad Republike Hrvatske, Spoj sa krakom Vb, odvojak prema Karlovcu i Sisku)
BSicon ABZgr.svg odvojak prema Sisku
BSicon ABZg+r.svg odvojak prema Sisku
BSicon BHF.svg Sesvete
BSicon BHF.svg Dugo Selo
BSicon ABZgl.svg odvojak prema Koprivnici, tj. koridoru V, kraku b
BSicon BHF.svg Ivanić-Grad (naftna inustrija)
BSicon BHF.svg Kutina (industrija gnojiva)
BSicon BHF.svg Banova Jaruga
BSicon ABZgl.svg odvojak prema Virovitici (promet samo do Daruvara do daljnjega zbog lošeg stanja kolosijeka)
BSicon ABZg+r.svg spoj s prugom iz Siska
BSicon BHF.svg Novska
BSicon BHF.svg Nova Gradiška
BSicon BHF.svg Nova KapelaBatrina
BSicon ABZgl.svg odvojak prema Pleternici, dalje prema Požegi, te također prema Našicama
BSicon BHF.svg Slavonski Brod (veći brzorastući grad u regiji)
BSicon ABZg+r.svg odvojak prema Slavonskom Šamcu, krakom Vc
BSicon BHF.svg StrizivojnaVrpolje
BSicon ABZgl.svg spoj sa krakom Vc, odvojak prema gradu Osijek preko grada Đakovo
BSicon ABZg+r.svg odvojak prema Županji
BSicon BHF.svg Vinkovci (nekada najveće željezničko čvorište i centar pretovara roba u Europi)
BSicon ABZgl.svg odvojak prema Osijeku, lokalnom prugom Vinkovci – Osijek
BSicon ABZgl.svg odvojak prema Vukovaru
BSicon ABZgr.svg odvojak prema Otoku te dalje prema Bosni i Hercegovini
BSicon BHF.svg Tovarnik
BSicon GRENZE.svg državna granica s Republikom Srbijom

Krak b[uredi VE | uredi]

Kao krak b ove pruge se smatra dio pruge, koji se račva malo prije Sesveta, preko Siska do Novske. Ovaj dio pruge je dulji, ali povezuje južnije krajeve Republike Hrvatske.

Broj kolosijeka[uredi VE | uredi]

Nekada se dio od koji počinje kod Sesveta, ide preko grada Sisak do grada Novska smatrao drugim krakom iste pruge. Ovo je zaobilazni duži krak. Elektrifikacija je i signalizacija je stradala u Domovinskom ratu, posebno na potezu SisakSunjaNovska.

Bilo je nekoliko studija o isplativosti dogradnje drugog kolosijeka između grada Dugo Selo do grada Novska, ali nije procijenjeno kao isplativo ulaganje, sve dok se promet ne poveća na stanje prije Domovinskog rata, koji je vodio raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Međutim, ideja nije još napuštena.

Dio trase u Srbiji[uredi VE | uredi]

BSicon GRENZE.svg državna granica s Republikom Hrvatskom
BSicon BHF.svg Šid
BSicon BHF.svg Sremska Mitrovica
BSicon BHF.svg Ruma
BSicon ABZgl.svg pruga do Inđije i Novog Sada
BSicon ABZg+l.svg pruga od Inđije i Novog Sada
BSicon BHF.svg Stara Pazova
BSicon BHF.svg Nova Pazova
BSicon BHF.svg Novi Beograd
BSicon ABZgr.svg pruga do novog željezničkog mosta
BSicon WBRÜCKE.svg Most Sava (stari željeznički most)
BSicon ABZg+r.svg pruga od Bara
BSicon KBHFe.svg Beograd GK

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Željeznička pruga Zagreb – Beograd


LogoOV.png Nedovršeni članak Željeznička pruga Zagreb – Beograd koji govori o željezničkom prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.