Prijeđi na sadržaj

Novorođenče

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Novorođenčad)

Novorođenče (eng. newborn ili infant, lat. in-fans - ne zna govoriti) naziv je najmlađeg stadija u razvoju ljudskog bića od rođenja do navršenih 28 dana. U medicinskom kontekstu, novorođenče ili neonatus (iz latinskog, neonatus) odnosi se na dojenče u prvih 28 dana nakon rođenja.[1]

Za opis prije rođenja koristi se pojam fetus. Pojam dojenče obično se primjenjuje na djecu mlađu od godinu dana; međutim, definicije se mogu razlikovati i dojenče može uključivati djecu do dvije godine. Kad ljudsko dijete nauči hodati, umjesto toga može se koristiti izraz mališan (eng. toddler).

Tjelesna obilježja

[uredi | uredi kôd]
Novorođenče nakon vaginalnog poroda
Trodnevno novorođenče

Ramena i bokovi novorođenčeta široki su, trbuh blago strši, a ruke i noge su relativno dugačke u odnosu na ostatak tijela.

Duljina i težina

[uredi | uredi kôd]

Težina i duljina novorođenčeta variraju ovisno o stupnju trudnoće tj. vremenu od začeća u kojemu je trudnoća iznesena, kao i samoj fiziologiji djetetova i majčina organizma, prehrani, uvjetima života i sl. Prijevremeno rođena djeca obično su lakša i niža. Težina se kreće u rasponu od nekoliko stotina grama do 7-8 kg, a visina od dvadesetak do šezdesetak cm.

Način mjerenja djetetove duljine je polaganje djeteta i rastezanje mjerne vrpce od vrha glave do dna pete.

Tijekom prvih 5-7 dana nakon rođenja, tjelesna težina novorođenčeta smanjuje se za 3-7%, što je u velikoj mjeri rezultat resorpcije i mokrenja tekućine koja u početku puni pluća. Nakon prvog tjedna, zdrava novorođena djeca trebala bi dobivati 664 - 1030 grama mjesečno do 4. mjeseca starosti.[2]

Glava

[uredi | uredi kôd]

Glava novorođenčeta vrlo je velika u odnosu na tijelo. Dok je lubanja odraslog čovjeka otprilike jedna sedmina ukupne duljine tijela, kod novorođenčadi je oko četvrtine. Normalni opseg glave za novorođenče iznosi 33 – 36 cm pri rođenju.[3] Po rođenju, mnoge regije lubanje novorođenčeta još nisu zatvorene kostima, ostavljajući "meke točke" poznate kao fontanele.[4] Najvažnije su: velika ili prednja fontanela, četverokutna, na spoju dviju čeonih i tjemenih kostiju; mala ili stražnja fontanela, trokutasta, na spoju zatiljačne i dviju tjemenih kostiju. U kliničkoj praksi služe za prosudbu stava dječje glavice u porodu. Prednja se fontanela zatvara, okošta, tijekom druge godine života, a mala fontanela već u prvih 6 mjeseci života dojenčeta. Tijekom porođaja i rođenja, djetetova lubanja mijenja oblik kako bi se prilagodila spuštanju niz porođajni kanal.

Dlaka

[uredi | uredi kôd]

Neka novorođenčad imaju finu, mekanu dlaku na tijelu koja se naziva lanugo. Može biti osobito uočljiva na leđima, ramenima, čelu, ušima i na licu nedonoščadi. Lanugo nestaje u roku od nekoliko tjedana. Novorođenče se može roditi s mnogo kose na glavi, ali i potpuno ćelavo. Među roditeljima svijetle puti, prva kosa može biti plava, čak i ako roditelji nisu, a dojenčad potom često mijenja boju kose.

Koža

[uredi | uredi kôd]

Odmah nakon rođenja, koža novorođenčeta često je sivkaste do tamnoplave boje. Čim novorođenče počne disati, obično u roku od minute ili dvije, boja kože dostiže boju odrasle osobe. Novorođenčad je mokra, prekrivena krvlju i obložena bijelom tvari poznatom kao vernix caseosa (sirasti maz), za koju se pretpostavlja da djeluje kao antibakterijska barijera. Novorođenče može imati i mongolske pjege, kogentialne madeže, rodin ugriz ili kožu koja se ljušti, osobito na zapešćima, rukama, gležnjevima i stopalima.[5]

Genitalije

[uredi | uredi kôd]

Spolovila novorođenčadi povećana su i pocrvenjela, a muška djeca imaju neobično veliki skrotum. Dojke se također mogu povećati, kod dojenčadi oba spola. To je uzrokovano prirodnim majčinim hormonima i privremeno je stanje. I ženska i muška novorođenčad može ispuštati mlijeko iz bradavica ili krvavu ili mliječnu tvar iz rodnice. U svakom slučaju, to se smatra normalnim i s vremenom će nestati.

Pupčana vrpca

[uredi | uredi kôd]

Pupčana vrpca novorođenčeta je plavkastobijele boje. Nakon rođenja, pupčana se vrpca presijeca.[6] Pupčani čep će se osušiti, smežurati, potamniti i spontano otpasti u roku od otprilike 3 tjedna. To će kasnije postati pupak. Pupčana vrpca sadrži tri žile: dvije arterije i jednu venu. Dvije arterije prenose krv od djeteta do posteljice, dok jedna vena nosi krv do djeteta. Poželjno je pričekati da pupčana vrpca otpulsira (isprazni se i postane bijela) prije klemanja i rezanja. Novorođenčad kojoj se rano presiječe pupkovina gubi željezo sadržano u krvi, te se rano presijecanje pupkovine povezuje s dodatnim rizikom od anemije u ranom djetinjstvu.[7]

Briga i hranjenje

[uredi | uredi kôd]

Novorođenčad plače kao oblik osnovne instinktivne komunikacije.[8] Dojenče koje plače možda pokušava izraziti različite osjećaje, uključujući glad, nelagodu, prekomjernu stimulaciju, dosadu, želju za nečim ili usamljenost. Ignoriranje plača djeteta negativno utječe na fizički i psihički razvoj.[9]

Dojenje je preporučena metoda hranjenja novorođenčeta od strane svih zdravstvenih organizacija.[10] U slučaju da dojenje nije moguće, novorođenče se može hraniti izdojenim ili adaptiranim mlijekom. Dojiti može velika većina žena koje to žele, ali za to treba znanje i fizičku, psihičku i emocionalnu podršku. Odgovarajuća konzumacija hrane u ranoj dobi ključna je za razvoj dojenčeta. Temelji optimalnog zdravlja, rasta i neurorazvoja tijekom života postavljeni su u prvih 1000 dana života.[11] Od rođenja do šest mjeseci dojenčad bi trebala konzumirati samo majčino mlijeko ili zamjensko mlijeko - tvornički mliječni pripravak za dojenčad. Kako raste i mijenja se djetetova prehrana, potrebno je uvesti voće, povrće, žitarice i male količine mesa i ribe.[12]

Veliki broj djece u većini razvijenih zemalja do dobi od otpriike dvije godine nosi pelene. Roditelji odabiru jednokratne ili višekratne (platnene) pelene.

Djeci je potrebno više sna nego odraslim osobama - do 18 sati za novorođenčad, a količina sna pada s godinama. Djetetov san nije pravilnoga rasporeda, a spavati može s roditeljima ili u vlastitom krevetiću. Dok djeca ne nauče hodati, često ih se nosi u rukama ili različitim nosiljkama ili se prevoze u dječjim kolicima. U većini je zemalja, uključujući Hrvatsku, obavezno u motornim vozilima prevoziti djecu u autosjedalici primjerenoj za dob i veličinu djeteta.

Važnost dodira

[uredi | uredi kôd]

Istraživanja su pokazala da novorođenčad koja su imala mnogo fizičkog kontakta s roditeljima i bližnjima imaju od toga koristi tijekom emocionalnog i socijalnog razvoja. Manja količina fizičkog nasilja kod odraslih osoba otkrivena je u kulturama s većom razinom pozitivnog fizičkog dodira.[13] Djecu je stoga potrebno grliti i, ako je to moguće, nositi a nakon poroda što više koristiti kontakt koža-na-kožu.

Emocionalni razvoj

[uredi | uredi kôd]

Teorija privrženosti prvenstveno je evolucijska i etološka teorija prema kojoj novorođenče ili dijete traže blizinu određene figure privrženosti u situacijama uzbune ili nevolje u svrhu preživljavanja.[14] Formiranje privrženosti smatra se temeljem sposobnosti djeteta da uspostavlja i vodi odnose tijekom života. Vezanost nije isto što i ljubav ili naklonost iako često idu zajedno. Dojenčad se veže za odrasle koji su osjetljivi i reagiraju u interakcijama s dojenčetom i koji neko vrijeme ostaju dosljedni skrbnici. Roditeljski odgovori dovode do razvoja obrazaca privrženosti, što zauzvrat dovodi do 'internih radnih modela' koji će voditi individualne osjećaje, misli i očekivanja u kasnijim odnosima.[15]

Narodni običaji

[uredi | uredi kôd]

Sipanje perja običaj je u nekim seoskim dijelovima središnje, istočne i sjeverozapadne Hrvatske, kada se dolazak majke i novorođenčeta iz bolnice slavi zasipavanjem dvorišta perjem i papirima.[16]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Novorođenče - Hrvatsko strukovno nazivlje
  2. Napredovanje isključivo dojenog djeteta
  3. Nursing care of the pediatric neurosurgery patient. Cathy C. Cartwright, Donna C. Wallace. Springer. Berlin. 2007. ISBN 978-3-540-29704-8. OCLC 184984568CS1 održavanje: others (link)
  4. Fontanela - enciklopedija.hr
  5. Pigmentirane promjene na koži
  6. Novorođenče i pupkovina
  7. RODA. 10. kolovoza 2008. Novorođenče i pupkovina. RODA. Pristupljeno 4. siječnja 2022.
  8. Chicot, Rebecca. 2015. The calm and happy toddler : gentle solutions to tantrums, night waking, potty training and more. London. ISBN 978-1-78504-010-8. OCLC 931003561
  9. Opasnosti metode uspavljivana djeteta plačem
  10. Section on Breastfeeding. 1. veljače 2005. Breastfeeding and the Use of Human Milk. PEDIATRICS (engleski). 115 (2): 496–506. doi:10.1542/peds.2004-2491. ISSN 0031-4005
  11. Innocenti, UNICEF Office of Research-. "The first 1,000 days of life: The brain's window of opportunity". UNICEF-IRC
  12. Tablica dohrane
  13. Field, Tiffany. 2002. Infants’ Need for Touch. Human Development (engleski). 45 (2): 100–103. doi:10.1159/000048156. ISSN 0018-716X
  14. APA PsycNet. doi.apa.org. doi:10.1037/0012-1649.28.4.568. Pristupljeno 25. rujna 2021.
  15. Handbook of attachment : theory, research, and clinical applications. Jude Cassidy, Phillip R. Shaver. Guilford Press. New York. 1999. ISBN 1-57230-087-6. OCLC 40489212CS1 održavanje: others (link)
  16. https://restarted.hr/filmovi.php?recordID=176Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. srpnja 2022. (Wayback Machine) Preuzeto 4. srpnja 2022.