Prijeđi na sadržaj

Rade Uhlik

Izvor: Wikipedija
Rade Uhlik
Rođenje Sarajevo, 1. veljače 1899.
Smrt Sarajevo, 12. lipnja 1991.
Zanimanje romolog, jezikoslovac
Portal o životopisima

Rade Uhlik (Sarajevo, 1. veljače 1899.Sarajevo, 12. lipnja 1991.) bio je bosanskohercegovački romolog, jezikoslovac i akademik.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rade Uhlik je rođen u Sarajevu 1899. Rođeno ime mu je Aladar, ali ga je kasnije promijenio u Rade. Mladost je proživio u Beču, Pešti i Beogradu, gdje je dostudirao germanistiku. Vrativši se u Bosnu, predavao je njemački jezik u gimnazijama u Prijedoru, Tuzli i Sarajevu. Nakon Drugog svjetskog rata kao poliglot (govorio je oko 14 jezika) dobio je posao prevoditelja u Tanjugu. Neko vrijeme radio je kao kustos u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Njegova znanstvena djelatnost odnosi se prije svega na sakupljanje romske usmene tradicije, na opisivanje romske kulture i raznih dijalekata romskog jezika na Balkanu. Uveo je termin Gurbeti za skupinu Roma koja je nastanjivala prostore zapadnog i središnjeg Balkana; njihove jezične osobitosti razvrstao je u četiri skupine gurbetskog. Istraživao je ponajprije govore bosanskih Gurbeta, ali i drugih, te one Arlija, Burgijaša, Gopta itd. Skupio je i bogatu građu romske poezije, pripovijedaka i pošalica. Zbirku romskih pjesama u izvorniku Romane gilja objavio je 1937., potom u prijevodu Ciganska poezija (1957.), te Ciganske priče (1957.). Izradio je tri romska rječnika: Rječnik bosansko-romskog (Bosnian Romani Vocabulary, 1942. – 43.), Srpskohrvatsko-ciganski rječnik (Romane alava, 1947.) i Srpskohrvatsko-romsko-engleski rječnik (Romengo alavari, 1983.).

U niz objavljenih znanstvenih radova ostavio je i dragocjene zapise o izvorno hrvatskoj romskoj zajednici Gopta. Velik dio njegove rukopisne ostavštine uništen je tijekom rata 1992., a nešto radova čuva se u Knjižnici Odsjeka za indologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Surađivao je s međunarodnim istraživačkim centrima koji se bave proučavanjem Balkana i romske problematike (kao što je Gypsy Lore Society iz Liverpoola). Bio je član Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (AZUBiH) kao i stručni konzultant u filmu Aleksandra Petrovića "Skupljači perja".[1][2]

Djela

[uredi | uredi kôd]

Uhlikov književni opus je obiman i raznovrstan. Najpoznatija djela su mu:

  • Romane gilja (Romske pjesme) (Prijedor, 1937.)
  • Bosnian Roman Vocubulary (Liverpool, 1943.)
  • Srpskohrvatsko-ciganski rečnik (Romane alava) (Sarajevo, 1947.)
  • Prepozitivni i postpozitivni član u gurbetskom (Sarajevo, 1951.)
  • Ciganizmi u šatrovačkom argou i u sličnim govorima (Sarajevo, 1954.)
  • Ciganske priče" (1957.)
  • Kategorija imperativa u romskom jeziku (Sarajevo, 1974.)
  • Zigeunerlieder (Leipzig, 1977.)
  • Ciganska poezija (R. Uhlik, Branko V. Radičević) (Beograd, 1982.)
  • Srpskohrvatsko-romsko-engleski rečnik (Romengo alavari) (Sarajevo, 1983.)
  • Jezik i kultura Roma (Sarajevo, 1989.)
  • Romske priče” (Rromane paramiča) (Sarajevo, 2021.)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Rade Uhlik: Vrijedni zapisi samozatajnog istraživača. oslobodjenje.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  2. Rade Uhlik. niar.rs. 5. kolovoza 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. studenoga 2021. Pristupljeno 30. prosinca 2020.

Vanjske povezice

[uredi | uredi kôd]