Rade Uhlik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Rade Uhlik
Rođenje Sarajevo, 1. veljače 1899.
Smrt Sarajevo, 12. lipnja 1991.
Zanimanje romolog, jezikoslovac
Portal o životopisima

Rade Uhlik (Sarajevo, 1. veljače 1899.Sarajevo, 12. lipnja 1991.) bio je bosanskohercegovački romolog, jezikoslovac i akademik.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rade Uhlik je rođen u Sarajevu 1899. Rođeno ime mu je Aladar, ali ga je kasnije promijenio u Rade. Mladost je proživio u Beču, Pešti i Beogradu, gdje je dostudirao germanistiku. Vrativši se u Bosnu, predavao je njemački jezik u gimnazijama u Prijedoru, Tuzli i Sarajevu. Nakon Drugog svjetskog rata kao poliglot (govorio je oko 14 jezika) dobio je posao prevoditelja u Tanjugu. Neko vrijeme radio je kao kustos u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Njegova znanstvena djelatnost odnosi se prije svega na sakupljanje romske usmene tradicije, na opisivanje romske kulture i raznih dijalekata romskog jezika na Balkanu. Uveo je termin Gurbeti za skupinu Roma koja je nastanjivala prostore zapadnog i središnjeg Balkana; njihove jezične osobitosti razvrstao je u četiri skupine gurbetskog. Istraživao je ponajprije govore bosanskih Gurbeta, ali i drugih, te one Arlija, Burgijaša, Gopta itd. Skupio je i bogatu građu romske poezije, pripovijedaka i pošalica. Zbirku romskih pjesama u izvorniku Romane gilja objavio je 1937., potom u prijevodu Ciganska poezija (1957.), te Ciganske priče (1957.). Izradio je tri romska rječnika: Rječnik bosansko-romskog (Bosnian Romani Vocabulary, 1942. – 43.), Srpskohrvatsko-ciganski rječnik (Romane alava, 1947.) i Srpskohrvatsko-romsko-engleski rječnik (Romengo alavari, 1983.).

U niz objavljenih znanstvenih radova ostavio je i dragocjene zapise o izvorno hrvatskoj romskoj zajednici Gopta. Velik dio njegove rukopisne ostavštine uništen je tijekom rata 1992., a nešto radova čuva se u Knjižnici Odsjeka za indologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Surađivao je s međunarodnim istraživačkim centrima koji se bave proučavanjem Balkana i romske problematike (kao što je Gypsy Lore Society iz Liverpoola). Bio je član Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (AZUBiH) kao i stručni konzultant u filmu Aleksandra Petrovića "Skupljači perja".[1][2]

Djela[uredi | uredi kôd]

Uhlikov književni opus je obiman i raznovrstan. Najpoznatija djela su mu:

  • Romane gilja (Romske pjesme) (Prijedor, 1937.)
  • Bosnian Roman Vocubulary (Liverpool, 1943.)
  • Srpskohrvatsko-ciganski rečnik (Romane alava) (Sarajevo, 1947.)
  • Prepozitivni i postpozitivni član u gurbetskom (Sarajevo, 1951.)
  • Ciganizmi u šatrovačkom argou i u sličnim govorima (Sarajevo, 1954.)
  • Ciganske priče" (1957.)
  • Kategorija imperativa u romskom jeziku (Sarajevo, 1974.)
  • Zigeunerlieder (Leipzig, 1977.)
  • Ciganska poezija (R. Uhlik, Branko V. Radičević) (Beograd, 1982.)
  • Srpskohrvatsko-romsko-engleski rečnik (Romengo alavari) (Sarajevo, 1983.)
  • Jezik i kultura Roma (Sarajevo, 1989.)
  • Romske priče” (Rromane paramiča) (Sarajevo, 2021.)

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Rade Uhlik: Vrijedni zapisi samozatajnog istraživača. oslobodjenje.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  2. Rade Uhlik. niar.rs. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.

Vanjske povezice[uredi | uredi kôd]