Rastoke
| Rastoke | |
|---|---|
  Rastoke Rastoke na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Karlovačka županija |
| Općina/Grad | Slunj |
| Zemljopisne koordinate | 45°07′17″N 15°35′16″E / 45.12126°N 15.58765°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 65 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 50[1] |
| Broj stanovnika Rastoke (Slunj, Karlovačka) [uredi] | |
| 2001. | 65 |
| 2011. | 50 |
| 2021. | |
| Pošta | 47240 Slunj |
| Pozivni broj | + 385 (0)47 |
| Autooznaka | KA |
,_Slunj,_Croatia.jpg) Rastoke
| |
Rastoke su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu grada Slunja u Karlovačkoj županiji, slikovito mjestašce smješteno uz magistralnu cestu D1 Karlovac - Plitvička jezera.
Opis[uredi | uredi kôd]
Samo ime Rastoke govori da se tu nešto rastače, a to je rijeka Slunjčica koja se preko sedrenih stijena ulijeva u rijeku Koranu, a u svojemu toku kroz Rastoke stvara mnoštvo malih jezera, brzaka i slapova od kojih su najpoznatiji Buk, Hrvoje i Vilina kosa, a u rupama rastočke sedre žive i vidre, koje su se vratile nakon dužeg izbivanja u velikom broju.
Sedra je šupljikavi kamen vapnenac koji se stvara na podnožju slapova rijeka, a izvrstan je građevni materijal. Rastoke su predvorje Plitvičkih jezera pa ih zbog toga zovu još i Male Plitvice. Od samih Plitvičkih jezera udaljene su oko 33 km, ali su s njima nedovoljno funkcionalno povezane.
Slapovi Slunjčice, ujedno s Plitvičkim jezerima, dugo su bili nepoznati zbog svoje prometne izoliranosti, a nisu zanimale ni turske osvajače za vrijeme Vojne krajine. Rastoke nam govore o simbiozi fantastičnih tvorevina prirode i ljudskih tehničkih dostignuća starih više stoljeća, a tu se radi o takozvanim mlinicama - žličarama. To je prvi put da primitivne strojeve ne pokreće ljudska ili životinjska snaga, a građene su da se u njima koristi nekoliko mlinskih kamena za razne vrste meljave te uz njih nalazimo i takozvane koševe, koji su služili za ispiranje vunenih predmeta i pranje rublja pa ih možemo nazvati i prvobitnim perilicama.
Prva mlinica datira iz 17. stoljeća, a pretpostavlja se i ranije, dok je najveći broj nastamba sagrađen krajem 19. st. i početkom 20. stoljeća, i to od drveta i sedre. Mnogi slapovi su dobili imena po vlasnicima mlinica. Davne 1860. godine jezikoslovac i putopisac Adolf Veber Tkalčević Rastoke opisuje kao neopisivu milinu prizora i poziva putnike namjernike da dođu, vide i da se dive, a jedan od slapova opisuje kao ogroman crijep s velikim cvjetnim uzorkom, dok drugi naziva ogromnom rimskom Fontanom di Trevi po hrvatskome kroju.
Zbog ovakve skladnosti graditeljske, povijesne i etnografske baštine, Rastoke su 1969. godine uvršetne u Registar nepokretnih spomenika kulture pri Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Danas je turistička aktivnost Rastoka oživljena tako da nalazimo mogućnost smještaja, posjeta mlinicama, ugostiteljsku ponudu, likovnu koloniju u lipnju, auto-kamp, i drugo, a Slunjčica obiluje prvorazrednom autohtonom pastrvom koju u lokalnom restoranu poslužuju netom uhvaćenu iz brzaka. Poznat je i ukusni rastočki domaći beskvasni kruh koji se radi od nekoliko vrsta žitarica i ima visoku prehrambenu vrijednost.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 50 stanovnika.[1]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]
- U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja Slunj. Kao dio naselja iskazivano 1890. i 1900. te od 1948. do 1971. Od 1857. do 1880., od 1910. do 1931. te 1981. i 1991. podaci sadržani u naselju Slunj.
Galerija slika[uredi | uredi kôd]
,_Slunj,_Croatia.JPG)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Poveznice[uredi | uredi kôd]
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Rastoke |
Nedovršeni članak Rastoke koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||||
.gif){kind=small}