Rastoke

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Rastoke
Rastoke na karti Hrvatska
Rastoke
Rastoke
Rastoke na zemljovidu Hrvatske
Županija Karlovačka županija
Općina/Grad Slunj
Zemljopisne koordinate 45°07′17″N 15°35′16″E / 45.12126°N 15.58765°E / 45.12126; 15.58765Koordinate: 45°07′17″N 15°35′16″E / 45.12126°N 15.58765°E / 45.12126; 15.58765
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 65
Pošta 47240 Slunj
Pozivni broj + 385 (0)47
Autooznaka KA
Rastoke (2), Slunj, Croatia.jpg
Rastoke
Slunjčica u Rastokama

Rastoke su prigradsko naselje grada Slunja (nedaleko samog grada Slunja), slikovito mjestašce smješteno na oko 100 km od Zagreba uz magistralnu cestu D1 Karlovac - Plitvička jezera.

Samo ime nam govori da se tu nešto rastače, a to je rijeka Slunjčica koja se preko sedrenih stijena ulijeva u rijeku Koranu, a u svojemu toku kroz Rastoke stvara mnoštvo malih jezera, brzaka i slapova od kojih su najpoznatiji Buk, Hrvoje i Vilina kosa, a u rupama rastočke sedre žive i vidre, koje su se vratile nakon dužeg izbivanja u velikom broju.

Sedra je šupljikavi kamen vapnenac koji se stvara na podnožju slapova rijeka, a izvrstan je građevni materijal. Rastoke su predvorje Plitvičkih jezera pa ih zbog toga zovu još i Male Plitvice. Od samih Plitvičkih jezera udaljene su oko 33 km, ali su s njima nedovoljno funkcionalno povezane.

Slapovi Slunjčice, ujedno s Plitvičkim jezerima, dugo su bili nepoznati zbog svoje prometne izoliranosti, a nisu zanimale ni turske osvajače za vrijeme Vojne krajine. Rastoke nam govore o simbiozi fantastičnih tvorevina prirode i ljudskih tehničkih dostignuća starih više stoljeća, a tu se radi o takozvanim mlinicama - žličarama. To je prvi put da primitivne strojeve ne pokreće ljudska ili životinjska snaga, a građene su da se u njima koristi nekoliko mlinskih kamena za razne vrste meljave te uz njih nalazimo i takozvane koševe, koji su služili za ispiranje vunenih predmeta i pranje rublja pa ih možemo nazvati i prvobitnim perilicama.

Prva mlinica datira iz 17. stoljeća, a pretpostavlja se i ranije, dok je najveći broj nastamba sagrađen krajem 19. st. i početkom 20. stoljeća, i to od drveta i sedre. Mnogi slapovi su dobili imena po vlasnicima mlinica. Davne 1860. godine jezikoslovac i putopisac Adolf Veber Tkalčević Rastoke opisuje kao neopisivu milinu prizora i poziva putnike namjernike da dođu, vide i da se dive, a jedan od slapova opisuje kao ogroman crijep s velikim cvjetnime uzorkom, dok drugi naziva ogromnom rimskom Fontanom di trevi po hrvatskome kroju.

Zbog ovakve skladnosti graditeljske, povijesne i etnografske baštine, Rastoke su 1969. godine uvršetne u Registar nepokretnih spomenika kulture pri Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Danas je turistička aktivnost Rastoka oživljena tako da nalazimo mogućnost smještaja, posjeta mlinicama, ugostiteljsku ponudu, likovnu koloniju u lipnju, auto-kamp, i drugo, a Slunjčica obiluje prvorazrednom autohtonom pastrvom koju u lokalnom restoranu poslužuju netom uhvaćenu iz brzaka. Poznat je i ukusni rastočki domaći beskvasni kruh koji se radi od nekoliko vrsta žitarica i ima visoku prehrambenu vrijednost.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Rastoke kao samostalno naseljeno mjesto, postoje od popisa 2001. godine.

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Rastoke