Razgovor:Bulcsú László

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Bulcsú László.
Rad na člancima
Pismohrane:


Ime pa prezime[uredi kôd]

[1] Trebalo bi članak nazvati redom "ime pa prezime". Ovo nije mađarski jezik. Kubura (razgovor) 06:51, 29. lipnja 2013. (CEST)[odgovori]

Bulcsú (ime) László (prezime)? Suradnik LeoZ je, mislim, htio samo dodatno pojasniti a ja sam to prebacio u bilješke, pošto nije izvor a bilo je u izvorima.--Rovoobo Razgovor 07:20, 29. lipnja 2013. (CEST)[odgovori]
Netočno! Ime mu je László (Ladislav), a Bulcsú mu je prezime. A red imena se treba ostaviti, jer je tako izvornik (prezime pa ime).— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 46.229.249.211 (razgovordoprinosi)
NETOCNO: ime mu je bulcsu, a prezime laszlo. po njegovoj vlastitoj tvrdnji. meni je jednom pisao da ispravim njegovo krivo evidentirano ime u rasporedu nastave.
Imamo sada ovu izmjenu [2] uz tekst u sažetku: Krivo. Vlastito ime Bulcsu ne postoji u mađarskom jeziku. potpisivao se kao Bulcsu Laszlo (ime na kraju) provjerite na Filozofskom. http://www.sigurno-voziti.net/posudjeno/posudba15.htm. (Ako je to tako onda u Bilješkama treba ukloniti izvor na kraju rečenice koji govori suprotno.) No, ime Bulcsú ipak postoji u madžarskome jeziku kao npr.: Bulcsú Székely, Bulcsú Hoppál. Također u članku spominje se Lászlóov otac: Njegov otac Béla László bio je poznati čakovečki odvjetnik. Ima ovdje Branimir Bunjac: Prilozi za poznavanje razvoja telegrafske i telefonske službe u Međimurju do 1946. godine, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin; br. 26, 2015., na str. 169.: Telefonski imenik Mađarske za lipanj 1911. godine Čakovec (...) Vlasnik telefonske linije László Bėla dr., odvjetnik 36. Također ima i Marija László [3] (Možda su i u rodu?)--Rovoobob Razgovor 11:12, 31. listopada 2020. (CET)[odgovori]
Ovdje Denis Kuljiš 14.02.2018. piše: (...) Laszlo (to mu je mađarsko prezime, a Bulcsu mađarsko ime, ali materinji jezik bio mu je hrvatski) (...). Znači suprotno od onoga gore http://www.sigurno-voziti.net/posudjeno/posudba15.htm iz srpnja 2007. godine na što se poziva broj 93.137.69.163 kod svoje izmjene.--Rovoobob Razgovor 08:26, 1. studenoga 2020. (CET)[odgovori]

Stručni rad[uredi kôd]

Ovo je malo šturo, s tim da László ima malo čudna i neobjašnjiva opravila. Piše recimo izkon, izpisati, razstaviti, podkupiti... a onda uopotpuniti, otpadne, ispitati.... Njegov rad ne pruža ništa čvrsto, zaboga čovjek u svakom djelu rabi drugačiji pravopis. Od slovopisa do jednačenja pa malo piše liepo malo lěpo, malo najdraži malo naj draži (onako kako mu dođe). Ova zadnja knjiga koja se izdalu u njegovo ime Hvalopj'ev S'ūncu je prekrasan primjer toga.

Isto tako treba navesti da se vraća pravoj hrvatskoj slovnici, Govorio sam o njih., Išao sam š njimi., Ona naj je ljepša od sviju. i slično.

Ipak ako se uzme sveopća primjena Lászlóov pravopis uvjeren sam izleda kao onaj Zagrebačke škole, s pokojom izmjenom recimo pisanje oblika opći umjesto obći, š njom umjesto s njom i rastavljeno pisanje naj-. Isto tako bijesne jekavice su isto prisutne srjeća, prjetočiti, obrjemeniti, rjezati, cjesta... i "vraćanje" na niesam, njekoliko, nješto... 5.43.164.71 02:14, 16. prosinca 2013. (CET)[odgovori]

Obrisati ili radikalno skratiti[uredi kôd]

Na enWP već su dvaput obrisali stranicu Bulcsú László (2013. i 2011.):

http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Articles_for_deletion/L%C3%A1szl%C3%B3_Bulcs%C3%BA_(2nd_nomination)

http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Articles_for_deletion/Bulcs%C3%BA_L%C3%A1szl%C3%B3

Bulcsúova intelektualna produkcija je skromna, stoga ne zavređuje enciklopedijski članak. A da i jest jača, njegova višegodišnja praksa izmišljanja riječi što potura pod znanost, opteretila bi je teškim balastom.

U najmanju ruku, ovu stranicu trebalo bi radikalno srezati na nešto bibliografije koja je, uzgred rečeno, slaba: niti jednog ISBN-a, posljednja bibliografska natuknica jest prevod jedne jedincate Puškinove pjesme etc.

Zbog ovakvih stranica ljudi se smijulje na spomen vjerodostojnost hr.wiki.

Pokrene li se rasprava, odmah predlažem i glasanje o sudbini ove stranice. Nadam se da će svi razumni wikipedijanci koje od krmboslovlja i kljaštridbe hvata zdrav smijeh, podržati moju inicijativu. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 20:24, 13. siječnja 2014. (CET)[odgovori]

Što je ovo urota serbokroatista? László je ikona hrvatskoga jezikoslovlja (to smeta samo onima koji ne priznaju hrvatski jezik). Komu su smiješne riječi kao krmboslovlje, kljaštridba i ine slične, neka se malo zapita o svome jeziku. To što ovi na engleskoj Wikipediji su dva puta obrisali stranicu nema nikakve veze, oni isto tako drže da hrvatski jezik ne postoji, naravno postoji samo veliki srpsko-hrvatski iliti hrvatsko-srpski. Pak zar ćemo se njih držat?
Ne treba ništa kratit, pače treba još povećati, proširiti i opskrbiti s još više izvora.
Jasno je svima komu smeta László i zašto bi se netko borio iz petnih žila da izbriše njega i njegov rad, da ga proglasi nebitnim i "skromnim". Sve samo da se Vlasi ne bi dosjetili, zar ne? Tko to jošter ne shvaća da je srbokroatizam mrtav. I Juga je bivša, te ne će biti treće. 5.43.179.30 01:19, 15. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Nije ovo nikakva "urota" već činjenice - László je potpuno nebitan kao znanstvenik i ne zaslužuje članak. To što je netko profesor na fakultetu nije samo po sebi dovoljno. Potrebne su sekundarne potvrde nečije relevantnosti. Evo sam izbroji koliko notability kriterija za akademike László ispunjava: w:Wikipedia:Notability (academics) - ravno nula. Članci koje je László napisao su minorni i nemaju praktički nikakvih citata na Google Scholar. Njegova bibliografija koja je navedena u članku se sastoji od kojekakvih nebitnih člančića i prijevoda. Wiki članak o njemu je iskorišten za promicanje jezičnog čistunstva koje propagiraju desničari, baš kao i tvoj odgovor koji vidi Srbe i Jugoslavene u svakom ćošku. Dakle još jedan glas za brisanje. --141.138.45.249 16:26, 15. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
To su pravila s engleske Wikipedije. Na toj istoj enciklopediji postoje članci o ljudima koji žive preko 110 godina (ima par takvih članaka). Ti ljudi su bili obični poštari ili medicinske sestre. Jedan od razloga zašto postoji članak na Wikipediji o ovome čovjeku je taj što govori 40 jezika. Na engleskoj Wikipediji postoji niz članaka o ljudima koji govore velik broj jezika i to je jedini razlog zašto imaju članak. --Wüstenfuchs 18:57, 15. siječnja 2014. (CET)[odgovori]
Zašto bi se čovjek brisao, nema potrebe za tim. Glupo je da se ovo pretvori u neku narodnooslobodilačku borbu, s ustašama na jednoj strani i jugoslavenima na drugoj (kroatisti vs. srbokroatisti). 85.114.49.126 01:18, 16. siječnja 2014. (CET)[odgovori]